Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
“ʻOua ʻe Taʻe-Tui, Kae Tui Pē”


“ʻOua ʻe Taʻe-Tui, Kae Tui Pē”

Fakamafola ʻo e Ako Fakataʻu ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiuti Fakalotú • 12 Sune, 2018 • Theatre ʻo e Senitā Konifelenisí

ʻEletā Dale G. Renlund: ʻOkú ma houngaʻia ke ʻi heni mo kimoutolu. ʻOkú ma houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku mou faí ʻi hoʻomou faiako mo poupou ki he seminelí mo e ʻinisititiutí ʻi he kotoa ʻo e māmaní. ʻI hoʻomou fai iá, manatauʻi maʻu pē ʻoku hoifua mai e ʻEikí ki hoʻomou ngāue tokoní. ʻOkú Ne hoko foki ko ha konga ʻo hoʻomou akó; ʻokú Ne ʻiate kimoutolu, pea kuó Ne “muʻomuʻa ʻi homou ʻaó,” te Ne “ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá,” pea “ʻi homou lotó ʻa [Hono] Laumālié,” pea ʻe “takatakai ʻa kimoutolu ʻe [Heʻene] kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.”1

ʻOku ou fakamālō atu ʻo fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí mo Hono Siasí ʻi hoʻomou tuí mo e faivelengá. Fakamālō atu ʻi hoʻomou tali homou ngaahi fatongiá. Fakamālō atu ʻi homou tokoniʻi ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke foki hake kiate Iá. Fakamālō atu ʻi hoʻomou fakaafeʻi ʻEne fānaú ke nau haʻu kia Kalaisí.

Sisitā Ruth L. Renlund: Fakamālō ki he kuaea fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻi heʻenau tokoni ki hono ʻomi e Laumālié ki he fakatahaʻangá ni. ʻOku ou ʻilo kuo langaki hake kitautolu kotoa ʻe he ngaahi lea fakaʻofoʻofa ʻa Brother Chad H Webb mo ʻEletā Kim B. Clark. ʻOku tau fakamālō foki kiate kinaua heʻene ngaahi sīpinga ʻo e moʻui fakaākongá. ʻOkú ma fiefia ke maʻu e faingamālie ke fakataha mo kimoutolu ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e tuí mo e loto veiveiuá, ko ha kaveinga kuo mou toutou akoʻi.

ʻEletā Renlund: Sioloto ʻokú ke mafuli ʻi ha vaka lolotonga haʻo folau atu he vaha ʻo e ʻōsení. ʻOkú ke tui ha teunga fakahaofi moʻui peá ke kakau ʻi ha ngaahi lau houa ki ha matāfanga ʻokú ke pehē ko e ofi taha atu ia kiate koé, ka ʻoku ʻikai ke ke fuʻu fakapapauʻi. ʻOku fakaʻau ke ke fuu ongosia ʻaupito, pea ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke kamata kakau ai, ʻokú ke ongoʻi ninimo. Ko hoʻo fakafuofua lelei taha ki he matāfangá ko ha kilomita ʻe 30, pē maile ʻe 18, hono mamaʻó. ʻOkú ke manavasiʻi ki hoʻo moʻuí. ʻOkú ke fanongo ki ha mīsini mei he mamaʻó. Pea hangē ʻoku haʻu fakahangatonu ʻa e ongó kiate koe; pea toe lahi ange hoʻo ʻamanaki ʻe fakahaofi koé. ʻI hoʻo vakai holó, ʻokú ke mamata ki ha vaka toutai ʻoku fakaofi atu.

Sisitā Renlund: “ʻOi, fakafetaʻi ki he langí,” ʻokú ke pehē kuo fakatokangaʻi atu koe ʻe he ʻeiki vaká! ʻOku tuʻu atu ʻa e vaká, pea ʻoku tokoni atu ha tangata toutai angalelei mo taukei fakaematali ke ke kaka ki he loto vaká. ʻOkú ke totolo hake ʻi he loto houngaʻia ki ha sea, mo fakatau hoʻo mānavá. ʻOku ʻoatu ʻe he tangata toutaí ha vai mo ha laʻimā pakupaku. ʻOkú ke maʻu ʻa e ivi ʻokú ke fie maʻu ke ke toe moʻui aí mei he vai mo e mā pakupaku ko iá. ʻOkú ke ongoʻi nonga mo fiefia. ʻOkú ke foki ki ʻapi.

ʻI he kamata ke ke ake mo ongoʻi saí, kuo kamata ke ke vakai ki ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ke fuʻu fakatokanga kimuʻa. ʻOku kiʻi motuʻa e vai mei he hina vaí pea ʻikai ko e vai ia naʻá ke mei fie inu—Evian pē Perrier Ko e meʻa tokoni naʻá ke fuʻu fie maʻú ko ha kakanoʻi manu mo ha meʻi mā vali sokoleti. ʻOkú ke toe fakatokangaʻi foki ʻoku matuʻotuʻa ʻa e tangata toutai angaʻofá, ʻokú ne tui ha puti mo ha talausese lanu pulū kuo avaava. ʻOku tuhituhi e palaea tali pupuha ʻi hono tātaá, pea hangē ne ngali palopalema ʻene fanongó.

ʻEletā Renlund: ʻOkú ke toe fakatokangaʻi foki kuo motuʻa e vaká pea ʻoku ʻi ai ha ngaahi makoko ʻi he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e taumuʻá. Kuo mafohifohi, motuʻa, pea mataʻaki atu ha konga ʻo e valí. ʻOkú ke fakatokangaʻi foki, ʻi he taimi ʻoku tukuange ai ʻe he tangata toutaí ʻa e fohé, ʻoku afe ʻa e vaká ki he mataʻú. ʻOku kamata ke ke hohaʻa naʻa ʻikai lava ʻe he vaká mo e ʻeiki vaká ʻo fakahaofi koe. ʻOkú ke ʻeke ange ki he tangata toutaí fekauʻaki mo e ngaahi makokó mo e fohé. ʻOkú ne talaatu ʻoku ʻikai hohaʻa ia ki he ngaahi meʻa ko iá he kuó ne fakaʻuli he vaká ki he ngaahi potu tahi toutaí pea foki mai, ʻo fou ʻi he halanga tatau, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Kuo ʻave malu mo hao ia ʻe he vaká ki he feituʻu kotoa pē ʻoku loto ke ʻalu ki aí.

