2010–2019
Ngaahi Mātuʻá mo e Fānaú
ʻOkatopa 2018


Ngaahi Mātuʻá mo e Fānaú

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he palani ʻo e fiefia ʻetau Tamai Hēvaní ko hai koe pea mo e taumuʻa hoʻo moʻuí.

Siʻoku tuofāfine ʻofeina, meʻa fakafiefia moʻoni ke fai e fakataha konifelenisi lahi ko ʻeni maʻá e kakai fefine ʻo e Siasí, taʻu valu ki ʻolungá. Kuo tau fanongoa ha pōpoaki fakaloto māfana mei he kau taki kakai fefiné pea meia Palesiteni Henelī B. ʻAealingi. ʻOkú ma saiʻia mo Palesiteni ʻAealingi he ngāue ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, pea ʻokú ma hanganaki fiefia atu ki heʻene lea fakaepalōfitá.

I.

Ko e fānaú ko ʻetau meʻaʻofa pelepelengesi taha ia mei he ʻOtuá—ko ʻetau tupulaki taʻengatá. Ka ʻoku tau moʻui ʻi ha taimi ʻoku fakaʻamu ai ha kakai fefine tokolahi ke ʻoua naʻa nau fanafanau pe lehilehiʻi ha fānau. ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau tolotoloi e malí kae ʻoua ke feau e ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó. Kuo tupu e ʻavalisi ʻo e taʻu motuʻa ʻo e mali hotau kāingalotú ʻaki ha taʻu ʻe ua, kae holo e tokolahi ʻo e fāʻele ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku hanganaki atu e ʻIunaiteti Siteití mo e ngaahi puleʻanga kehe he kahaʻú, ki ha kahaʻu ʻe tokosiʻi fau e fānau ʻe matuʻotuʻa ʻo kakai lalahí, ke poupou ki he tokolahi ʻo e kakai lalahi ʻoku vāhenga mālōloó.1 Ko e peseti ʻe 40 tupu ʻo e fāʻele ʻi he ʻIunaiteti Siteití ko e fāʻele tuʻutāmaki. ʻOku tuʻu laveangofua e fānau ko iá. ʻOku fepaki e ngaahi meʻá ni mo e palani ʻetau Tamaí ki he fakamoʻuí.

II.

ʻOku mahino ki he kau fafine Siasí, ko e mahuʻinga tahá ʻenau hoko ko ha faʻeé, he ko e tumutumu ia ʻenau fiefiá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “ʻOku vakai e kakai fefine tokolahi, ko ʻenau fiemālie taupotu tahá, ʻa ʻenau fiefia maʻongoʻonga tahá, ʻoku maʻu ia ʻi ʻapi mo e fāmilí. Naʻe fakatōkakano ʻe he ʻOtuá ʻi he loto ʻo e kakai fefiné ha meʻa fakalangi ʻoku hāsino mai ʻi he mālohinga fakalongolongó, siviʻí, nongá, leleí, angamāʻoniʻoní, moʻoní pea mo e ʻofá. Pea ʻoku maʻu e ngaahi ʻulungāanga fakaofo kotoa ko ʻení, ʻi heʻenau fakahaaʻi moʻoni mo lelei honau tuʻunga fakaefaʻeé.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko e ngāue maʻongoʻonga taha ʻe lava ke fai ʻe ha fefine, ko hono lehilehiʻi, akoʻi, moʻui ʻaki, fakalotolahiʻi mo ʻohake ʻene fānaú ʻi he angamaʻoniʻoni mo e moʻoní. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua ia, neongo pe ko e hā ʻene meʻa ʻoku faí.”2

ʻE ngaahi faʻē mo e tuofāfine, ʻoku mau ʻofa atu kiate kimoutolu mo e meʻa ʻoku mou fai maʻatautolu kotoá.

ʻI heʻene lea mahuʻinga he 2015 ʻoku ui “Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné,” naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“ʻOku ʻikai pea he ʻikai kakato e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ka ʻikai kau ai e kau fefine ʻoku nau fai mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, mo e kau fafine ʻoku nau lava ʻo lea ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e ʻOtuá!

