“Faama’i oti o le Fūlū o le 1918,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia
“Faama’i oti o le Fūlū o le 1918,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia
Faama’i oti o le Fūlū o le 1918
I le va o le 1918 ma le 1920, pe a ma le 500 miliona tagata (pe tusa ma le tasi vaetolu o le faitau aofai o tagata o le lalolagi) na maua ma pisia i le fūlū.1 I le le iloa ai o le faamai o se vairusi, leai se tui e puipuia ai faasaga i le vairusi, leai ni fualaau tui e foia ai siama pisia e fesootai, ma le leai o ni faanofoesea faisoo e faataunuuina ma ni vailaau e faamama ai siama, na silia ai ma le 50 miliona le numera o tagata maliliu i le lalolagi. I le tulaga o le aofai o tagata maliliu, o lenei mea na tupu o se faamai oti sili na leaga i le talafaasolopito o le lalolagi.2 E faapei o o latou uso a tagatanu’u, na o’o ai i le Au Paia o Aso e Gata Ai aafiaga o le faalavelaveina, ositaulaga, ma pagatia ai i a latou tauiviga ia mafai ona gafatia aafiaga ogaoga o le faamai oti i le kelope.
I le vaitaimi o le Taua Muamua o le Lalolagi, o tulaga o tulafono o tapu i ni isi o atunuu na taitai atu ai le toatele o le aufaigaluega o le soifua maloloina ma le autusitala e faaitiitia ma i ni isi o taimi ua le faailoa sa’oa le tulaga tonu o le faalavelave. I Sepania, lea sa i se tulaga o le le faaituau i le gasologa o le taua, o le autusitala e le’i iai se vavao po o tapuiaiga, na latou lipotiina le salalau vave o le faamai i le atunuu, ua taitai atu ai le toatele e manatu faapea o le vairusi na pogai mai iina. O lipoti sa tele ina ta’ua le faama oti o le “Fūlū Sipaniolo,” o se faailoga sa le talafeagai lea sa i ai pea e o’o atu lava i le seneturi lona 21.3 O le taua na faasalalau vave atu ai le faamai, lea na faateleina ai ni galu eseese se tolu, na faafaigata atili ai le silafia o le amataga ma le pogai o le faama’i oti.4 E le’i maua se laugatasia o tagata suesue po o fea na muamua salalau ai le vairusi, ae i faamaumauga muamua o le pisia tele na tupu i le Iunaite Setete. Ia Mati 1918, e silia ma le 100 fitafita o e na mama’i i le Tolauapiga o Funston i totonu o Fort Riley, Kansas, ma i totonu o le vaiaso, ua faatupula’ia le numera o i latou ua aafia e tusa ma le faalimaina. O fitafita o e na le’i faaalia ni auga na latou tauaveina atu le vairusi i Europa a o faataunuuina la latou auaunaga i le Taua Muamua o le Lalolagi.5
O le pisia muamua o le fūlū latalata i le laumua o le Ekalesia i Iuta na faamauina ia Oketopa 1918. I totonu o le tolu vaiaso, na oo atu ai le numera o tagata ua aafia i totonu o Iuta i le 2,300, faatasi ai ma le 117 maliu.6 Sa faamaopoopoina e le Aualofa ia falema’i ma maua mai ni tamaitai e fesoasoani i totonu o fale ua pisia e avea o ni tausima’i, teufale, gasesea taumafa, faia tagamea, ma isi tagata fesoasoani. I totonu o ni isi o aoga faaleitumalo, o le toatele e o’o atu i le 90 pasene o tamaiti ua maua i le fulu. Na maliu le Peresitene o le Ekalesia o Iosefa F. Samita i le niumonia ia Novema 1918, ma ona o tulaga faanofoesea, e le’i faalauaiteleina ai lona falelauasiga.7 Na usitaia e le