ʻOkú ke ʻohovale lahi! ʻOku anga fēfē ʻa e ʻikai ke ne hohaʻa ki he makokó mo e fohé? Pea ko e hā nai naʻe ʻikai ke ifo ange ai kiate koe ʻa e meʻatokoní? Ko e lahi ange ko ia hoʻo tokanga ki he vaká mo e tangata toutaí, ko e lahi ange ia hoʻo hohaʻá. ʻOkú ke fakafehuʻia hoʻo fili ke heka ʻi he vaká. ʻOku toe fakautuutu ange hoʻo hohaʻá. Faifai pē, ʻokú ke fekau e tangata toutaí ke taʻofi ʻa e vaká ke ke toe hopo ki tahi. Neongo ʻoku kei toe ha kilomita ʻe 20 tupu, pē maile ʻe 12, ka ke toki aʻu ki he matāfangá, ʻoku ʻikai ke ke fiemālie ki he fakakaukau ke ke nofo ʻi he loto vaká. ʻI ha kiʻi ongoʻi lotomamahi ʻa e tangata toutaí ʻokú ne tokoni atu ke ke hopo foki ki he loto tahí.

Sisitā Renlund: ʻI he talanoa fakatātā ko ʻení, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he vaká ʻa e Siasí pea fakafofongaʻi ʻe he tangata toutaí ʻa kinautolu oku nau fua fatongia ʻi he Siasí.2 Ko e tefitoʻi fatongia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke tokoni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi Heʻena ngāue ke fakahoko ʻa e moʻui taʻengata ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.3 Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he vaká mo e tangata toutaí kiate kitautolu fekauʻaki mo e Siasí? ʻOku hanga nai ʻe he ngaahi makoko mo e vali mafohifohi ʻi he Siasí ʻo liliu ʻene malava ke ʻomi e ngaahi ouau hakeakiʻi faifakamoʻui kuo fakamafaiʻí ki hono tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní? Kapau ʻe fie maʻu ke pikimaʻu ʻa e tangata toutaí ki he fohé ʻaki hono ongo nimá kae lava nofo maʻu ʻi he halanga folaú, ʻoku fakaʻikaiʻi nai ʻe he meʻa ko iá ʻene malava mo e vaká ke ʻave kitautolu ki he malu mo e haoʻanga ʻo e feituʻu ʻoku tau loto ke ʻalu ki aí? ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke hoko ko ha tangata kikite kuo fakanofo ʻo hangē ko hoku husepānití kae lava ke ke ʻilo e fakatuʻutāmaki ʻo e toe foki ki he loto tahí kae ʻikai nofo ʻi he vaká.

ʻOku fie maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí haʻane fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ka taʻe-ʻoua ʻa e fakaului ko iá, kau ai ha liliu lahi ʻo e lotó, ʻe kamata leva ke tokanga ange ʻa e kakaí ki he mā pakupakú mo e vali mafohifohi.

ʻEletā Renlund: Naʻe hoko e kamataʻanga ʻo ʻeku fakamoʻoní ʻi heʻeku nofo ʻi Göteborg, Sweden. Naʻá ku taʻu 11. Naʻe fakahoko ʻe he palesiteni fakamisioná ha tukupā ki he kakai kei talavoú ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tali ʻe hoku taʻoketé, ʻa ia kuó u laukau ʻaki mo fakaʻapaʻapaʻí, ʻa e tukupā ko iá. Naʻá ku loto ke u hangē ko iá, ko ia ai naʻá ku kamata lau foki mo au ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Lolotonga ʻeku laú, mahalo ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá, naʻe fekau kimautolu ʻe ha taha ʻo e ongo tokoni ʻa e palesiteni fakamisioná ke mau lotu fekauʻaki mo e meʻa ne mau laú. ʻOku ou manatuʻi ʻa e efiafi naʻá ku fakahoko lelei ai ʻa e fakaafe ko iá. ʻOku ou manatuʻi ʻa e fale nofoʻanga naʻa mau nofo aí mo e loki naʻá ku mohe ai mo hoku taʻoketé. Hili e mohe hoku taʻoketé, naʻá ku hifo mei hoku mohengá ʻo tūʻulutui ʻi he tafaʻakí ʻou kamata fai ha kiʻi lotu nounou ke ʻilo pe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe ʻikai ke u fanongo ki ha leʻo, ka naʻe hangē naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kiate au ʻo pehē, “Ne u ʻosi talaatu pē talu mei muʻa, ʻoku moʻoni.” Naʻe liliu au ʻe he aʻusia ko iá. Naʻe liliu ai ʻeku moʻuí. Naʻá ne kamataʻi ha founga ʻo e tuí, ko ha founga ʻo e nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá mo feinga ke toe ngāue lahi ange mo toe lelei ange. Naʻá ku ako ʻi Göteborg ʻa e founga ʻo e fakatomalá Naʻe kamata ʻi Göteborg, ʻeku ako mei ha niʻihi ne nau fua faivelenga honau ngaahi fatongiá mo ngāue mālohi ke langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe kamata ai ʻeku laukau ʻaki ʻa e Kāingalotu faivelenga ʻa e ʻOtuá ʻi he feituʻu pē ʻoku nau nofo aí. Naʻe hoko ʻa Göteborg mo e fale fakatahaʻanga ʻi Viktoriagatan ko ha potu makehe ia kiate au.

Fakatatau mo e kau fuofua ului ʻa ʻAlamaá, ʻoku tau lau ai: “Pea ko ʻeni naʻe hoko ʻo pehē naʻe fai kotoa ʻeni ʻi Molomona, ʻio, ʻo ofi ki he ngaahi vai ʻo Molomoná, ʻi he vao naʻe ofi ki he ngaahi vai ʻo Molomoná; ʻio, ʻa e potu ʻo Molomoná, ʻa e ngaahi vai ʻo Molomoná, ʻa e vao ʻo Molomoná, hono ʻikai fakaʻofoʻofa ia ki he mata ʻo kinautolu naʻa nau maʻu ai ʻa e ʻilo ki honau Huhuʻí; ʻio, pea hono ʻikai monūʻia ʻa kinautolu, he te nau hiva mo fakafetaʻi kiate ia ʻo taʻengata.”4

Naʻe kamata ʻi Göteborg, ʻeku ʻiloʻi hoku Huhuʻí. Naʻe hoko ʻa Göteborg mo Viktoriagatan ko e “Ngaahi Vai ʻo Molomoná” kiate au.

Sisitā Renulunc: Naʻá ke maʻu ʻi fē ʻa e ʻilo fekauʻaki mo ho Huhuʻí? Naʻá ke ongoʻi fēfē? Kapau kuo ngalo ia, ʻokú ma fakaafeʻi koe ke ke manatuʻi mo fakaafeʻi ʻa e niʻihi ʻokú ke akoʻí ke nau manatuʻi pe naʻe ongo fēfē ia. ʻOku hoko ʻa e ʻilo mo e ngaahi ongo ko iá ko e kamataʻanga ʻo e tuí.

