2010–2019
ʻOku Fekauʻaki Ia mo e Kakaí
ʻEpeleli 2018


ʻOku Fekauʻaki Ia mo e Kakaí

ʻOku fekauʻaki e Siasí mo kimoutolu ko e kau ākonga ʻa e ʻEikí—ʻa kinautolu ʻoku ʻofa mo muimui kiate Iá pea kuo nau toʻo kiate kinautolu ʻa Hono huafá.

Ne hoko ha meʻa he ʻikai toe ngalo ʻiate au, lolotonga e teuteu ke langa e Temipale fakaʻofoʻofa ʻo Pālesi, Falaniseé.ʻI hono maʻu ko ia ʻo ha konga kelekele ʻi he taʻu 2010 ke tuʻu ai ʻa e temipalé, naʻe kole mai ʻe he pule koló ke mau fakataha ke ne toe ʻilo lahi ange ki hotau Siasí. Naʻe mahuʻinga fau ʻa e fakatahá ni ʻi he feinga ke maʻu ha ngofua ki he langá. Naʻa mau teuteu lelei ʻaupito ha fakamatala ke fakaʻaliʻali ʻo fakakau ai ha ngaahi ʻata fakaʻofoʻofa ʻe niʻihi ʻo ha ngaahi temipale ʻo e Siasí. Ko ʻeku ʻamanaki atú ʻe hanga ʻe he ngaahi faʻunga fakaʻofoʻofá ʻo fakalotoa e pule koló ke poupouʻi ʻemau ngāué.

Ne fakaʻohovale kiate au hono fakahoko mai ʻe he pule koló he ʻikai ke nau mamata ki he ngaahi fakamatalá, ka ʻokú ne loto mo ʻene timí ke fakahoko haʻanau fakatotolo ʻiate kinautolu pē ke ʻiloʻi pe ko e faʻahinga siasi fēfē kitautolu. ʻI he māhina hokó, naʻe toe fakaafeʻi kimautolu ke fanongo ke mau fanongo ki ha lipooti naʻe fai ʻe ha mēmipa kosilio ʻo e koló, ko ha palōfesa foki mo ia ʻo e hisitōlia fakalotú. Naʻá ne pehē, “Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻa ʻemau loto ke mahino kiate kimautolu ko hai e kāingalotu homou siasí. ʻUluakí, ne mau kau atu ki ha taha ʻo hoʻomou houalotu sākalamēnití. Naʻa mau tangutu atu pe mei mui ʻi falelotu o vakavakaiʻi lelei ʻa e kakai ʻi he haʻofangá mo ʻenau meʻa naʻe faí. Hili iá naʻa mau fakataha mo homou ngaahi kaungāʻapí—ʻa kinautolu ʻoku homou veʻe senitā fakasiteikí—ʻo mau fehuʻi ange pe ko e kakai fēfē ʻa kimoutolu kau Māmongá.”

“Ko e hā leva hoʻomou aofangatukú?” ko ʻeku fehuʻi loto tailiili angé ia. Naʻá ne pehē mai, “Ne mau ʻiloʻi ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e ofi taha ia ki he ʻuluaki Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo laka hake ʻi ha toe siasi ʻoku mau ʻilo ki ai.” Ne u mei fakatonutonuʻi ia ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke tonu kakato ia! ʻOku ʻikai ko e Siasi ofi tahá ia; ko e Siasi ia ʻo Sīsū Kalaisí—ko e Siasi tatau pē, ko e Siasi moʻoní ia!” Ka naʻá ku longo pē, mo lotu fakafetaʻi fakalongolongo pē. Naʻe fakahoko mai ʻe he pule koló kiate kimautolu, ʻo fakatatau mo e meʻa ne nau ʻiló, he ʻikai te ne taʻofi mo ʻene timí ʻa hono langa ʻo ha temipale ʻi honau komiunitií.

ʻI he ʻahó ni, ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he aʻusia fakaofo ko iá, ʻoku ou ongoʻi houngaʻia ko e poto mo e laumālie ʻo e faʻa ʻilo naʻe maʻu ʻe he pule koló. Naʻá ne ʻilo ko e meʻa mahuʻinga ke mahino ai kiate ia ʻa e Siasí, ko e ʻikai ke nau vakai ki ai ʻi hono fakafōtunga fakaʻofoʻofa kituʻa honau ʻū falé, pe ko hono fokotuʻutuʻu lelei ʻenau kautahá, ka ʻoku fakafou ia ʻi hono kāingalotu faivelenga ʻe laui miliona ʻoku faifeinga he ʻaho kotoa pē ke muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí.