“ʻI he ʻaho ní, ʻoku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke fakahoko ʻaki e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá ʻo fakafou ʻi heʻenau tuí pea ʻoku nau tuʻu lototoʻa hake ke taukaveʻi e moʻui angamaʻá mo e fāmilí ʻi ha māmani mohu angahala. ʻOku tau fie maʻu ha kau fafine ʻoku tukupā ke tataki e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he hala fuakava ki he hakeakiʻí; ko ha kau fafine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke maʻu ai ha fakahā fakafoʻituituí, ʻoku mahino ki ai e mālohi mo e nonga ʻo e ʻenitaumeni ʻi he temipalé; ko ha kau fafine ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke kolea ai e mālohi ʻo e langí ke maluʻi mo fakamālohia e fānaú mo e fāmilí; ko ha kau fafine ʻoku nau faiako taʻeilifia.”3

ʻOku fakatefito kotoa e ngaahi akonaki fakalotomāfana ko ʻení ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ʻoku fakapapauʻi mai ʻi he Siasi ko ʻeni kuo toe fakafoki maí, ʻa e ngaahi tokāteline mo e founga naʻe hoko ko e uho ʻo e palani ʻa e Tupuʻangá kimuʻa peá Ne fakatupu ʻa e māmaní.

III.

ʻOku ou fie lea he taimí ni ki he niʻihi kei talavou ʻi he haʻofangá. Siʻoku tuofāfine kei talavou, ʻoku mou makehe koeʻuhí ko e ʻilo ʻoku mou maʻu ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kuo toe fakafoki maí. ʻE malava ʻi hoʻo ʻiló, ke ke kātekina mo ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻo e kei tupu haké. Talu hoʻomou kei siʻi mo hoʻomou kau ki ha ngaahi ngāue mo e polokalama kuo fakatupulaki ai homou ngaahi talēnití, hangē ko e faitohí, leá, mo e palaní. Kuo mou ako ha ʻulungāanga fakapotopoto mo e founga ke fakafepakiʻi ai e ʻahiʻahi ke loí, kaihaʻá, pe fakaʻaongaʻi e kava mālohí pe faitoʻo konatapú.

Naʻe ʻiloʻi hoʻomou makehé ʻe ha savea ʻa e ʻUnivēsiti ʻo North Carolina ki he toʻu tupu mo e tui fakalotu ʻAmeliká. Naʻe ʻi ai ha fakamatala Charlotte Observer naʻe ui ko e “Lelei taha pē fakafōtunga e toʻu tupu Māmongá: Naʻe ʻilo ʻi he saveá ne nau tuʻukimuʻa taha pē ʻi he tōʻonga fakamatuʻotuʻá.” Naʻe fakaʻosi e fakamatalá ni ʻaki e “Lelei taha pē fakaʻehiʻehi e kau Māmongá mei he ʻulungāanga ʻe ngali fakatuʻutāmakí, lelei ʻenau akó pea nau anga ʻaki e ongoʻi fakatuʻamelie ki he kahaʻú.” Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e kau faifakatotolo ne nau ʻinitaviu ha konga lahi hotau toʻu tupú, “Ne mau sio ki he tafaʻaki kotoa pē pea naʻe mahino ʻaupito: naʻe tuʻukimuʻa e kau Māmongá.”4

Ko e hā ʻoku mou malava ai ke talia e ngaahi faingataʻá ʻi hoʻomou kei tupu haké? Kau finemui, ko e ʻuhingá ko e mahino kiate kimoutolu e palani lahi ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiefiá. ʻOku tala heni ko hai kimoutolu pea mo e taumuʻa hoʻomou moʻuí. Ko e toʻu tupu ʻoku maʻu e mahino ko iá, ʻoku nau taaimuʻa hono solova e palopalemá pea taaimuʻa he fili ki he totonú. ʻOku mou ʻiloʻi te mou lava ʻo maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻa kotoa ʻi he kei tupu haké.

Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku mou lelei aí, ko e mahino kiate kimoutolu ko e fānau kimoutolu ʻa e Tamai Hēvani pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOku ou tui ʻoku mou ʻilo ʻetau himi, “Siʻi Fānau ʻOku Ofi atu e ʻOtuá.” Ko e ʻuluaki veesi ʻeni kuo tau hivaʻi mo tui ki aí:

[Siʻi fānau, ʻoku ofi atu e ʻOtuá,

Tokangaekina koe he ʻaho mo e pō,

Pea fiefia ke ʻaʻana mo tāpuekina koe,

Kapau te ke feinga ke fai ʻa ia ʻoku totonú].5

ʻOku ʻi ai ha akonaki ʻe ua ʻi he veesi ko iá: ʻUluakí, ʻoku ofi mai ʻetau Tamai Hēvaní mo Ne tokangaʻi kitautolu he ʻaho mo e pō. Fakakaukau ki ai! ʻOku ʻofeina kitautolu ʻe he ʻOtuá, ʻokú Ne ofi mai peá ne tokangaʻi kitautolu. Uá, ʻokú Ne fiefia ke tāpuekina kitautolu kapau te tau “feinga ke fai ʻa ia ʻoku totonú.” Meʻa fakafiemālie moʻoni ia ʻi he uhouhonga ʻetau loto hohaʻá mo e faingataʻá!