Ko e tuí ko ha fili ia kuo pau ke fai ʻe he tokotaha kotoa. Ko e tuí ʻoku ʻikai ko e kehe pē ke te fie maʻu ha meʻa ke moʻoni peá ke kiʻi fakalotoa koe ʻoku moʻoni ia. Ko e tuí ʻa e ʻilo pau ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki ai ʻi he kakanó. Ko ha tefitoʻi moʻoni foki ia ʻo e ngāué. ʻE lava ke tau pehē ko e tuí ko ha faʻahinga manatu fakalaumālie ia ki hotau maama fakalaumālié.

“Kuo pau ke makatuʻunga e tuí ʻia Sīsū Kalaisi kae lava ke Ne tataki atu ha taha ki he fakamoʻuí. … ʻOku fakatupu e tuí mei he fanongo ki he ongoongoleleí ʻi hono akoʻi ʻe ha kau faiako kuo fakamafaiʻi [hangē ko kimoutolú] ʻa ia naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá. ʻOku ʻikai tupu e tuí mei he ngaahi maná, ka ʻoku fakatupu ʻa e tui ʻoku mālohí ʻe he talangofua ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku hoko mai ʻa e tuí ʻi he māʻoniʻoni.”5 ʻOku ʻikai maʻu ʻa e tuí mei hono fie maʻu ha ngaahi fakaʻilonga mei he ʻOtuá, ka ʻi he talangofua mo e muimui ki Heʻene ngaahi fekaú.

ʻEletā Renlund: ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau maʻu ʻa e tuí. ʻOkú Ne finangalo ke tau maʻu ʻa e tuí kae lava ke Ne tāpuakiʻi kitautolu. Naʻe malangaʻi ʻeni ʻe ʻAlamā ki he kau Sōlami angavaivaí: “Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, pea ʻoku ou fakaʻamu ke mou manatuʻi, ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui ki hono huafá; ko ia ko e ʻuluaki meʻa ʻokú ne finangalo ki aí, ke mou tui, ʻio, ki heʻene folofolá.”6

Ko e tuí ko e kī ia ʻokú ne fakaafea e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe akonaki leva ʻa ʻAlamā, ʻoku fie maʻu ke fili ʻa e tokotahá pe ʻokú ne fie maʻu ʻa e tuí pea ngāue leva ʻi he tui kae toki lava lava ke tupulaki ʻa e tuí. Naʻe hoko atu ʻa ʻAlamā: “Kae vakai, kapau te mou ʻā hake ʻo fakaake homou ʻatamaí, ʻo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku ngaahi leá, pea ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio, kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate kimoutolu, kae ʻoua ke mou tui ʻi he anga te mou lava ai ʻo fakaʻatā ha potu ki ha konga ʻo ʻeku ngaahi leá.”7

Kuo pau ke fili ha taha ke ne maʻu ʻa e tuí, kae toki lava ʻo tupulaki. Kuo pau ke holi ha taha ke ne maʻu e tuí. Kuo pau ke ngāue ʻi he tui.

Sisitā Renlund:Mahalo naʻa lava ʻe ha fakatātā ʻo fakamahinoʻi ʻeni. ʻOkú ma maʻu heni ha konga papa mo ha foʻi faʻo ʻoku tukiʻi ai. ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi foʻi faʻo kehe ʻe 12. Ko ia ai, ʻofaʻanga, ʻoku ʻi ai ha kiʻi ngāue ke ke fai. Te ke lava ʻo fakapalanisi e ngaahi foʻi faʻo ʻe 12 kehé ʻi ʻolunga he foʻi faʻo ʻi he konga papá?

ʻEletā Renlund: Ko e hā?

Sisitā Renlund: ʻE lava nai? Ko ena kuo tuʻu e foʻi taha. ʻOku kei toe e foʻi 11. ʻI hono feingaʻi ke fokotuʻutuʻú, mahalo ʻe fokotuʻu ʻe ha niʻihi ha foʻi faʻo ʻe taha pea fakafisi ai.

ʻEletā Renlund: ʻOku ʻi ai haʻo foʻi pululole?

Sisitā Renlund: Mahalo ʻe pehē ʻe ha taha ʻoku taʻe malava ʻa e sitepu hokó. ʻE fakafisi ha kakai tokolahi, ʻo pehē, “ʻOku taʻe malava ia.”

Ka ʻo kapau ʻokú ke vilitaki ke ke pehē, “ʻE malava nai?”, mahalo pē te ke vilitaki ke feinga ʻi ha founga kehe. Fakahoko peheʻi ia. Fakatokoto ha foʻi faʻo ʻe taha ʻi muʻa ʻiate koe. Tuku leva ha foʻi faʻo ʻe taha ʻi he funga foʻi faʻo ʻuluakí, ʻo hanga atu kiate koe ʻa e tuliki matatōtaó. Fakatokoto e foʻi faʻo hokó ʻi he funga foʻi faʻo ʻuluakí, ʻo fakahanga e tuliki matatōtaó ki he tafaʻaki ʻe tahá meiate koe. Hokohoko atu hono fokotuʻutuʻu e ngaahi foʻi faʻó ʻi he ʻuluaki foʻi faʻó ʻo fehangaaki pehē.

ʻI hoʻo fai iá, te ke ʻilo ai ʻoku ʻi ai ha founga. ʻE kamata ke ke fakakaukau, “Mahalo pē ʻe lava.” Toe lahi ange hoʻo ʻamanakí. Faifai, kuo mei ʻosi.

ʻEletā Renlund: Kuo tupulaki ʻeku ʻamanaki leleí.

Sisitā Renlund: Fakatokoto ʻa e foʻi faʻo fakaʻosí ʻi ʻolunga ʻo fakatatau ki he foʻi faʻo ʻuluakí, ʻo fehangaaki mo e ngaahi foʻi faʻo kehé. Ko ia! ʻO pehē tofu pē. Taimi ní, tokanga ʻaupito, piki pē ʻi he foʻi faʻo ʻi laló, hikiʻi hake kotoa kinautolu ʻo hili ʻa e foʻi faʻo ki laló ʻi he funga foʻi faʻo he konga papá.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai faʻa ola lelei ʻa e ʻuluaki feingá. Ko ia ai, ʻi haʻo toutou feinga, kuo pau ke ke toe feinga tuʻo ua. Muimui pē he founga tatau. Fakatokoto e foʻi faʻo fakaʻosí ʻi ʻolunga pea ke tokanga ʻaupito, tokanga ʻaupito—

ʻEletā Renlund: Ne teʻeki ke ke talamai ʻena kimuʻa.

Sisitā Renlund: Hiki kotoa hake e ngaahi foʻi faʻó pea fakapalanisi kinautolu. Tōatu! ʻI hoʻo ʻiloʻi e foungá, ʻe hā faingofua leva hono fokotuʻutuʻu.