Mahalo te tau ala toʻo mai e fakaʻuhingaʻi e foʻi lea ko e Siasí mei ha potufolofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻoku pehē ai, “Pea naʻe ui ʻa kinautolu [ʻo ʻuhinga ki he kau ākonga ʻa e ʻEikí] naʻe papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsuú ko e siasi ʻo Kalaisí.”1

Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fekauʻaki e Siasí kotoa mo e kakaí. ʻOku fekauʻaki e Siasí mo kimoutolu ko e kau ākonga ʻa e ʻEikí—ʻa kinautolu ʻoku ʻofa mo muimui kiate Iá pea kuo nau toʻo kiate kinautolu ʻa Hono huafá ʻi he fuakava.

Naʻe hanga foki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo fakafehoanaki ʻa e Siasí ki ha meʻalele fakaʻofoʻofa. ʻOku tau saiʻia maʻu pē ke maʻa mo ngingila ʻetau meʻalelé. Ka ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e meʻalelé ke fakamatamatalelei; ko hono fatongiá ke ʻave holo e kakaí he loto meʻalelé.2 ʻI he founga tatau pē, ʻoku hounga kiate kitautolu kāingalotu ʻo e Siasí ʻetau maʻu ha feituʻu fakaʻofoʻofa mo maʻa ke tau lotu ai, pea tau fiefia foki he ngaahi polokalama ʻoku lele lelei. Ka ʻoku hoko pē ia ko ha polokalama poupou. Ko ʻetau tefitoʻi taumuʻá ke fakaafeʻi e foha mo e ʻofefine ʻa e ʻOtuá ke haʻu kia Kalaisi pea tataki ia ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe mahuʻinga ange ai. ʻOku fekauʻaki kotoa ʻetau ngāué mo e kakaí mo e ngaahi fuakavá.

ʻIkai ʻoku fakaʻofoʻofa hono hanga ʻe he hingoa ne ʻomi ʻi he fakahā ki he Siasi kuo toe fakafoki maí, ʻo haʻi fakataha e ongo meʻa mahuʻinga taha ʻi he fuakava takitaha ʻo e ongoongoleleí? ʻUluakí, ko e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko Ia ʻoku ʻOʻona ʻa e Siasi ko ʻení, pea ʻoku hoko ʻEne Fakalelei fai fakamāʻoniʻoní mo e ngaahi fuakavá, ko e hala pē taha ki he fakamoʻuí mo e hākeakiʻí. Ko e hingoa hono uá ʻoku ʻuhinga ia kiate kitautolu: ko e Kau Māʻoniʻoní, pe ko hono fakalea ʻe tahá, ʻa ʻEne kau fakamoʻoní mo ʻEne kau ākongá.

Ne u ako ʻa e mahuʻinga ke tuku taha ʻeku tokangá ki he kakaí ʻi he taimi naʻá ku hoko ai ko ha palesiteni fakasiteiki ʻi Falaniseé. Naʻá ku fakakaukau ki ha ngaahi taumuʻa vilitaki maʻá e siteikí ʻi he kamataʻanga ʻo ʻeku fua fatongiá: ke fokotuʻu ha ngaahi uooti foʻou, langa ha ngaahi falelotu, ʻo aʻu pē ki hono langa ʻo ha temipale ʻi homau ʻēliá. ʻI hono tukuange au hili ha taʻu ʻe ono mei ai, naʻe ʻikai lavaʻi ha taha ʻo e ngaahi kaveinga ngāue ko iá. Naʻá ku mei ongoʻi tōnounou ʻaupito tukukehe, ʻi he lolotonga ʻo e taʻu ʻe ono ko iá, naʻe mātuʻaki liliu ʻaupito ʻeku kaveinga ngāué.