Au Peresitene Sili tulafono o le soifua maloloina a le Setete ma tapunia ai malumalu uma, falelotu, ma le Tapeneko o Sate Leki, ma latou fautuaina ai taitai o le lotoifale e taofia gaoioiga faalelotu ma sauniga.8 Sa latou tolopoina le konafesi aoao o Aperila 1919 ina ia mafai ai e Au Paia o Aso e Gata Ai ona faataumamao i latou lava mai isi ma puipuia mai le pipisi atu atili o le faamai. Ina ua tauaofia le konafesi ia Iuni na sosoo ai na lipotia mai e le Peresitene o le Ekalesia o Ipa J. Kurene e faapea e 1,054 Au Paia i le lalolagi atoa ua maliliu mai le fulu.9
Na faatama’ia e le faama’i oti le toatele o Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi. I le nu’u o Sauniatu, i Samoa, na’o Toma Fanene e 12 tausaga le matua ma se tama matua na sao mai le aafia ai ina ua taunuu le fulu ia Novema 1918. I le faataotolia ai o le 400 o tagata o lo latou nu’u, na faalalo ai e Toma moa uma a lo latou nu’u e fai ai supo, sa a’e e toli niu, ma momoli atu meaai ma vai inu mai le vaipuna i lea fale ma lea fale. Sa la taaia ma le tama matua ia tagata maliliu i fala ma tanumia i latou i eleele gaoa i tuafale o o latou aiga.10
I Niu Sila, sa vaaia ai e le peresitene o le misiona o James Lambert le tapunia o nofoaga avanoa faitele i Aukilani ma nofoaga e vaaia ai tagata mamai ua sili ona faatumulia.11 Ia Tesema 1918, a o amata ona faiifo le faama’i oti, na aveatu ai e le Makura le vaa la’u pasese le silia ma le 200 tagata, e aofia ai le 12 o Au Paia o Aso e Gata Ai, i totonu o le Ava i Aukilani. A o faagasolo atu ai le faigamalaga i le Pasefika, na iloa ai e le pasese ni isi ua maua i le fulu ma le misela i luga o le va’a. Ua poloaiina e tagata faigaluega a le malo o le lotoifale le faanofoesea ina ia puipuia le “toe pisia o Aukilani” mai va’a sitima mai atunuu e mamao, ma taofia pasese mai le Makura mai le o ese mai le va’a. O Mere Whaanga, Apikara Pomare, Isaiah Whaanga, Sidney Christy, Kate Christy, ma le toafitu o tamaiti na nonofo ai lava i luga o le va’a mo le silia i le vaiaso faatoa o mai ai i uta.12
Na mae’a le Taua Lona Lua o le Lalolagi a ua faai’ui’u le galu lona lua o le faamai oti. E toatele tagatanu’u i Iuta na faatinoina faafiafiaga i le mae’a ai o le taua e ala i solo ma faafiafiaga eseese, lea na faatupulaia ai le saoasaoa o le pipisi o le faamai.13 Sa faia e taitai o le Ekalesia ni isi faatulagaga faaopoopo ina ia faaitiitia ai le faamai, e pei o le faaaogaina o ipu laiti taitasi nai lo le faaaogaina toatele o le ipu e tasi mo le faamanatuga ma fautuaina isi faatulagaga mama mo le saunia o le faamanatuga.14 O ni tuufaatasiga o faalavefau faalesoifua maloloina lautele, e pei o le tapunia o aoga ma ekalesia, faasaina o potopotoga faitele, faamalosia o le faia o ufifofoga, faanofoesea, ma faatulagaga faamama, na faaitiitia ai le faamai oti.15 Na pa’u le numera o tagata sa aafia i le vaitau o le tautotogo ma le taumafanafana o le 1919, ma e oo atu i le 1920 ua avea le fulu ma faamai o vaitau, sa i ai pea se mamanu o le aafia i tausaga taitasi i le lalolagi.16
Autu e Fesootai: World War I, Joseph F. Smith