ʻEletā Renlund: ʻOua toe mānava!

Sisitā Renlund: Ko e meʻa moʻoni tatau pē ʻi hono maʻu ha fakamoʻoní. ʻI he taimi te ke ʻilo ai e founga ke maʻu ha tali mei he ʻOtuá, ʻe ngali pau leva hono ola. ʻOku hā ʻeni ʻi he talaʻofa ʻi he Tohi ʻa Molomona ʻa ia naʻe muimui ki ai hoku husepānití ʻi heʻene taʻu 11 pea mo ia kuo tau muimui kotoa ki ai ʻi heʻetau maʻu ʻetau ngaahi fakamoʻoní. “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”8

ʻI hoʻo kamata ʻaki ʻa e fehuʻi, “ʻOku ʻikai nai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni?”, ʻe tākiekina ia ki he tui. Kapau te ke kamata ʻaki ʻa e fehuʻi, “ʻOku ʻikai nai ke loi ʻeni?”, ʻe tākiekina ia ki he loto veiveiua. Pea he ʻikai teitei iku e loto veiveiuá ki he tuí.

ʻEletā Renlund: Lolotonga haʻaku ʻaʻahi ki ha konifelenisi fakasiteiki, naʻe kole mai ʻe he palesiteni fakasiteikí ke u ʻaʻahi ki ha tangata te u ui ko Sitīveni. Ne hoko ʻa Sitīveni ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí. Naʻá ne ʻosi ngāue fakafaifekau pea mali ʻi he temipalé. Naʻá ne fua fatongia faivelenga ʻi ha ngaahi taʻu lahi ka naʻe kamata ke ne maʻu ha loto veiveiua fekauʻaki mo e Siasí. ʻI heʻeku ʻaʻahi kia Sitīvení, naʻá ne pehē naʻe talāfili fekauʻaki mo hono hiki pe tala kae tohi ʻe Siosefa Sāmita ha fakamatala kehekehe ʻe fā ʻo e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí. Naʻá ne pehē ʻe ala ʻuhinga ʻeni naʻe faʻufaʻu ia ʻe Siosefa Sāmita.

Naʻá ku fekau ʻe Sitīveni ke fetuʻutaki mo ha tangata naʻe ngāue ʻi he Vaʻa Hisitōlia ʻo e Siasí ʻa ia naʻá ne fai ha fakatotolo fekauʻaki mo e ngaahi fakamatala ʻe fā ko iá ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa. Naʻe ʻaʻahi ʻa Sitīveni ki he tangata fakatotoló. ʻI heʻeku talanoa hoko mo Sitīvení naʻá ku ʻeke ange, “Ko e hā hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou ongoʻi sai ʻeni he kuo tali ʻeku ngaahi fehuʻí. ʻOku ʻikai ke u toe tokanga ki ai. Ka ʻoku ou hohaʻa lahi he taimí ni fekauʻaki mo e mali tokolahi naʻe fakahoko ʻi Nāvuú pea ʻi he hili e Fakahā he 1890. ʻOku ou hohaʻa ʻaupito he meʻa ko iá.”

Naʻá ku kole ange kia Sitīveni ke toe talanoa mo ha taha kehe ʻi he Vaʻa Hisitōlia ʻo e Siasí. Hili e fealēleaʻaki ko iá, naʻá ku fetuʻutaki kia Sitīveni ʻo ʻeke ange pē naʻe fēfē.

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ʻikai ke u toe hohaʻa au ki ai. ʻOku mahino kiate au ʻa e meʻa naʻe hokó, pea kuo fakaleleiʻi ʻeku ngaahi talāfilí. Ka ʻi he taimi ní ʻoku ou tokanga au ki hono taʻofi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he kau hako ʻAfiliká?

Sisitā Renlund: Naʻe hangē ʻa Sitīveni ko ha kakai tokolahi. Naʻá ne fili ke hoko ko ha tokotaha loto veiveiua taʻetūkua. ʻI he fakalau ʻa e taimí, pea ʻi hono fakaleleiʻi ha hohaʻa ʻe tahá, naʻe ʻi ai mo ha meʻa ʻe taha. Neongo pe ko e hā e lahi ʻo e feinga ha taha ke tali ʻene ngaahi fehuʻí, naʻá ne toe ʻilo mo ha kaveinga kehe ke fakahaaʻi ai ʻene loto veiveiuá. Ko e meʻa ko ia naʻe fai ʻe Sitīvení, ko ha kehe pē ke fai ha feinga ʻo ʻikai tuʻuloa ʻene fakalakalaká. ʻOku mou ʻilo e vaʻinga ʻa e kauleká ʻa ia ʻoku puna hake ha foʻi pulu mei ha funga papa pea ʻi hoʻo taaʻi pē iá, kuo toe ʻasi hake ha foʻi pulu ʻe taha ʻi ha feituʻu ʻe taha.

Ko ha tūkunga kehe ʻaupito ʻeni ia naʻe hoko ki ha fefine ne mau fetaulaki ʻi Lupumupasi, ʻa e Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongikoó. Ko hono hingoá ko ʻEniselika. Ko ha tokotaha ʻosi ngāue fakafaifekau faivelenga ia. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni mālohi fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne manako ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne saiʻia ʻi he meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e Siasí.

ʻI heʻemau fetaulaki mo iá, naʻá ne lau ha tohi naʻe faʻu ʻe ha taha ʻo e kau taki ʻo e Siasí kimuʻa pea hoko koe Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe faʻu e tohí kimuʻa pea toki maʻu ʻa e fakahā kau ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻi he 1978 ʻo pehē, koeʻuhí ko ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he maama fakalaumālié, he ʻikai hākeakiʻi ʻa kinautolu ʻo e hako ʻAfiliká. Naʻe kole ʻe ʻEniselika ha tokoni ke fakamahino ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻá ni. Naʻe fakahā ange ʻe ha mēmipa lolotonga ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá naʻe hala e fakamatala ko ʻeni ʻa e taki mālōlō ʻo e Siasí, pea naʻá ne fai ia ʻo fakatatau mo ʻene fakakaukau pē ʻaʻaná, ko ha fakakaukau naʻe hala. Naʻe fiemālie ʻa e Angelique ʻi he fakamatala ko iá. Naʻá ne ngāue ʻi he tui ʻaki ʻene nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá mo falala ki he ʻOtuá.

ʻEletā Renlund: ʻOku ʻikai hoko ʻa e loto veiveiuá ko e teuaki ʻo e tuí. ʻOku ʻikai fakafalala ʻa e māmá ʻi he fakapoʻulí kae toki ʻilonga. Naʻe ʻikai talaange kia Pita ʻi heʻene kamata ngofo hifo ki he vaí hili ʻene feinga ke lue aí, “ʻOiaue Pita, kapau pē naʻe toe lahi ange hoʻo loto veiveiuá.” ʻIkai, naʻe talaangá “ʻA koe ʻoku siʻi hoʻo tuí, ko e hā ʻokú ke fakataʻetaʻetui aí?”9

ʻI he Lectures on Faith, ʻoku fakamatalaʻi ai e faikehekehe ʻo e tuí mo e loto veiveiuá ʻo pehē: “Pea ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e loto veiveiuá mo e tālaʻá he ʻikai ʻi ai ʻa e tuí, pē ʻe lava ke hoko ia. He ʻikai lava ke maʻu ʻe ha taha ʻa e loto veiveuá mo e tuí ʻi he taimi tatau; ko ia ai he ʻikai ke maʻu ʻe he tokotaha ʻoku moʻulaloa ʻene fakakaukaú ki he loto veiveiuá mo e manavasiʻí ha loto falala taʻeueʻia; pea ʻi he taimi ʻoku ʻikai maʻu ai ha loto falala taʻeueʻiá ʻe vaivai ʻa e tuí; pea ʻi he taimi ʻe vaivai ai ʻa e tuí he ʻikai lava ʻe he kakaí ke fakafepakiʻi ʻa e ʻahiʻahí, faingataʻaʻiá, mo e mamahi ʻa ia ʻoku fie maʻu ke nau fehangahangai mo ia kae lava ke nau hoko ko e ngaahi ʻea ki he ʻOtuá, pe ʻea-hoko fakataha mo Sīsū Kalaisi; pea ʻe fakaʻau ke nau ongosia ʻi heʻenau fakakaukaú, pea ʻe maʻu ʻe he filí ha mālohi ke ikunaʻi mo fakaʻauha kinautolu.”10

Ko e meʻa moʻoni ʻeni naʻe hoko kia Sitīvení. Naʻá ne tuku ʻene loto veiveiuá mo e talāfilí ke ne kāpui ʻene fakakaukaú. ʻI he fakalau ʻa e taimí, naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e ivi ke fakafepakiʻi ʻaki e ngaahi faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo ia ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe fakaʻau ʻo ongosia ʻene fakakaukaú, pea mole atu mo ʻene tuí.

Sisitā Renlund: ʻOku ʻikai kovi ia ke ʻi ai haʻo fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí mo hono ngaahi tokāteliné. Ko e palopalemá ʻa e taimi ʻokú ke fili ai ke hoko ko ha tokotaha loto veiveiuá. Naʻe mahino ia kia Siosefa Sāmita ʻi heʻene laukonga ʻo pehē, “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate iá.”11

Ka ʻoku hoko atu ʻa e potu folofolá ʻo pehē, “Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo fakataʻetaʻetuí.”12

ʻI hono fakalea ʻe tahá, kole ki he ʻOtuá, ʻo ʻoua ʻe loto veiveiua pe te Ne foaki atu ha tali. ʻOku hoko atu ʻa e potu folofolá ʻo pehē, “He ko ia ʻoku fakataʻetaʻetuí [pe veiveiuá] ʻoku hangē ia ko e peau ʻo e tahí ʻoku fakateka mo felīlīaki ʻe he matangí. Ke ʻoua naʻa mahalo ʻe he tangata ko iá ʻe maʻu ʻe ia ha meʻa mei he ʻEikí. Ko e tangata ʻoku lotolotouá, ʻoku taʻemaau ʻi heʻene anga kotoa pē.”13

Ke maʻu ʻa e faʻahinga tali naʻe fekumi ki ai ʻa Siosefa Sāmitá, ke maʻu ʻa e faʻahinga tali ʻoku ʻikai ke tau maʻú, ʻoku fie maʻu ke tau kole ki he ʻOtuá ʻi ha loto tui mo ha ʻatamai vilitaki ʻe fakahā mai e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu.

ʻEletā Renlund: ʻOkú ma manako ʻi ha kupuʻi lea naʻe fai ʻe ʻEletā John A. Widtsoe, ko ha ʻAposetolo ʻi he konga kimuʻa ʻo e kuonga ko ʻení mei Norway. Te u fakalea ʻa e meʻa naʻá ne lea mahino ʻakí ʻi he lea pē ʻaʻaku: “Ko e loto veiveiuá, tukukehe ʻo kapau ʻe liliu ki ha fie maʻu mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni totonú, ʻoku ʻikai hano tuʻunga pe mahuʻinga ʻi he māmaní. … Ke ke laukau ʻaki hoʻo hoko ko ha tokotaha loto veiveiuá … ko ha tokotaha loto veiveiua fakapikopiko, ʻo ne fakafiemālieʻi pē ia, ʻo ʻikai loto ke fai e ngāue ʻoku fie maʻú, ke maʻu e totongi ʻo ha ʻilo fakalangi, ʻo hā mahino ʻene taʻe maʻu e tuí pea nofo ʻi he fakapoʻuli mamahí. ʻOku tupu ʻene loto veiveiuá ʻo hangē ha fakamalu tēvolo kona ʻokú ne kāpui fakapoʻulí ʻene fakakaukaú mo e tuʻunga fakalaumālié. ʻOku iku ia ʻo hangē ha tangata ʻoku hē ʻi hono koló, ʻo ne fetongi ʻaki ʻa e manukí e ʻuhinga leleí, mo e fakapikopikó e faʻa ngāué. ʻOku feʻunga ʻa e moʻoni faingofua tahá mo hono tānaki fakataha ʻo ha ngaahi loto veiveiua pehē. … ʻOku ʻikai hala ʻa e loto veiveiuá tukukehe kapau ʻe hoko ia ko ha ngataʻanga [ʻi ai pea ʻiate ia pē]. ʻOku hoko ia ko ha ngeia maʻongoʻonga ʻi he taimi ʻoku hoko ai ko ha [meʻa fakalangi] ʻokú te fekumi longomoʻui ki ai mo moʻui ʻaki. … Ko e loto veiveiua ʻoku tupu mo tupulaki pē ʻiate ia, pea, tupu mei ai ha loto veiveiua lahi ange ʻi he loto fefeká, ʻoku kovi ia”14

ʻOku kei moʻoni pē e ngaahi lea ʻa ʻEletā Widstoe. He ʻikai iku ʻa e loto veiveiua taʻe fai ha meʻá ki ha ʻilo e moʻoni ʻo e Fakamoui ko Sīsū Kalaisí; he ʻikai iku ia ki ha ʻilo pau ʻoku tau maʻu ha Tamai Hēvani angaʻofa mo manavaʻofa. Te tau lava ʻo ʻilo e moʻoni ʻo e ngāue ko ʻeni ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ka ʻoku fie maʻu ke tau fili ʻa e tuí, kae ʻikai ko e loto veiveiuá, peá ke tau ʻalu ki he maʻuʻanga tokoni totonú ke maʻu ha ngaahi tali. ʻOku fie maʻu ke tau ʻilo ʻoku ʻatautolu ʻa e fili ko iá. ʻOku ʻikai ko ha mālohi fakatuʻasino ia ʻoku tuku mai kiate kitautolu pē te tau tali ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e ngaahi ouau fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau fili ke falala ki he ʻOtuá.

