2010–2019
ʻOku Hoko Atu e Fonongá!
ʻOkatopa 2017


ʻOku Hoko Atu e Fonongá!

Ko e hala-fononga ko ia ki heʻetau Tamai Hēvaní, ko e fonongaʻanga mahuʻinga taha ia ʻo ʻetau moʻuí.

ʻI he taʻu ʻe teau fitungofulu kuohilí, ko e fuofua taimi ia ke vakai atu ai ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Teleʻa Ano Māsimá, mo ne pehē, “Ko e feituʻu totonú ʻeni!”1 Naʻá ne ʻiloʻi e feituʻú, he naʻe fakahā ange ki ai ʻe he ʻEikí.

ʻI he 1869, kuo laka hake ʻi he toko 70,000 tupú ha Kāingalotu kuo nau fai e fononga tatau pē. Neongo ʻenau faikehekehe ʻi he lea fakafonuá, anga fakafonuá mo etangataʻifonuá, ka ne nau vahevahe ʻa e fakamoʻoni kau ki he Tamaí, ko e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo ha holi ke langa hake ʻa Saione—ko ha feituʻu ʻo e nonga, fiefia mo e fakaʻofoʻofa ʻi he teuteu atu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Jane Manning James

Ne kau ʻa Seini Mēningi Sēmisi he fuofua Kāingalotu ke aʻu ki ʻIutaá—ko e ʻofefine ia ʻo ha pōpula ne fakatauʻatāinaʻi, ko ha papi ului ki he Siasi kuo toe fakafoki maí, pea ko ha ākonga fakaofo moʻoni ne fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa. Naʻe moʻui faivelenga pē ʻa Sisitā Sēmisi ʻi he Siasí, ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi he 1908.

Naʻá ne tohi ʻo pehē: “ʻOku ou fie lea heni, ʻoku kei mālohi tatau pē he ʻahó ni ʻeku tui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi hono akoʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pe toe mālohi ange ia he taimí ni, ʻo hangē ko e ʻaho ne u papi aí. ʻOku ou totongi vahehongofulu mo e ngaahi foakí, tauhi e lea ʻo e potó, mohe efiafi mo ʻā pongipongia, pea ʻoku ou feinga hoku lelei tahá ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kakai kotoa pē.”2

ʻOku tatau pē ʻa Sisitā Sēmisi mo ha Kāingalotu tokolahi, ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono langa hake ʻa Saione ʻaki e totó, kakavá mo e loʻimatá, ka ne nau toe fekumi foki ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻi hono moʻuiʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ki he lelei taha naʻá ne lavá, mo kei pikitai pē ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí—ʻa e faifakamoʻui maʻongoʻonga ʻo kinautolu kotoa ʻoku fekumi kiate Iá.

Naʻe ʻikai haohaoa e kau fuofua Kāingalotú, ka ne nau fokotuʻu ha fakavaʻe ʻa ia ʻoku tau langa ai e ngaahi fāmili mo ha sosaieti ʻofa mo tauhi fuakava, pea fakaʻilongaʻi ʻi he ngaahi ongoongo kehekehe ʻi he māmaní, koeʻuhí ko ʻetau tukupā kia Sīsū Kalaisí mo ʻetau ngaahi ngāue tokoni ki he kakai kotoa peé.3

Palesiteni ʻAealingi, tuku muʻa ke u tānaki atu ʻa e loto houngaʻia ki he kau ʻāngelo sote engeenga ʻe laumano ʻoku nau lolotonga ngāue tokoni ʻi Tekisisi, Mekisikou, mo e ngaahi feituʻu kehé.

