2010–2019
Ko Hono Fakatoka ʻo e Fakavaʻe ʻo ha Ngāue Maʻongoʻonga
ʻOkatopa 2018


Ko Hono Fakatoka ʻo e Fakavaʻe ʻo ha Ngāue Maʻongoʻonga

ʻOku fakautuutu e mahuʻinga ʻi māmani he ʻahó ni, ʻa e ngaahi lēsoni ne akoʻi ʻo fakafou he ngaahi tukufakaholo ne tau fokotuʻu hotau ngaahi ʻapí, neongo ʻene siʻisiʻi mo faingofuá.

ʻI heʻetau hoko ko ha ngaahi mātuʻa ʻi Saioné, ʻoku ʻi ai hotau fatongia toputapu ke fakaake ʻi heʻetau fānaú ha loto holi mo ha tukupā ki he fiefia, maama, mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau ʻohake ʻetau fānaú, ʻoku tau fokotuʻu ai ha tukufakaholo ʻi ʻapi pea tau faʻufaʻu leva ha founga fetuʻutaki mo ha tōʻonga moʻui ʻi hotau vā fetuʻutaki fakafāmilí. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku totonu ke fakatōkakano ai ʻe he ngaahi tukufakaholo ʻoku tau fokotuʻú, ha ngaahi ʻulungaanga lelei, mālohi mo taʻeueʻia ʻi heʻetau fānaú, te nau maʻu ai ha mālohinga ke talia ʻaki e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

Kuo taʻu lahi hono fai fakataʻu ʻe homau fāmilí ʻa e nofo kemi ʻi he ʻOtu Moʻunga Uinitaá ʻi he fakatokelau-hahake ʻo ʻIutaá. ʻOku mau fononga ʻi ha maile ʻe 20 (32 km) ʻi ha hala makamaka ki ha teleʻa lau maʻuiʻui fakaʻofoʻofa ʻoku holisi maka māʻolunga ʻoku fetafeaki ai ha vaitafe mokoʻīʻī mo tasilo. ʻI heʻema fakaʻamu he taʻu kotoa pē ke toe fakapapauʻi e mahuʻinga ʻo e tokāteline mo e ngaahi founga ʻo e ongoongoleleí ʻi he loto ʻema fānaú mo homa makapuná, ʻoku ou kole ai mo Sūsana ki homa ngaahi foha ʻe toko onó mo honau ngaahi fāmilí ke nau teuteu ha kiʻi pōpoaki nounou ʻi ha tefito ʻoku nau ongoʻi ʻoku mahuʻinga ki he fakavaʻe ʻo ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí. ʻOku mau fakataha lotu fakafāmili leva ʻi ha kiʻi potu maomaonganoa ʻo takitaha fakahoko mai ai ʻenau pōpoakí.

ʻĪmisi
Ngaahi pōpoaki ne tohi ʻi he ngaahi foʻi maká

ʻI he taʻú ni, naʻe tohi ai ʻe homa makapuná e tefito ʻo ʻenau pōpoakí ʻi ha ngaahi foʻi maka, pea nau takitaha tanu hokohoko ia, ke fakafofongaʻi ai ha fakavaʻe pau ʻe lava ke fokotuʻu ai e moʻui fiefiá. ʻOku fetaiaki ʻenau ngaahi pōpoaki kotoa ʻe onó, ʻi he foʻi moʻoni taʻeueʻia mo taʻengata ko ia ko Sīsū Kalaisi ʻa e makatuliki ʻo e fakavaʻe ko iá.

Naʻe pehē ʻe ʻĪsaia, “Ko ia ʻoku pehē ʻe he ʻEiki [ko e ʻOtuá], Vakai ʻoku ou ʻai ʻi Saione ʻa e makatuʻunga; ʻa e maka kuo ʻahiʻahiʻi, ko e fungani makatuliki, ko e [makatuʻunga] maʻu.”1 Ko Sīsū Kalaisi ʻa e makatuliki pelepelengesi ko ia ʻi he fakavaʻe ʻo Saioné. Ko Ia naʻá Ne ʻoange ʻa e akonaki maʻongoʻonga ko ʻení ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko ia ʻoua naʻá mo fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí.”2

ʻOku fakautuutu e mahuʻinga ʻi māmani he ʻahó ni, ʻa e ngaahi lēsoni ne akoʻi ʻo fakafou he ngaahi tukufakaholo kuo tau fokotuʻu hotau ngaahi ʻapí, neongo ʻene siʻisiʻi mo faingofuá. Ko e hā e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua, ʻo ka fokotuʻu, te ne fakahoko ha ngāue lahi ʻi he moʻui ʻetau fānaú?