Sisitā Renlund: ʻOku tau fehangahangai he taimi ʻe niʻihi mo hono fakapapauʻi pe ʻoku moʻoni koā ha meʻa pe ʻikai. ʻOku ʻomi ʻe Molomona ha sīpinga ke tau muimui ki ai: “Ko ia, ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tupu ia mie he ʻOtuá; pea ko e meʻa oku koví ʻoku tupu ia mei he tēvoló; .… Kae vakai, ko e meʻa ko ia ʻoku tupu mei he ʻOtuá ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke failelei maʻu ai pē; ko ia, ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke faileleí, mo ʻofa ki he ʻOtuá, pea tauhi kiate iá, ʻoku ueʻi hake ia ʻe he ʻOtuá. … He vakai, ʻe hoku kāinga, ʻoku tuku kiate kimoutolu ke mou fakamāuʻi, koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; pea ko e founga ke fakamāuʻí ʻoku mahinongofua, koeʻuhi ke mou ʻilo ai ʻi ha ʻilo haohaoa, ʻo hangē ʻoku faikehekehe ʻa e ʻahó mei he pō fakapoʻulí. He vakai, ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí; ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá. Ka ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakalotoʻi ʻa e tangatá ke faikoví, ʻo ʻikai tui kia Kalaisí, pea fakaʻikaiʻi iá, pea ʻikai tauhi ki he ʻOtuá, ʻoku mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he tēvoló.”15

Ko ia ai, ʻoku faingofua pē ia. Kapau ʻoku tataki ko e ʻe ha fili ke ke fai lelei mo tui kia Kalaisi, ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá. Kapau ʻoku fakaʻaiʻai koe ʻe he filí ke ke fai kovi mo fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisi, ʻoku tupu ia mei he tēvoló. ʻI hoʻo fononga ko ia ʻi he hala ʻo e fuakavá, te ke ʻilo ai ko e ngaahi meʻa ʻokú ne tohoakiʻi hoʻo tokangá mei he halá, ʻo ne fakalotoʻi koe ke ʻoua naʻá ke tui kia Kalaisí, ʻoku hala ia. Ko e ngaahi meʻa ko ia ʻokú ne fakalotoʻi koe ke ke tui ki he ʻOtuá, ke ke ʻofa kiate Iá, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻoku mei he ʻOtuá ia.

ʻEletā Renlund: ʻOku mālie ʻa e founga tali ʻa ha tokotaha ki he ngaahi ueʻi fakalaumālié he ʻoku makatuʻunga ia ʻi he fili ʻa e tokotaha ko iá ke tui pē loto veiveiuá. ʻOku mou manatuʻi e tohi ʻa Ngāue vahe 2, ʻi he ʻamanaki ke malanga e kau ʻAposetoló. Ne nau ongoʻi ha ʻuʻulu mai mei he langí, ʻo hangē ha tuʻoni matangi mālohi ʻaupitó. “Pea naʻe fakapito ʻaki ʻa kinautolu kotoa pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻa nau kamata lea ʻaki ʻa e lea kehekehé, ʻo fakatatau ki hono fakaleaʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālié. … Pea ʻi he mafola ʻa e ongoongó ni, naʻe fakakātoa ʻa e kakaí, pea nau puputuʻu lahi, koeʻuhí naʻe fanongo ʻa e tangata takitaha ki heʻenau leá ʻi he lea ʻaʻaná. Pea naʻe ofo mo fakatuputumu ʻa kinautolu kotoa pē, ʻo nau fepehēʻaki, Vakai, ʻikai ko e kau Kaleli kotoa pē ʻa kinautolú na ʻoku leá? Pea ʻoku fēfē nai ʻoku tau takitaha fanongo ki heʻetau lea, naʻa tau fānauʻi aí?”16

Ne fakatupu ʻe he ngaahi meʻa fakaofo ne hoko ko ʻení ha ului ʻa ha tokolahi. Ka ki he niʻihi kehé, ne kehe ʻenau talí. ʻOku tau lau ʻo pehē, “Kae manuki ʻa e niʻihi, ʻo pehē, ʻoku fonu ʻi he uaine foʻoú ʻa e kau tangatá ni.”17

Ko e Laumālie tatau pē; ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻeni ne lilingi hifo ki he Kau ʻAposetolo Kaleli ne nau malanga ʻaki ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he ʻaho ʻo e Penitekosí, naʻe taumalingi hifo ʻa e Laumālié ka naʻe kei manukiʻi pē ʻe ha niʻihi ʻa kinautolu ne uluí mo fakaʻuhingaʻi ʻa e aʻusiá. Ko hono olá, ne ʻikai ke nau ʻinasi he taumalingi hifo ko ʻeni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā naʻe tupu mei ai e faikehekehé? Ko ʻenau fili pē. Ne maʻu ʻe kinautolu ne nau fili ke tui kae ʻikai veiveiuá ha aʻusia fakalaumālie fakaofo ne takiekina ki he uluí.

Sisitā Renlund: Naʻe toe lea foki ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo ia. Naʻá ne pehē, “Pea ko ia, ʻilonga ia ʻe fakafefeka hono lotó, ʻe maʻu ʻe ia ʻa e konga siʻi ange ʻo e folofolá; pea ʻilonga ia ʻe ʻikai fakafefeka hono lotó, ʻe foaki kiate ia ʻa e konga lahi ʻo e folofolá, kae ʻoua kuo tuku kiate ia ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu ki heʻene ʻiloʻi hono kotoa. Pea ko kinautolu ʻe fakafefeka honau lotó, ʻe foaki kiate kinautolu ʻa e konga siʻi ange ʻo e folofolá kae ʻoua kuo ʻikai ke nau ʻiloʻi ha meʻa ʻo kau ki heʻene ngaahi meʻa liló; pea ʻe toki fakapōpulaʻi ʻa kinautolu ʻe he tēvoló, pea taki hifo ʻa kinautolu ʻi heʻene faʻitelihá ki he fakaʻauhá.”18

Tau toe foki angé ki heʻetau talanoa fakatātaá, ko kinautolu ʻoku nau fili ke nofomaʻu ʻi he vaka motuʻa, mahalo kuo makoko mo mafohifohi hono valí, ko kinautolu ia ʻoku ʻikai ke fakafefeka honau lotó. ʻOku nau haʻu ki he hala ʻo e fuakavá pea ʻoku nau nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. Pea, ʻi heʻenau kātaki ki he ngataʻangá, ʻoku foaki mai ai ʻa e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá. Ko e meʻaʻofa māʻongoʻonga taha ia ʻe ala foaki ʻe he ʻOtuá. ʻOku fakafou ʻi he ngāue ko iá ʻa ʻetau ʻilo ʻa Sīsū Kalaisí, ke ʻilo Hono moʻoní, pea mo ʻilo ʻEne ʻofá mo e manavaʻofá. ʻOku foaki mai e meʻaʻofa fakalaumālie ko ʻení kiate kinautolu kotoa pē ʻoku feʻungá.