ʻI heʻeku tangutu mei muʻa ʻi he ʻaho naʻe tukuange ai aú, naʻa ku ongoʻi lōmekina ʻi heʻeku maʻu ha ongo fakaofo ʻo e houngaʻia mo e lavameʻa. Naʻá ku vakai atu ki he fofonga ʻo e kāingalotu ʻe lauingeau ne nau kau maí. Naʻá ku manatu ki he ngaahi aʻusia fakalaumālie mo e toko taha kotoa ʻo kinautolu.

Naʻe ʻi ai ha kāinga naʻa nau foua e vai ʻo e papitaisó, niʻihi ne u fakamoʻoni ʻi heʻenau fuofua lekomení kae lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé, mo kinautolu ko e kakai kei talavou mo e ngaahi hoa mali naʻá ku vaheʻi mo tukuange mei heʻenau hoko ko ha kau faifekau taimi kakató. Naʻe tokolahi mo ha niʻihi naʻá ku ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻi heʻenau foua ha ngaahi faingataʻa mo ha ngaahi palopalema ʻi heʻenau moʻuí. Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa fakatokoua moʻoni kiate kinautolu takitaha. Kuó u maʻu ha fiefia haohaoa ʻi hono tokoniʻi kinautolú mo e tupulaki ʻenau līʻoa mo e tui ki he Fakamoʻuí.

Naʻe ako ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi hotau ngaahi fatongia faka-Siasí ʻa e mataʻifika ʻoku lipōtí pe ko e ngaahi fakataha ʻoku faí, ka ko e malava ko ia ke langaki hake mo fakalotolahiʻi ʻa e fakafoʻituituí—ʻi he ngāue fakaetauhi fakatāutaha ki ai ʻo hangē ko e Fakamoʻuí—pea iku ke nau liliu fakaʻaufuli ai.”3

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoku tau mālohi nai ʻi he ongoongoleleí, pe kehe pē ke tau femouʻekina ʻi he Siasí? Ko e meʻa mahuʻingá ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he meʻa kotoa pē. Kapau te tau fai ia, ʻe fakanatula pē ʻa e tuku taha ʻetau tokangá ki hono fakamoʻui ʻo e fakafoʻituituí kae ʻikai ko hono fai pē ha ngaahi ngāue mo fakahoko ha ngaahi polokalama.

Kuó ke fehuʻi loto nai pe naʻe mei fēfē kapau ʻe ʻaʻahi atu ʻa e Fakamoʻuí ki homou uōtí pē koló ʻi he Sāpate hokó? Ko e hā te Ne faí? Te Ne hohaʻa nai ke ʻafioʻi pe naʻe sai ʻaupito e ngaahi fakatātaá pe naʻe fokotuʻutuʻu lelei ʻa e ʻū sea ʻi loki akó? Pe te Ne kumi ki ha taha ke Ne ʻofaʻi, akoʻi mo tāpuakiʻi? Mahalo te Ne fekumi ki ha mēmipa foʻou pe ko ha kaungāmeʻa ke ne talitali lelei, ha kāinga ʻoku mahamahaki ʻe fie maʻu ha fakanonga, pe ko ha taha kei talavou ʻoku ʻikai kei ongoʻi taʻepauʻia.

Ko e hā e kalasi ʻe ʻaʻahi ki ai ʻa Sīsuú? He ʻikai te u ofo kapau te Ne ʻuluaki ʻaʻahi ki he fānau Palaimelí. Mahalo te ne tūʻulutui hifo ke folofola mata ki he mata mo kinautolu. Te Ne fakahaaʻi ʻEne ʻofá kiate kinautolu, fai ha ngaahi talanoa, fakahikihikiʻi ʻenau tā fakatātaá mo fakamoʻoniʻi ʻEne Tamai Hēvaní. ʻE faingofua, fakamātoato hono ʻulungāangá kae ʻikai fakangalingali. Te tau lava nai ʻo fai pehē?

ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo feinga ke ke kau ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, he ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ka hono kumi e kakai te ke lava ʻo tokoniʻi mo tāpuakiʻí. Te ke lava ʻi he lotú ʻo tokanga taha ki hono akoʻi ʻo e fakafoʻituituí mo ueʻi honau lotó. Ko e meʻa ke ke tokanga ki aí ko hono fakatupu ha aʻusia fakalaumālie kae ʻikai ke fokotuʻutuʻu ha ʻekitivitī haohaoa, ke ngāue fakaetauhi ki ho kāingalotú kae ʻikai ke hono lau pe ko e foʻi ʻaʻahi ʻe fiha kuó ke faí. He ʻikai fakatefito ia ʻiate koe, ka ʻiate kinautolu ʻoku tau ui ko hotau kāingá.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau talanoa fekauʻaki mo e ʻalu ki he lotú. Ka ʻoku mahulu hake ʻa e Siasí ia ʻi ha fale pe ko ha feituʻu pau. ʻOku moʻoni mo longomoʻui tatau pē ia ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo mo masivesiva ʻi he māmaní, kae pehē ki he ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí ʻi Sōleki Sití. Naʻe folofola tonu ʻa e ʻEikí, “He ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe ʻa e toko tolu ʻi hoku huafá, te u ʻi ai au mo kinautolu”4

ʻOku tau ʻave ʻa e Siasí mo kitautolu ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku tau ʻalu ki aí: ki he ngāué, ki he akó, ʻi heʻete folau ʻeveʻevá kae tautautefito ki hotau ngaahi ʻapí. ʻOku feʻunga pē ʻetau moʻuí mo hotau ivi tākiekiná ke ne ʻai ha faʻahinga feituʻu pē te tau ʻi ai ke hoko ko ha potu toputapu.

ʻOku ou manatu ki haʻaku talanoa mo haku kaungāmeʻa ʻoku ʻikai ke kau ki heʻetau tui fakalotú. Naʻá ne ʻohovale ke ʻilo ʻe lava ʻe ha tangata pē ʻoku moʻui taau ʻi hotau Siasí ʻo maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne ʻeke mai, “Ka ʻoku toko fiha ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻi homou uōtí?”

Naʻá ku tali ange, “ʻI he vahaʻa ʻo e 30 mo e 40.”

Naʻá ne kiʻi puputuʻu peá ne pehē mai, “ʻOku taha pē ʻemau taulaʻeiki homau siasí. Ko e hā ʻoku mou fie maʻu ai e kau taulaʻeiki tokolahi pehē ʻi he pongipongi Sāpaté?”

Naʻá ku mālieʻia ʻi heʻene fehuʻí, pea ueʻi au ke u tali ange, “ʻOku ou tui kiate koe. ʻOku ʻikai ke u tui ʻe fie maʻu ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki tokolahi pehē ʻi he lotú he Sāpaté. Ka ʻoku tau fie maʻu ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki he ʻapi kotoa pē. Pea ʻi he taimi ʻoku ʻikai ai ha lakanga fakataulaʻeiki ʻi he ʻapí, ʻoku ui leva ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kehe ke tokangaʻi mo ngāue fakaetauhi ki he fāmili ko iá.”

ʻOku ʻikai ko ha siasi faka-Sāpate pē ʻeni. ʻOku hokohoko atu ʻetau moihuú ʻi he ʻaho takitaha ʻo e uiké, ʻi ha feituʻu mo e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Ko hotau ngaahi ʻapí ko e “tefitoʻi feituʻu hūfangaʻanga ia ʻo ʻetau tuí.”5 Ko hotau ngaahi ʻapí ʻoku lahi taha ai ʻetau lotú, ʻetau tāpuakiʻí, ʻetau akó, ʻetau akoʻi e folofola ʻa e ʻOtuá mo tokoni ʻi he ʻofa haohaoá. ʻOku lava ke u fakamoʻoni atu mei ha aʻusia fakataautaha ʻe hoko ʻa hotau ngaahi ʻapí ko ha ngaahi potu toputapu ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālié—ʻo tatau pē, pea mahalo ʻe lahi hake ʻi ha taimi ʻe niʻihi, ko ʻetau ngaahi feituʻu faiʻanga moihuú.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí.Ko hono iví mo e mālohí ʻoku maʻu ia mei he ngaahi ngāue fakaʻaho ʻEne kau ākonga ʻe laui miliona ʻoku feinga ʻi he ʻaho takitaha ke muimui ki Heʻene sīpinga māʻongoʻongá ʻaki ʻenau tokangaekina e niʻihi kehé. ʻOku moʻui ʻa Kalaisi, pea ʻokú Ne tataki ʻa e Siasí ni. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e palōfita ia kuó Ne fili ke tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu ʻi hotau ʻahó. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.