Naʻe toki lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki ha haʻofanga tokolahi ofi ki Tolonitō, Kānata, peá ne fakamanatu ai ki he ngaahi mātuʻá ʻa hotau fatongia toputapu ke akoʻi ʻetau fānaú. Naʻe kau he ngaahi fatongia mahuʻinga naʻe meʻa ki ai ʻa Palesiteni Nalesoní, ʻa ʻene fakamamafaʻi e ngaahi ngafa ʻo kitautolu ko e mātuʻá ke akoʻi ke mahino ki heʻetau fānaú ʻa e ʻuhinga ʻo ʻetau maʻu e sākalamēnití, mahuʻinga ʻo e fanauʻi he fuakavá, pea mo e mahuʻinga ʻo e teuteu mo hono maʻu ʻo ha tāpuaki fakapēteliaké, peá ne poupouʻi e mātuʻá ke nau takimuʻa ʻi hono lau fakafāmili e folofolá.3 ʻOku naʻinaʻi mai hotau palōfitá, ke hanga ʻe hono fai ʻení ʻo ngaohi hotau ngaahi ʻapí ko ha “hūfaʻanga ʻo e tuí.” 4

Naʻe lekooti ʻe ʻĪnosi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻene ongoʻi houngaʻia moʻoni ʻi he tā-sīpinga ʻa ʻene tamaí, ʻa ia naʻá ne “akonekina [ia] ʻi heʻene leá, pea ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa e ʻEikí.” Naʻe talaki ai ʻe ʻĪnosi ʻo pehē, “Fakafetaʻi ki he huafa ʻo hoku ʻOtuá koeʻuhí ko ia.”5

ʻOku ou mataʻikoloa ʻaki e ngaahi tukufakaholo iiki mo faingofua ʻokú ma mātā ʻi homa fāmilí he taʻu ʻe 35 ʻo ʻema nofomalí. Ko e konga lahi ʻo ʻemau tukufakaholó ʻoku iiki kae mahuʻingamālie. Hangē ko ʻení:

  • ʻI he ngaahi efiafi ne u mavahe ai mei ʻapí, ne u ʻiloʻi ʻe ʻi ai homa foha lahí pea ʻi he fakahinohino ʻa Sūsaná, he ʻikai toe fakakounaʻi ia ke ne tataki e ako fakafāmili ʻo e folofolá pea mo e lotu fakafāmilí.6

  • Ko e tukufakaholo ʻeni ʻe taha––ʻoku ʻikai ʻaupito ha taimi te mau mavahe ai mei ʻapi pe fakaʻosi ʻemau talanoa telefoní, taʻe lea ʻaki e, “ʻOfa atu.”

  • Kuo faitāpuekina ʻemau moʻuí ʻi hono tuku maʻu pē ha taimi ke mau fiefia ai ʻi hono ʻinitaviu fakatāutaha homa ngaahi fohá. ʻI ha ʻinitaviu ʻe taha, ne u fehuʻi ange ki haku foha ʻo kau ki heʻene fakaʻamu mo e teuteu ke ngāue fakafaifekaú. Hili haʻama talanoa fuoloa, naʻá ma tauʻaki fakalongolongo; peá ne punou mai kimuʻa ʻo pehē mai ʻi he loto fakakaukau, “Tangataʻeiki, manatuʻi ʻeku kei siʻí pea kamata fakahoko ʻa e ʻinitaviu mo e tamaí?” Ne u talaange, “ʻIo.” Naʻá ne pehē mai, “Sai, ne u palōmesi atu ai te u ngāue fakafaifekau, peá ke palōmesi mai mo e Fineʻeikí te mo ō ʻo ngāue fakafaifekau ʻi haʻamo motuʻa.” Ne toe fai ha kiʻi felongolongoi ai. “ʻOku ʻi ai haʻamo palopalema ʻoku ʻikai ke mo ō ai ʻo ngāué—he mahalo pē te u ala tokoni atu?”

ʻE lava ke kau he tukufakaholo fakafāmili leleí, ʻa e lotú, lau folofolá, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ō ki he ngaahi houalotu ʻa e Siasí, pea neongo ʻene ngali siʻisiʻi mo faingofuá, fokotuʻu ha taufatungamotuʻa ʻo e ʻofá, fakaʻapaʻapá, faaitahá, mo e ongoʻi malú. ʻI he laumālie ko ia ʻoku fai ʻaki e ngaahi ngāué ni, ʻoku maluʻi ai ʻetau fānaú mei he ngaahi ngahau vela ʻa e filí ʻoku tōmata-kakano ʻi he tōʻonga fakaemāmani ʻo hotau kuongá.

ʻOku tau manatu ki he naʻinaʻi poto ʻa Hilamani ki hono ngaahi fohá: “Manatu ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá; koeʻuhi ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhi ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga.”7

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, lolotonga ʻeku kei hoko ko ha pīsope kei talavoú, naʻe kole mai ʻe ha tangata matuʻotuʻa ange ke ma talanoa. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻene mavahe mei he Siasí mo e ngaahi tukufakaholo anga-māʻoniʻoni ʻene mātuʻá ʻi heʻene kei talavoú. Naʻá ne fakaikiiki mai e loto mamahi naʻá ne aʻusia ʻi he moʻuí, ʻi heʻene fekumi noa pē ki he fiefia tuʻuloá, ʻi he uhouhonga ʻo e fiefia fakataimi ʻoku maʻu he māmaní. ʻI he konga ko ʻeni kimui ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne aʻusia ai he taimi ʻe niʻihi e fanga kiʻi fanafana ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo tataki ia ke ne foki ki he ngaahi lēsoni, tōʻonga moʻui, ongo, mo e malu fakalaumālie naʻá ne maʻu heʻene kei talavoú. Naʻá ne fakahaaʻi ʻene houngaʻia ʻi he ngaahi tukufakaholo ʻa ʻene ongomātuʻá, ʻo ne fakaongo mai e meʻa ne lea ʻaki ʻe ʻĪnosí, ʻi ha fakalea peheni, “Fakafetaʻi ki he huafa ʻo hoku ʻOtuá koeʻuhí ko ia.”