ʻOku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “ʻOku foaki ki ha niʻihi ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe kalusefai ia koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní. Ki he niʻihi kehé, ʻoku foaki ia ke nau tui ki heʻenau ngaahi leá, koeʻuhí ke nau lava foki ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻo kapau te nau fai atu ai pē ʻi he faivelenga.”19

ʻEletā Renlund: ʻI ʻEpeleli 2009, naʻe hikinimaʻi au ko ha Taki Māʻolunga ʻi he Siasí. ʻI ʻOkatopa 2009, naʻe kole mai ke u lea ʻi he konifelenisi lahí. Ko ha konga ʻeni ʻo e “polokalama ki ha Taki Māʻolunga foʻou”. Ne u vekeveke he ʻe lava ke fanongo ʻeku tangataʻeikí ki he konifelenisí. Kuó ne ngāue mālohi ko ha tokotaha tufunga mo langa fale ʻi heʻene moʻuí kotoa, pea, ʻi heʻene taʻu 92, ne uesia lahi hono tuʻá. Naʻe ʻikai lava ai ke ʻalu ki he Senitā Konifelenisí. Ko ia ai, ne fakapapauʻi ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi tuofāfiné ʻokú ne lava ʻo sio ki he fakatahaʻangá ʻi he TV ʻi hono ʻapi ʻi Sōleki Sití.

Hili e konifelenisí ne u ʻalu ki hono ʻapí ke vakai pe ko e hā haʻane fakakaukau ki heʻeku leá. Naʻe ʻikai ko ha tangata ia ne manako he faʻa talanoá pea naʻe ʻikai maheni mo e talanoa fakahikihikiʻí.

Naʻá ku pehē ange, “Teti, naʻá ke sio he konifelenisi?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻIo.”

Naʻá ku ʻeke ange, “Teti, naʻá ke fanongo ki heʻeku malangá?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻIo.”

Peá u pehē atu, “Pea, ko e hā leva hoʻo fakakaukaú?”

Naʻá ne pehē mai, “ʻOi, naʻe sai pē. Naʻá ku meimei laukau ʻaki koe.” Pea ko e lelei taha ia ʻo e ngaahi lea fakahikihikiʻi kuó ne faí.

Ka ne u ʻiloʻi ne toʻoa ʻene tokangá he efiafi ko iá, koeʻuhí naʻá ne fuʻu vilitaki ke vahevahe mo au ha misi naʻá ne maʻu he pō kimuʻá. Naʻe ʻikai ko ha tangata faʻa misi ia. Naʻe ʻikai faʻa ʻi ai haʻane fakakaukau ʻaʻana ʻe makehe. Kuo teʻeki ke u ʻilo haʻane talanoa ha meʻa ʻoku loi. Kuó ne fuʻu faitotonu maʻu pē. Naʻá ne pehē mai, “Ne u misi ʻoku ou mate peá u mamata ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisi. Naʻá Ne ala mai ki hoku ongo umá mo pehē mai kuo fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi angahalá. ʻE Teili, ko ha ongo fakaʻofoʻofa ʻaupito ia.” Ko e meʻa kotoa pē ia naʻá ne talamaí, pea naʻá ku momou ke toe fakaʻekeʻeke. Naʻá ne mālōlō hili ha māhina ʻe ua lolotonga ʻeku ʻi Matakasikā mo Luté.

Ne moʻui ʻeku tangataʻeikí, hili ʻene kau ki he Siasí ʻi Lasimo, Finilaní, ʻi heʻene taʻu 24, ʻo fakatatau mo e maama mo e ʻilo kuó ne maʻú. Naʻá ne fai e meʻa kotoa pē naʻe kole ange ke ne faí. Naʻá ne hoko ko ha taha taau mo e meʻafoaki ko ia ʻo e Laumālié ke ne ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea naʻe kalusefai ia ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní, pea mo ʻene ngaahi angahalá. ʻOku ʻikai makatuʻunga ʻete feʻungá ʻi hoto tuʻunga tangata pē fefiné pea ʻoku ʻikai makatuʻunga ia ʻi hoto tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku makatuʻunga ia ʻi heʻete feʻunga mo e meʻafoaki ko iá ʻi heʻete fili ʻa e tuí, ʻi heʻete fili ki he hala ʻo e fuakavá.

Sisitā Renlund: Kāinga, ʻi hoʻomou tokoni ki he niʻihi fakafoʻituituí ke nau ikunaʻi ʻa e loto veiveiuá mo ngāue ʻaki ʻa e tuí, ʻokú ke lavaʻi ai ʻa e meʻa naʻe tapou mai ʻa Palesiteni Russell M. Nelson ke tau fakahoko ko ha Siasí. Naʻá ne pehē “ʻOku faingofua mo fakamātoato ʻetau pōpoaki ki he māmaní: ʻoku tau fakaafeʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá he ongo tafaʻaki ʻo e veilí ke nau haʻu ki honau Fakamoʻuí, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipale māʻoniʻoní, maʻu ha fiefia ʻoku tuʻuloá pea moʻui taau ke maʻu e moʻui taʻengatá.”20 ʻOku hoko ʻetau tali iá ko ha ngāueʻi ʻo e tuí.

