“Sauniga Faamanatuga,” O Autu o le Talafaasolopito a le Ekalesia
“Sauniga Faamanatuga”
Sauniga Faamanatuga
Ina ua faatulagaina le Ekalesia i le 1830, o le faaaliga ia Iosefa Samita sa faatonuina mai ai “ia faapotopoto faatasi e le aunoa le ekalesia e aai i le falaoa ma le uaina o le Faamanatuga o le Alii o Iesu” ma faapea foi ona tuuina mai ai, o le tiute o le au toeaina ma ositaulaga le lufilufiina o le faamanatuga e pei ona faamalamalama mai i le Tusi a Mamona.1 O le mea lea, sa tuuina mai le faamanatuga i le uluai sauniga lava a le Ekalesia i le aso 6 o Aperila, 1830—o se Aso Lua—i le maota o Pita Uitimera le Matua i Fayette Township, Niu Ioka.2
Sa le manino mai i lena taimi po o fea ae pe faafia foi na tatau ona faapotopoto faatasi e le aunoa le Au Paia o Aso e Gata Ai, pe sa manino mai foi po o afea ma pe faapefea tonu ona latou lufilufiina le faamanatuga. Talu mai lena uluai sauniga, o auala ua faataunuuina ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai le poloaiga ia faapotopoto faatasi ia maua le faamanatuga, e fesuia’i lava e faalagolago i o latou tulaga ma le taitaiga mai taitai o le Ekalesia.
Sauniga Faalevaiaso
E ui ina sa faatauaina e le toatele o tagata Amerika Porotesano o le seneturi lona 19 le Sapati, ae sa le auai tagata uma i le lotu. O nisi o aulotu e pei o le Peresipeteriane ma Porotesano, sa masani ona faapotopoto i Aso Sa i falesa. O isi, e pei o le Metotisi, Lotu Papatiso, po o i latou o e sa tumau fegalegaleaiga ma se vaega e ese o latou talitonuga faalelotu, sa masani ona tapuai faasamasamanoa i o latou lava fale, auai i sauniga a vaega toalaiti, pe auai i ni faatasiga tetele e faia i fafo pe a faia.3
Sa le’i i ai ni falesa a le Au Paia anamua, o lea sa latou faatasitasi ai e tapuai, talai, ma pepese i aso ma nofoaga e mafai ona latou faia ai. O le taimi muamua, sa latou le faia le faamanatuga i vaiaso taitasi, ae sa faia i taimi e pei o konafesi faalekuata a le Ekalesia ma sauniga o faamauga. O faamaumauga a le Au Paia o Aso e Gata Ai na ta’ua muamua ai le faamamaluga o le faamanatuga i vaiaso taitasi ia Aokuso 1831, ina ua aoao mai e se faaaliga e faapea, o le Au Paia “o e tutu o latou vae i luga o le laueleele o Siona”—o lona uiga o Initipene, Misuri—e tatau ona “o atu i le fale o tatalo ma ofo atu au faamanatuga i lo’u aso paia.”4 Peitai, a o faatalitali le fausiaina o se maota tapuai, sa faaauau ona latou faapotopoto i vaega toalaiti pe a tusa ai ma fuafuaga.5
O le faamaeaina ai o le Malumalu o Katelani i le 1836, sa ofoina atu ai i le Au Paia o Aso e Gata Ai le faamanatuga i vaiaso taitasi. Sa faia lenei mea i le taimi o ni sauniga o ni Aso Sa e lua lea sa tatala atu ai le avanoa i le lotoifale atoa—e tasi a o le’i faia le taumafataga i le aoauli ma le tasi i le uma ai o le taumafataga i le aoauli.6 I Navu, sa faapotopoto faatasi ai le Au Paia i faapotopotoga i le Sapati na faia i fafo mo le aai atoa, sa masani ona auai ai nai afe o le Au Paia.7 I paranesi toalaiti, sa faapotopoto soo ai faifeautalai ma le au paia i fale mo fono tatalo, fono o talaiga, ma ia tagofia le faamanatuga. O nei fonotaga sa masani ona faia i le Sapati ae o nisi taimi sa faia ai i aso o le vaiaso.8
A o suia ia tulaga, sa fetuunai foi e le Au Paia le faiga o a latou sauniga tapuai. O falelotu sa fausia i Iuta i le vaitaimi o le soifuaga o Polika Iaga sa le mafai ona faofaleina ai tagata uma i se taimi e tasi. Sa masani ona faapotopoto ai tagata matutua i nei maota i Aso Sa; o le autalavou ma tamaiti sa masani ona aai i le faamanatuga i sauniga o ausilali i le aluga o le vaiaso. O le tele lava o le taimi o le seneturi lona 19, sa faia ai sauniga anapogi ma molimau i le Aso Tofi muamua o masina taitasi. Ina ua tele falelotu na fausia ma suia le tetele o uarota ina ia fetaui ma avanoa e gafatia e falelotu, sa mafai e le Au Paia o vaitausaga uma ona faapotopoto faatasi i Aso Sa taitasi.9