ʻI heʻeku aʻusiá, ko e foki ko ʻeni ʻa e tangatá ni ki he ongoongoleleí, ko ha ʻulungaanga ia ʻo ha tokolahi pea ʻoku faʻa hoko ia ki he fānau ʻa e ʻOtuá ne mavahe ʻi ha vahaʻa taimi, pea nau toe foki mai ki he ngaahi akonaki mo e meʻa ne anga ki ai ʻi heʻenau kei talavoú. ʻOku tau mātā he momeniti ko iá e poto ʻo e tangata lea fakatātaá ʻi heʻene ekinaki ki he ngaahi mātuʻá, “Akonakiʻi ʻa e tamasiʻí ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí: pea ka hoko ia ʻo motuʻa, ʻe ʻikai te ne foki mei ai.”8

ʻOku fehangahangai e mātuʻa kotoa pē mo ha taimi fakatupu ʻita mo ha tuʻunga kehekehe ʻo e loto vilitakí mo e fakaiviá lolotonga hono ʻohake ʻo e fānaú. Ka ko e taimi ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he mātuʻá e tuí ʻo akoʻi maʻu pē ʻa e fānaú ʻi he founga mahino mo ʻofá mo fai e meʻa kotoa pē te nau lava ke tokoniʻi kinautolu ʻi honau halá, ʻoku nau maʻu ai ha ʻamanaki lelei lahi ange ʻe aka ʻi he loto mo e ʻatamai ʻenau fānaú, e fanga kiʻi tenga kuo tōkakí.

Naʻe mahino lelei kia Mōsese ʻa e fie maʻu ko ia ke toutou akoʻí. Naʻá ne naʻinaʻi, “Pea te ke faʻa akoʻi [e ngaahi leá ni] ki hoʻo fānaú, pea te ke talanoa ʻaki ia ʻoka ke ka nofo ʻi ho falé, pea ʻoka ke ka ʻalu ʻi he halá, pea ʻoka ke ka tokoto hifo, pea ʻoka ke ka tuʻu hake.”9

ʻOku tau tūʻulutui mo ʻetau fānaú ʻi he lotu fakafāmilí, ʻoku tau tokangaekina kinautolu ʻi heʻetau feinga ke lau fakafāmili e folofolá, pea tau tokangaekina kinautolu ʻi he faʻa kātaki mo e ʻofa, ʻi heʻetau kau fakataha ki he efiafi fakafāmilí, pea tau mamahi maʻanautolu ʻi heʻetau tūʻulutui ʻo tautapa ki he langí ʻi heʻetau lotu liló. ʻIo, ʻoku tau fakaʻānaua ʻe aka e fanga kiʻi tenga kuo tau tō ʻi he loto mo e ʻatamai ʻo ʻetau fānaú.

ʻOku ou tui ʻoku ʻikai ko e fehuʻí pe ʻoku “mahino” nai ia ki heʻetau fānaú lolotonga ʻetau akoʻí, hangē ko e taimi ʻoku tau feinga ai ke lau e folofolá pe fai e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pe ʻalu ki he Mutualé mo e ngaahi fakataha ʻa e Siasí. ʻOku ʻikai ko e fehuʻi mahuʻingá ia pe ʻoku mahino kiate kinautolu he momeniti ko iá ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faí, ka ko e fehuʻi mahuʻinga angé, pe ʻoku tau fakahaaʻi nai ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻá ha tui feʻunga ke muimui ki he naʻinaʻi ʻa e ʻEikí ʻo moʻui faivelenga, akoʻi, akonaki, mo fokotuʻu ha ngaahi meʻa meʻa ke ʻamanaki atu ki ai, ʻa ia naʻe ueʻi ke tau fai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ha ngāue ia ʻoku fakalotoa ʻe heʻetau tuí––ʻa e ʻamanaki ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe aka pea moto ʻo tupu ʻa e ngaahi tenga kuo tau toó.

ʻOku makatuʻunga ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau talanoaʻí, ngaahi meʻa ʻoku tau malangaʻi mo akoʻí, ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻe hoko ʻiate kitautolú. ʻI heʻetau fokotuʻu ha ngaahi tukufakaholo fakafāmili ʻoku akoʻi ai e ngaahi tokāteline ʻo Kalaisí, ʻe fakamoʻoniʻi leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoni ʻo ʻetau pōpoakí, mo ne tanumaki e fanga kiʻi tenga ʻo e ongoongoleleí ne tau tō he loto ʻetau fānaú ʻi heʻetau ngaahi ngāue ne faí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.