ʻI hoʻo faiakó, ʻokú ke tokoniʻi ai kinautolu kuo nau mavahe mei he hala ʻo e fuakavá. ʻOkú ke faiako maʻanautolu, mo ʻenau fānaú, ngaahi makapuná, pea mahalo mo e ngaahi makapuna uá. Naʻe naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí, “He ko e faʻahinga peheé te mou kei fai atu ʻa e tokoní ki ai; he ʻoku ʻikai te mou ʻilo naʻa faifai pea nau tafoki mai ʻo fakatomala, pea haʻu kiate au mo e loto-fakamātoato moʻoni, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu; pea mou hoko ai ko e vaka ʻo e fakamoʻuí kiate kinautolu.”21

Ko ha kuonga fakatuʻamelie fakaofo ʻeni ʻi he Siasí. Kuo fakahā mai ʻa e moʻoni naʻe fūfuuʻi ʻi ha ngaahi senituli lahi. ʻOku lahi ha ngaahi temipale ʻi he māmaní. ʻOku malangaʻi ʻe he kau faifekaú ha pōpōaki ʻo e fiefia lahi ʻi he meimei kotoa ʻo e puleʻanga kotoa pē. Hangē ko ia ne poupouʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoní, ʻi heʻetau hoko ko e Kāingalotu, pē kau ākonga ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku tau faaitaha ʻi he ngāue fakaetauhí ʻi ha “founga lelei ange,” pea ʻoku fakavavevaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne “ngāué ʻi hono taimí.”22 ʻE ngāue fakataha ʻa e ʻEiki ʻo e ngoue vainé mo kitautolu.23 Ko e pōpōaki ʻokú ke akoʻí ko ha pōpōaki ia ʻo e fiefia mo e nēkeneka lahi pea ko ha tāpuaki ia ki he kau faivelengá.24

ʻEletā Renlund: Ko hoku fuofua fatongia ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke u ʻalu ʻo fakahā ki he Vaʻa Hisitōlia ʻo e Siasí te u fetongi ʻa ʻEletā Jeffrey R. Holland ko ha faifaleʻi ki he potungāué. Mahalo ʻokú ke fakakaukauloto mai pē, naʻe ʻi ai ha “tangi, mo e ngala, mo e fengaiʻitaki ʻo e nifo”25 ʻi heʻenau ʻilo ko ia ʻe fetongia siʻonau faifaleʻí. Pea naʻe kamata ke siʻisiʻi mo e ngaahi pepa holoholó.

Ko e konga ʻo ʻeku ngāue ko ha faifaleʻi ʻi he Vaʻa Hisitōlia ʻo e Siasí, ko ʻeku lau ʻa e ngaahi tohi kotoa pē ʻo e The Joseph Smith Papers. Kuó u lau foki mo e vōliume ʻuluaki ʻo e fakamatala fakahisitōlia foʻou ʻo e Siasí, ʻoku ui ko e Kau Māʻoniʻoní.26 Naʻe hoko ʻeku lau ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻe Siosefa Sāmitá pe pehē naʻá ne lea ʻakí ke ne fakamālohia ʻeku fakamoʻoni fekauʻaki mo hono fatongia ko e palōfitá, ʻi hono fili ia ʻe he ʻOtuá ke fakafoki mai ʻEne ngāué ki he māmaní.

Naʻe teʻeki fakangalingali ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha taimi ke ne fakaului ai ha taha ʻi ha founga loi. Naʻe tui mālohi ʻa Siosefa Sāmita naʻá ne mamata ki he meʻa naʻá ne pehē naʻe mamata ki aí, ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi; Molonai; Sione Papitaiso; Pita, Sēmisi, mo Sione; Mōsese; ʻĪlaiase; mo ʻIlaisiā. Naʻá ne maʻu ha ʻulungaanga feʻunga mo ha taha naʻá ne maʻu ʻa e ʻū lauʻipeleti koulá mo liliu ʻa e ngaahi tohi kuonga muʻa ko iá ʻaki e meʻa foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne maʻu ha ʻulungaanga feʻunga mo ha taha ʻoku maʻu fakahā tonu meia Sīsū Kalaisi. Naʻá ne maʻu ha ʻulungaanga feʻunga mo ha taha naʻá ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kī faka-ʻAposetolo māʻoniʻoní.

ʻOku ou ʻilo ʻi ha ngaahi founga kehe ʻoku mālohi mo falalaʻanga ange ia ʻi he meʻa ʻe lava hoku ngaahi ongo ʻe nimá ke fakahaaʻi naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he meʻa naʻá ne pehē naʻe mamata ki aí, liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e meʻa foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea maʻu mo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono ngaahi kī ki he fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi māmani ʻa e ngaahi kī ko iá ʻi he ʻahó ni pea ko Palesiteni Nalesoní ko e fetongi totonu ia ʻo Siosefa Sāmita ʻi he māmaní.

Ko e meʻa ʻoku tau tala ko ha ngaahi makoko mo ha vali mafohifohi ʻi ha vaka motuʻá, ʻe ala hoko ia ko ha tuʻutuʻuni fakalangi kuo fakangofua mo tataki fakalangi mei ha fakakaukau taʻengata. Mahalo ko ha finangalo pē ia ʻa e ʻEikí ke makoko pea mafohifohi e valí pe ʻokú Ne fakaʻaongaʻi kinautolu fakatatau mo Hono finangaló. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tataki ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻEne ngāue ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni. ʻOku ʻiloʻi lelei Ia ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí. ʻOku ou ʻiloʻi Ia.

Sisitā Renlund: ʻOku ou houngaʻia ke tānaki atu ʻeku fakamoʻoni ʻoku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí. ʻI heʻetau ngāue ʻi he tui, taʻe toe veiveiua ʻi Heʻene feilaulau huhuʻí pea mo e fua ʻo e Feilaulau ko iá, ʻoku tāpuekina taʻengata ai ʻetau ngaahi moʻuí. ʻOku ou houngaʻia kuó Ne fakafoki mai Hono Siasí he kuongá ni mo e ngaahi tāpuaki kotoa pē ke maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní.

ʻEletā Renlund: Ko e pōpoaki ʻokú ma maʻú ke “ʻoua ʻe taʻetui, kae tui pē.”27 ʻOku ou ʻi hení ko hoku fatongia ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻi hení ke fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻokú Ne moʻui pea ko e Fakamoʻui Ia ʻo e māmaní. ʻOku ou fakamoʻoni ki he fakaofo ʻo ʻEne manavaʻofá, ʻofá, mo e tokanga ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ki Heʻene feilaulau fakalelei taʻe-hano-tatau maʻa koe mo aú. ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí, kuó u ako ai ki Heʻene hoifua lelei ke fakalelei ʻa e ngaahi meʻá, ke tokoni ke fakamoʻui ʻa e ngaahi matakafó, pea ke fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi loto mafasiá. ʻOku kau kotoa e ngaahi meʻá ni ʻi Hono ngaahi ʻulungaanga maʻongoʻongá.

ʻOku ou lotua e ngaahi tāpuaki fungani ʻa e ʻOtuá ke ʻiate kimoutolu, ʻi homou ngaahi fāmilí, ʻi homou kau akó, ke mou tokoni ki he kau ako ko iá ke fakatupulaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí ke “ʻoua ʻe taʻetui, kae tui pē,” ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.