ʻOku ou tui pau, kapau ʻe mole atu ʻetau fehokotaki mo kinautolu kuo pekiá, kau ai ʻetau ngaahi mātuʻa paioniá, ʻe mole meiate kitautolu ha koloa mahuʻinga fau. Ne u ʻosi lea ʻo kau ki he “Tui ʻi he Foʻi Laka Kotoá,” pea te u hokohoko atu ia he kahaʻú he ʻoku ou ʻiloʻi kuo pau ke maʻu ʻe he toʻu tangata kei tupu haké ʻa e faʻahinga tui tatau pē ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻa ia naʻe maʻu ʻe he fuofua Kāingalotú.4

Naʻe kau ʻeku ngaahi faʻē mo e tamai paioniá he kau paionia faivelenga ne nau toho e ngaahi saliote, heka he salioté mo lue lalo ki ʻIutaá. Ne nau hangē ko Sisitā Sēini Mēningi Sēmisí, ʻo tui lahi ʻi he foʻi laka kotoa pē, ʻi he fononga ne nau faí.

ʻOku fonu ʻenau ngaahi tohinoá ʻi he ngaahi fakamatala ʻo ʻenau faingataʻaʻiá, fiekaiá, mahamahakí mo ʻenau fakamoʻoniʻi ʻenau tui ki he ʻOtuá mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ne siʻi pē e koloa fakaemāmani ne nau maʻú ka ne nau fiefia taʻe-hano-tatau he ngaahi tāpuaki ʻo e feohi fakatokoua ne nau maʻu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi ne nau lava aí, ne nau hiki hake e nima kuo tō ki laló, tāpuakiʻi e mahakí ʻi he fetokoniʻakí pea ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá.

Naʻe tokoni e kau fefine ʻi he Teleʻa Kesi, ʻIutaá ki he Kāingalotú ʻi he laumālie ʻo e Fineʻofá, ke “ngāue fakataha ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.”5 Naʻe taʻu ʻe 40 e ngāue ʻeku kui fefine ua ko Makeleta Mekinila Pālatí mo hono husepāniti ko Henelií, ʻi heʻene hoko ko ha pīsope ʻo e Uooti Lōkani Uá. Naʻe hoko ʻa Makeleta ko ha palesiteni Fineʻofa fakauooti ʻi ha taʻu ʻe 30. Naʻá ne ʻave ki hono ʻapí e masivá mo e mahamahakí, uitoú mo e tamai mo e faʻē maté, peá ne fakakofuʻi foki e kau pekiá ʻi honau teunga fakatemipalé.

Neongo ʻoku feʻunga mo mahuʻinga ke manatuʻi e fononga paionia fakahisitōlia e Kau Māmongá ʻi he senituli 19, ka ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻoku “kei hoko atu pē e fonongaʻanga ia ʻo e moʻuí!” ke fakamoʻoniʻi ai ʻetau “tui ʻi he foʻi laka kotoa peé.”

ʻĪmisi
Fakataha mai ʻa e kāingalotú ki honau haʻofanga fakalotofonuá

ʻOku ʻikai kei fakataha mai e kau ului foʻoú ia ki he ngaahi nofoʻanga paioniá he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ka ʻoku fakataha e kau uluí ki honau takitaha haʻofanga lotu, ʻo mōihū ai e Kāingalotú ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku laka hake ʻi ha haʻofanga lotu ʻe 30,000 tupu he funga ʻo e māmaní, ʻoku nau fakataha mai ki honau Saione takitaha. Hangē ko e lau e folofolá, “Ko e Saioné ʻeni—ko e loto maʻa.”6

ʻI heʻetau ʻaʻeva he hala ʻo e moʻuí, ʻoku siviʻi kitautolu pe te tau “fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuo fekau [mai ʻe he ʻEikí].”7

ʻOku kau hatau tokolahi ki ha ngaahi hala fononga fakaofo ʻo e fekumí—ʻoku fakatau ki he fiemālie fakatāutahá mo e fiefia fakalaumālié. Ka ʻoku ʻi ai hatau niʻihi, ʻoku nau fononga atu he hala ʻoku fakatau ki he mamahí, faiangahalá, loto mamahí mo e lotofoʻí.

