Hisitōlia ʻo e Siasí
ʻOku ʻAfioʻi ʻe he ʻEikí ʻa Vaikato


“‘Oku ʻAfioʻi ʻe he ʻEikí ʻa Vaikato,” Ngaahi Hisitōlia Fakaemāmani Lahí: Tonga (2018)

“‘Oku ʻAfioʻi ʻe he ʻEikí ʻa Vaikato,” Ngaahi Hisitōlia Fakaemāmani Lahí: Tonga

ʻOku ʻAfioʻi ʻe he ʻEikí ʻa Vaikato

Naʻe puke lahi ʻa Vaikato Tāvutu ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e motu ko ʻUihá ʻi he konga kimui ʻo e 1930 tupú, pea naʻá ne manavasiʻi naʻa tukuange ia mei hono fatongiá. ʻI he taimi ne ʻaʻahi atu ai ʻa e ʻAposetolo ko Siaosi ʻAlipate Sāmitá ki he motú, naʻá ne kole ke tāpuakiʻi ia. Na‘e mahino lelei pē kiate ia ʻa ʻene lotú kotoa neongo naʻe ʻikai ke poto ia he lea faka-Pilitāniá. ʻI he taimi naʻe palōmesi ange ai ʻe Sāmita kapau te ne faivelenga te ne lava ʻo mamata ki ha falelotu ʻe langa ʻi hono motú, naʻá ne mamata ʻi ha vīsone ki ha fale fakaʻofoʻofa. Naʻá ne fakamatala ki hono kāingá e ongoongo fakafiefiá ni, ka ʻi he ʻosi atu ha ngaahi taʻu mo e teʻeki ai ke langa ha falelotú, ne nau manukiʻi ia mo talaange ko ha tokotaha loi ia. Naʻe ʻikai pē ke tuka ai ʻene tuí.

Hili ha ngaahi taʻu, naʻe ʻoatu ʻe he Siasí ha kau faifekau langa ko ha kau Tonga mo ha tokotaha taki ngāue ki ʻUiha ke langa ha falelotu. Na‘e tonu ʻaupito ʻene fakamatalaʻi e fokotuʻutuʻu ʻo e falé pea fifili e kau faifekau Tongá pe naʻá ne ʻosi mamata ʻi he mape ʻo e falé. Naʻe ʻosi fakamatalaʻi foki ʻe Vaikato ia ha taua koula ngingila, ka ko e taua siliva ia naʻe tomuʻa ʻomi kiate kinautolú. Ne fakatuʻupakē hono ʻave e taua ko iá ki Tongatapu, kae ʻomi ha taua kehe ko hono fetongi. Ko e taua foʻoú ko ha polonise ne ulo ʻo hangē ha koulá ʻi he laʻaá.

Neongo na‘á ne meimei taʻu 102 lolotonga hono langa ʻo e falelotú, ka naʻe ngāue mālohi ʻa Vaikato ke hoko e meʻa ne vīsone ki aí. Naʻá ne haʻu taʻefakakounaʻi kimuʻa ʻi ha toe taha ki he feituʻu naʻe fai ai e langá, ʻo kau he fetuku e piliki mamafa mo mata māsilá he ʻahó kakato—ʻo aʻu ki ha foʻi piliki ʻe ua ʻi he taimi naʻe ʻikai ke sio mai ai e taki ngāué. Kapau na‘e kiʻi fakatuotuai e ngāue ʻa e kau faifekau langá koeʻuhí ko e vela ʻa e ʻeá, te ne fakaʻaiʻai ke nau ngāue mālohi ange. ʻI he taimi ne toto ai hono nimá pea ʻoange kiate ia ha kofu nimá, naʻá ne pehē mai leva “naʻe toto e toʻukupu ‘o e Fakamoʻuí koeʻuhi ko ia pea ʻoku ʻikai ke ne mā ke toto hono nimá ʻi hono fai e ngāue ʻa e Fakamoʻuí.” Naʻá ne faʻa hiki hono nimá ʻi he lotu ʻo e fakafetaʻi, kae tafe hifo e loʻimatá ʻi hono kouʻahé.

ʻI he fakaʻosiʻosi ʻa e falelotú, naʻe pehē ʻe Vaikato ʻokú ne ʻiloʻi e ongo naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ha fakamoʻoni kiate ia—ko e falelotú—ʻa ia naʻá ne tala ki he kakaí ʻa e foʻi moʻoni ko iá ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa.