“Aualofa a Tamaitai o Navu,” O Autu o le Talafaasolopito o le Ekalesia
“Aualofa a Tamaitai o Navu,”
Aualofa a Tamaitai o Navu
I le amataga o Mati 1842, ina ua iloa e le suisui o Makareta Cook tagata o faigaluega i le fausiaina o le Malumalu o Navu na manaomia ni ofutino, na ia faatu atu loa se manatu mo se vaega suisui i lana pule, o Sara Kimball. O le uunaiga mo fafine ia faatulaga ni sosaiete aoga e faataunuuina ni galuega lautele ma faalelotu ma ia fesoasoani i e matitiva ma isi manaoga o le nuu sa o se mea na masani ai i le senituri 19 i Amerika.1 Na valaaulia e Sara ana uo ma tuaoi ia auai i la latou “Sosaiete a Tamaitai,” ma na talosagaina ia Eliza R. Sinou ia tusia se pepa tulafono, o se mamanu o le faapotopotoga na masani ai i isi sosaiete i le taimi lea. Na tuuina atu e Eliza lana pepa ia Iosefa Samita, lea na faapea mai o se mea sili lea ua ia vaai i ai ae ua i le finagalo o le Alii “se mea e sili atu” mo tamaitai. Na ia finagalo e faatulaga i latou “e tusa ai ma le mamanu, po o le faatulagaga, o le perisitua,” ma tuuina atu ai i le sosaiete se tulaga faapitoa i le Ekalesia a le Atua.2 Na taua e Sara Kimball e faapea na saunoa atu Iosefa, “E lei atoa lava le faatulagaga o le Ekalesia a Keriso seia faatulaga tamaitai.”3
I le aso 17 o Mati ,1842, na feiloai ai tamaitai i le potu lapo’a pito i luga o le Faleoloa Piliki Mumu o Iosefa Samita. I lenei fono amata, na faatu atu ai e Iosefa i tamaitai ia filifili se peresitene, lea o le a filifilia ni fesoasoani se toalua.4 Na filifilia Ema Samita o se peresitene e ala i se palota autasi, ma na ia filifilia Sara M. Cleveland ma Elisapeta Ana Uitini o ni fesoasoani. Ina ua uma le filifiliga, na faitau atu loa e Iosefa Samita se faaaliga na ia maua mo Ema Samita i le 1830 lea na folafola atu ai o ia o se “Tamaitai Filifilia.” Na i ai ia Ema se tiutetauave, na aoao atu ai Iosefa, “ia aoao atu tusitusiga paia i tagata uma; ma aoao atu le vaega o tamaitai i le nuu; ma e le na o ia, ao isi, e mafai ona mauaina na lava faamanuiaga.”5
“O le a tatou faia se mea uigaese,” na folafola atu ai Ema Samita i le taimi o lenei fono muamua. “Tatou te faamoemoeina ni mea tutupu tulaga ese ma ni valaauga faanatinati.”6 Na tofia foi e tamaitai na faapotopoto ane se failautusi ma se teutupe. O nei tamaitai na “faauuina,” pe na vaetofia, e tusa ai ma faatonuga a Iosefa Samita, e ala i le faaee o lima. Na faatupulaia vave le nuu ma, e oo atu ia Me 1844, ua silia ma le 1,300 tamaitai ua taliaina o ni sui auai.
Na ala atu i le Aualofa, ona tuuina mai ai e le Alii i tamaitai se nofoaga aloaia ma le pule i le Ekalesia. “O lenei ou te tuuina atu le ki ia te outou i le suafa o le Atua,” na folafola atu ai Iosefa Samita i le aso 28 o Aperila, 1842, “ma o le a olioli lenei sosaiete, ma o le a tafe mai le poto ma le malamalama mai le taimi nei.” Na avea le Aualofa o se meafaigaluega i le saunia o tamaitai o le Ekalesia e maua sauniga o le malumalu.7 I le faatatau i se vaega i lo latou auai i le lumanai i nei sauniga, na aoao atu ai Iosefa faapea o tamaitai o le a vave ona “o mai ia mauaina avanoa ma faamanuiaga ma meaalofa o le perisitua.”8
Na taulai atu sui o le Aualofa a Navu i ni sini autu se lua e pei ona aoao atu e Iosefa Samita: “o le Aualofa e le gata ina fesoasoani i e matitiva, ae ia faaolaina foi agaga.”9 O tala o a latou fonotaga na faamaumauina, mo se faataitaiga, le ala na tausia ai e nei tamaitai le gasolo mai pea o tagata matitiva mai Misuri ma Atumotu o Peretania. Na galulue le au paia e faamalieina manaoga o o latou uso o le Au Paia e ala i le fesuiaiina o auaunaga i totonu o sui o le Aualofa, ma le aoina mai o foai mo e matitiva, ma faailoa atu manaoga o aiga i le nuu. Na aafia foi le Aualofa i vaega faapolotiki, i le auina atu o talosaga i le kovana o Ilinoi o Tomasi Carlin.10
E faaopoopo atu i galuega alofa ma i le alalafaga, na auauna atu le Aualofa i faamoemoega taua faaleagaga. Na tuuina atu e Iosefa Samita nisi faatonuga e uiga i a latou tiutetauave faalelotu ma le pule, na faa-ono ona ia saunoa atu ia i latou i gaoioiga e iva na ia auai ai i fonotaga a le Aualofa i le 1842.11 Na tuuina atu foi e tamaitai fautuaga i le tasi ma le isi i taimi o fonotaga ma faia ni talanoaga faalelotu, e pei ona faia e alii i le Aoga a Toeaina i Katelani. Na faaaogaina e tamaitai ni meaalofa faaleagaga ma tuuina atu molimau i le tasi ma le isi. Mo se faataitaiga, o Lusi Maki Samita, na tau atu i le faapotopotoga o tamaitai ia “manatua upu a Alema.” ma “tatalo e le aunoa i taeao, aoauli ma po.” Na fefe o ia nei “le mafai e ia ona feiloai ma le Aualofa mo nai nisi taimi,” na ia tau atu ai ia i latou, ona o lona tulaga matua. Ae na ia “manao e tuua lana molimau faapea o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua.”12
Na feiloai muamua le Aualofa i le tautotogo ma le taumafanafana o le 1842 ma le 1843. Ia Mati o le 1844, ina ua faatoa fono le aualofa mo le tausaga, na saunoa atu Ema Samita i fono e fa i le manaomia mo le mama aiai, e pei o se ala atamai e tetee ai i autaunonofo faamaonia.13 Ina ua maea ia fonotaga, e lei toe fono le Aualofa i Navu.14 Na tolopo e Polika Iaga fonotaga a le aualofa ia Mati 1845.
Na aumai e Eliza R,Sinou le tusi o tala o le Aualofa a Navu i Iuta ma, fesili atu ia Peresitene Polika Iaga e fesoasoani e toefaatuina le Aualofa, ma faaaoga o se mamanu e fesoasoani i epikopo ma tamaitai i le teritori atoa i le faaiuga o le 1860. O nei sosaiete i Iuta na vaai atu i le Aualofa a Tamaitai o Navu mo le uunaiga, ma tausia a latou lava tusi o talaaga ma na masani ona toefaamatalaina a latou tala autu ma le faaaofia ai e Iosefa Samita o tamaitai i le toefuataiga o le Ekalesia.15
Itulau autu o le tusi o tala o le Aualofa a Navu.