ʻIo, kau finemui, ʻoku tāpuekina kimoutolu pea ko ha kakai lelei kimoutolu, ka ʻoku mou tatau mo e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he fie maʻu ke mou feinga ke “fai ʻa ia ʻoku totonú.”

Te u lava ʻo fai atu ha faleʻi heni ki ha meʻa kehekehe, ka kuó u fili pē ha meʻa ʻe ua ke u lea ai.

ʻOku fekauʻaki e ʻuluaki faleʻí, mo e telefoni toʻotoʻó. Naʻe ʻilo ʻi ha savea fakaemāmani lahi naʻe toki fai, kuo laka hake he vaheua ʻe taha ʻo e toʻu tupu ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻoku nau fakamoleki ha konga lahi honau taimí ʻi heʻenau telefoni toʻotoʻó. Naʻe pehē ʻe he peseti ʻe 40 tupu ne nau ongoʻi loto hohaʻa heʻenau mavahe mei heʻenau telefoní.6 Naʻe hoko lahi ʻeni he tamaiki fefiné, ʻo laka ia he tamaiki tangatá. Siʻoku tuofāfine kei talavou—mo e kakai fefine lalahí foki—ʻe tāpuekina hoʻo moʻuí kapau ʻe fakasiʻisiʻi hoʻo fakaʻaongaʻi mo fakafalala ki he telefoni toʻotoʻó.

ʻOku toe mahuʻinga ange ʻa e faleʻi hono uá. Angaʻofa ki he niʻihi kehé. Ko e angaʻofá ko ha meʻa ia kuo ʻosi fai ʻe ha tokolahi hotau toʻu tupú. Kuo tofa mai e halá ʻe ha niʻihi ʻo e toʻu tupú ʻi ha tukui kolo ʻe niʻihi. Kuo ueʻi kitautolu ʻe he ngaahi angaʻofa ʻa e toʻu tupú ki he niʻihi ʻoku fie maʻu ha ʻofa mo ha tokoní. ʻOku mou fakahaaʻi ʻi he ngaahi founga lahi hoʻomou fetokoniʻakí mo e feʻofoʻofaní. Peheange mai ʻe muimui e taha kotoa ki hoʻomou tā sīpingá.

ʻI he taimi tatau pē, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻe he filí ke tau taʻeʻofa, pea ʻoku lahi ha fakatātā ʻo e meʻá ni ʻi he fānaú mo e toʻu tupú. ʻOku lahi fau e ngaahi hingoa ʻo e toutou anga taʻeʻofá, ʻoku ui ia ko houtamaki, ʻohofi tokolahiʻi ha taha, pe kau fakataha ke fakasītuʻaʻi e niʻihi kehé. Ko e ngaahi sīpinga ʻeni ʻokú ne fakamamahiʻi ho kaungāakó pe kaungāmeʻá. Siʻoku tuofāfine kei talavou, ʻoku ʻikai fakahōifua ki he ʻEikí kapau ʻoku tau angakovi pe taʻeʻofa ki he niʻihi kehé.

Ko ha sīpinga ʻeni. ʻOku ou ʻiloʻi ha talavou naʻe kumi hūfanga mai ki ʻIutaá ni, naʻe fakamataliliʻi ia ko ʻene kehé, kau ai he taimi ʻe niʻihi ʻene lea fakafonuá. Naʻe fakatangaʻi ia ʻe ha kau kengi ko ha toʻu tupu tuʻumālie ʻo aʻu ki he tuʻunga kuó ne fakafetau pea siʻi iku ai ke fakahū pilīsone ʻi ha ʻaho ʻe 70 tupu, mo tali ai ke fakafoki ki hono fonuá. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa naʻá ne fakalotoʻi e toʻu tupú ni, ʻa ia ko hanau konga lahi ʻoku Siasi hangē ko kimoutolú, ka ʻoku lava ke u sio ki he ola ʻenau angakoví, ʻa ia ko ha meʻa fakamamahi ke hoko ki ha taha ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke ʻi ai ha nunuʻa fakamamahi ʻo e fanga kiʻi tōʻonga taʻeʻofá.

ʻI heʻeku fanongo ki he talanoa ko iá, ne u fakafehoanaki ia ki he lea naʻe fai ʻe hotau palōfita ko Palesiteni Nelson, ʻi heʻene lea he fakataha lotu fakaemāmani lahi ne toki faí. Naʻá ne pehē, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu mo e toʻu tupu kotoa pē, ke mou tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí: “ʻAi ke ke makehe; ʻo kehe mei he māmaní. ʻOkú ta ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ke ke hoko ko ha maama ki he māmaní. Ko ia ai, ʻoku finangalo e ʻEikí ke ke fotu, lea, ngāue mo teuteu ʻo hangē ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí.”7

ʻOku ʻikai angakovi e kongakau ʻo e toʻu tupu ko ia naʻe fakaafeʻi kimoutolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke mou kau aí. Te nau muimui ki he akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke tokoni, mo angaʻofa pea fakaʻatuʻi e niʻihi kehé, pea aʻu pē ʻo fulihi atu mo e kouʻahe ʻe tahá he taimi ʻoku tau ongoʻi ai kuo fai mai ʻe ha taha ha fehalākí.

ʻI ha lea konifelenisi lahi fekauʻaki mo e taimi naʻe fāʻeleʻi ai hamou tokolahí, naʻe vikia ai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī e “kau finemui fakaʻofoʻofa ʻoku faifeinga ke moʻuiʻaki e ongoongoleleí.” Naʻá ne fakamatalaʻi kinautolu ʻo hangē pē ko ʻeku loto ke fakamatalaʻi kimoutolú:

“ʻOku nau feangaleleiʻaki. ʻOku nau feinga ke fefakamālohiaʻaki. ʻOku laukau ʻaki kinautolu ʻe heʻenau mātuʻá mo e ngaahi ʻapi ʻoku nau omi mei aí. ʻOku nau fakaofi atu ki he tuʻunga fakaefefiné pea te nau fataki maʻu pē ʻi heʻenau moʻuí, ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻokú ne fakalotoa kinautolú.”8

ʻI heʻeku hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou pehē atu kiate kimoutolu kau finemui, ʻoku fie maʻu ʻe he māmaní hoʻomou leleí mo e ʻofá. Mou feangaʻofaʻaki. Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau feʻofaʻaki mo fai ki he niʻihi kehé e anga ʻoku tau loto ke fai mai kiate kitautolú. ʻI heʻetau feinga ke angaʻofá, te tau toe ofi ange ai kiate Ia mo Hono ivi takiekina ʻofá.

Siʻoku tuofāfine, kapau ʻoku mou kau ki hono fai ha angakovi pe anga taʻefeʻunga—fakafoʻituitui pe fakakulupu—fakapapau leva he taimí ni ke ke liliu pe poupouʻi e niʻihi kehé ke nau liliu. Ko ʻeku faleʻí ia kiate kimoutolu ʻi heʻeku hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, he kuo ueʻi au ʻe Hono Laumālié ke u lea kiate kimoutolu ʻi he kaveinga mahuʻingá ni. ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí, ʻa ia naʻá Ne akoʻi kitautolu ke tau feʻofaʻaki ʻo hangē ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú. ʻOku ou lotua te tau fai ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, Sara Berg, “Nation’s Latest Challenge: Too Few Children,” AMA Wire, June 18, 2018, wire.ama-assn.org.

  2. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 387, 390; vakai foki, M. Russell Ballard, “Ngaahi Faʻeé mo e ʻOfefiné,” Liahona, Mē 2010, 18 (ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻo Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá [2011], 156).

  3. Russell M. Nelson, “Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné,” Liahona, Nōvema 2015, 96; vakai foki, Russell M. Nelson, “Children of the Covenant,” Ensign, May 1995, 33.

  4. Naʻe pulusi e saveá ʻe he Oxford University Press ko e Christian Smith and Melinda Lundquist Denton, Soul Searching: The Religious and Spiritual Lives of American Teenagers (2005).

  5. “Dearest Children, God Is Near You,” Hymns, no. 96.

  6. Vakai, “In Our Opinion: You Don’t Need to Be Captured by Screen Time,” Deseret News, Aug. 31, 2018, deseretnews.com.

  7. Russell M. Nelson, “ ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (worldwide youth devotional, June 3, 2018), 8, HopeofIsrael.lds.org.

  8. Gordon B. Hinckley, “The Need for Greater Kindness,” Liahona, May 2006, 60–61.