ʻI he ʻuhingá ni, fehuʻi loto pē kiate koe: Ko e hā hoʻo taumuʻa aofangatukú? Ko e fē feituʻu ʻoku fakatau ki ai ho halá? Pea ʻoku fakatau nai hoʻo fonongá ki he “ngaahi tāpuaki liunga lahi” ko ia kuo talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí?8

Ko e hala fononga ko ia ki heʻetau Tamai Hēvaní, ko e fonongaʻanga mahuʻinga taha ia ʻo ʻetau moʻuí, pea ʻoku hokohoko atu ia he ʻaho, uike, māhina mo e taʻu takitaha, ʻi heʻetau fakatupulaki ʻetau tui kiate Ia mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí.

Kuo pau ke tau tokanga ʻi hotau fonongaʻanga ʻi he moʻuí. Kuo pau ke tau tokanga mo muimui ki he naʻinaʻi ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá ʻi Heʻene tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení: “Fakahā kiate kimautolu ʻe hoko ʻa fē ʻa e ngaahi meʻá ni? pea ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo hoʻo haʻú, pea mo e ngataʻanga ʻo māmaní?

“Pea lea ʻa Sīsū ʻo pehēange kiate kinautolu, Vakai telia naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu ʻe ha tangata [pea ʻoku ou tānaki atu e fefine].”9

ʻOku ou toe fakaongo atu he ʻahó ni e naʻinaʻi tatau pē mei he kau taki ʻo e Siasí.

  • ʻE kāinga, tauhi ke haohaoa e tokāteline ʻo Kalaisí, pea ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu ʻe he niʻihi ʻoku nau filioʻi e tokāteliné. Naʻe fakafoki mai e ongoongolelei ʻo e Tamaí mo e ʻAló, ʻia Siosefa Sāmita, ko e palōfita ʻo e kuonga fakaʻosí ni.

  • ʻOua te mou fanongo kiate kinautolu ʻoku {19}ʻikai fakanofo pe vaheʻi ki honau uiuiʻi faka-Siasí, kae ʻiloʻi pē ʻe he loto taha e kāingalotu ʻo e Siasí.10

  • Tokanga telia e ngaahi kautaha, falukunga kakai pe fakafoʻituitui ʻoku nau tala ʻoku nau maʻu e ngaahi tali fakapulipuli ki he ngaahi fehuʻi fakatokāteline ʻoku nau pehē ʻoku ʻikai maʻu pe mahino ia ki he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo e ʻaho ní.

  • ʻOua te ke fakafanongo ki he niʻihi ʻoku nau kākaaʻi kimoutolu ʻi he ngaahi fokotuʻutuʻu ke tuʻumālie vave aí. Kuo lahi fau e paʻanga hotau kāingalotú kuo mole, ko ia tokanga ʻaupito.

ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku nau sio fakalaka atu he fakaʻilongá mo fekumi ki ha ʻilo fakapulipuli ʻi ha ngaahi founga totongi mamafa mo taʻepau, ke maʻu ai ha fakamoʻui mo ha poupou.

Naʻe tuku mai ha fakamatala faka-Siasi he taʻu ʻe taha ʻi he kuohilí, naʻe pehē ai: “ʻOku mau tapou atu ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau tokanga ʻaupito he kau ki ha faʻahinga kulupu ʻoku palōmesi ange—kae fakafetongi paʻanga—ha ngaahi fakamoʻui faimana pe tala kuo nau maʻu ha founga makehe ke maʻu ai ha mālohi kehe ia mei he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kuo fakanofo totonú.”11

ʻOku faleʻi mai ʻe he Tohi Tuʻutuʻuni ʻa e Siasí: “ʻOku ʻikai totonu ke fakaʻaongaʻi ʻe he kāingalotú ʻa e ngaahi ngāue fakafaitoʻo mo e ngaahi ngāue ki he moʻui leleí, ʻa ia ʻoku ala fehuʻia honau tuʻungá pe tuʻunga fakalaó. ʻOku totonu ke faleʻi ʻe he kau takí ʻa e kāingalotu ʻoku palopalema fakamoʻui leleí, ke nau fakaʻaongaʻi ha kau toketā fakapalofesinale moʻoni ʻi he faitoʻó ʻa ia kuo nau ʻosi laiseni ʻi he ngaahi fonua ʻoku nau ngāue aí.”12

ʻE kāinga, mou fakapotopoto mo tokanga telia e ngaahi founga pehē ʻe ngali toʻoa ai homou lotó, ka ʻe iku ia ki he maumau fakalaumālie pe fakaesinó.

Naʻe mahuʻinga ki heʻetau ngaahi kui paioniá ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ka naʻe toe mahuʻinga pē foki mo ʻenau feohi fakakoló. Ne nau ngāue fakataha mo fetokoniʻaki ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻa fakatuʻasino mo fakaeloto ʻo honau taimí. Naʻe maʻu ʻe he kau tangatá e kōlomu lakanga fakataulaʻeikí, kae tokoniʻi e kau fafiné ʻe he Fineʻofá. Kuo teʻeki ai liliu e ongo meʻá ni ʻi hotau kuongá.

ʻOku tokonaki e Fineʻofá mo e ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeikí, maʻá e lelei fakalaumālie mo fakatuʻasino hotau kāingalotú.

Nofo maʻu ʻi ha halá ʻaki hoʻo “tui ʻi he foʻi laka kotoa pē,” ke ke lava ʻo foki malu ai ki he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e ʻEikí hotau Fakamoʻui fisifisimuʻá. Ko Ia ʻa e Huhuʻi ʻo e māmaní. Kuo pau ke tau fakaʻapaʻapaʻi Hono huafa toputapú pea ʻoua ʻe ngāue hala ʻaki ia ʻi ha faʻahinga founga, mo feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Kapau te tau fai ia, te Ne tāpuekina mo tataki malu kitautolu ki ʻapi.

ʻOku ou fakaafeʻi atu e tokotaha kotoa pē ʻoku fanongo mai ki hoku leʻó, ke mou talitali lelei mo ʻofa ki ha faʻahinga taha pē ʻokú ne fonongaʻia hono hala fonongá he ʻahó ni, neongo pe ko e hā e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻenau fonongá.

Manatuʻi muʻa ʻoku ʻikai ha tāpuaki ʻe lava ke vahevahe ʻe ha taha, ʻe maʻongoʻonga ange ʻi he pōpoaki ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ia kapau ʻe maʻu mo moʻuiʻaki, ʻoku talaʻofa mai ai ha fiefia mo ha melino ʻoku tuʻuloá—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Tau fakaʻaongaʻi muʻa hotau iví, mālohí mo e fakamoʻoní ke tokoni ki heʻetau kau faifekaú ʻi hono kumi, akoʻi mo papitaiso e fānau ʻa e ʻOtuá ke lava ʻo tataki ʻenau moʻui fakaʻahó ʻe he mālohi ʻo e tokāteline ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku fie maʻu ke tau talitali lelei e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he manavaʻofa, pea siʻaki ʻa e loto fakamāú, laulanú, filifilimānakó, mo e fakavahavahaʻá. Tuku ke tala ʻoku tau tui moʻoni ʻoku maʻá e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku kei “hokohoko atu pē ʻa e fonongá,” pea ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke hokohoko atu hoʻomou vilitaki ʻi hono tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻofa mo emanavaʻofa, ke tau taha ʻi hono ʻai ke maʻa hotau lotó mo hotau nimá ke tau tali e “ngaahi tāpuaki lahi fau” ʻoku fakatatali mai kiate kinautolu ʻoku ʻofa moʻoni ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.