I le 1980, ina ia tuuitiitia le taimi feoai mo tagata o le au paia, sa tuufaatasia ai e taitai o le Ekalesia ia sauniga faamanatuga, Aoga Sa, ma korama ma ausilali a uarota taitasi i se poloka o le taimi e tolu itula i le Sapati. I tulaga na manaomia ai, o nei sauniga o le Sapati sa tuuina atu i se aso ese o le vaiaso nai lo o le Aso Sa. Mo se faataitaiga, i Sasae Tutotonu, ua tausisia ai e le Ekalesia le Sapati i le Aso Faraile po o le Aso Toonai, ae faia sauniga a paranesi i aso e lua pe sili atu o le vaiaso i Hong Kong ina ia tuuina atu ai tagata faigaluega i atunuu mamao le avanoa e auai ai i sauniga faamanatuga.10
O Le Faamanatuga
A o alu atu Iosefa e aumai le uaina e faaaoga i le faiga o le faamanatuga i se sauniga ia Aokuso 1830, sa faafetaui o ia e se avefeau mai le lagi ma faatonuina o ia e faaaoga na’o le uaina sa faia i le lotoifale e tagata o le Ekalesia mo le faamanatuga.11 Sa aoao atili mai e le Alii i lenei faaaliga e faapea, “e le afaina po o a mea o le a outou aai ai po o mea o le a outou feinu ai pe a outou tagofia le faamanatuga, pe afai tou te faia ma se manatu tasi i lo’u mamalu.”12 Ina ia tausisia ai lenei faaaliga, sa faaaoga ai e le Au Paia anamua ia uaina sa latou faia mo le sauniga: mo se faataitaiga, o Elizabeth Ann Whitney, o le faletua o epikopo Newel K. Whitney, sa ofoina atu lana uaina o le vine mumu sa gaosi i le fale mo le faamanatuga i Katelani.13 Sa tele ina suia le uaina o le faamanatuga i le vai i le aluga o le vaitau o le seneturi lona 19.14
I le aluga o taimi na faapea foi ona suia ai le tele o le falaoa sa faaaoga mo sauniga o le faamanatuga. I taimi faapitoa e pei o faapaiaga o malumalu i le vaitaimi o le seneturi lona 19, sa taumamafa ai le Au Paia i le falaoa ma inu le uaina po o le vai seia oo ina latou maoona, e pei ona faamatalaina i le 3 Nifae.15 Sa manatua e Nancy Naomi Alexander Tracy le ala, i le faamanatuina ai o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, sa o atu le au toeaina “mai lea fale i lea fale, e faamanuia le Au Paia ma tufa atu le faamanatuga. Sa tuuina atu ni ‘aiga tetele. Sa auai faatasi ni aiga se toatolu ma faia se ‘aiga tele i lo matou fale. Sa matou taoina ni falaoa se tele.”16
I le Ekalesia anamua, sa masani ona faamanuia e alii matutua le faamanatuga ae tuuina atu e tamaitai ia falaoa, uaina, ma ie laulau. I le vaitaimi o le 1870 sa amata faauuina ai e taitai o le Ekalesia ia alii talavou i tofi i le Perisitua Arona, ae o aoao ma tiakono talavou sa tofia i ai le galuega o le tufatufaina atu o faatusa o le faamanatuga i le aulotu. O sui o le au epikopo ma isi alii matutua na umia le perisitua, sa faaauau pea ona taitai i le laulau o le faamanatuga seia oo i le amataga o le vaitaimi o le 1900, o le vaitaimi lea na amata faamanuia ai e ositaulaga talavou—e faaopoopo atu i alii matutua na umia le perisitua—le falaoa ma le vai.17 I le 1950, sa fautuaina mai ai e taitai o le Ekalesia ia tuuina atu i aoao le tiutetauave o le tapenaina o le laulau o le faamanatuga.18
Na amata i le 1911, mo faamoemoega o le tumama, sa amata ai ona suia le “ipu masani” o le uaina po o le vai lea sa faasoloina muamua i le aulotu atoa, i tamai ipu taitasi o le faamanatuga.19 I le 1946, o le popolega e faapea o le faiga masani o le faia o lauga ma le usuina o musika i le taimi lava e tasi lea e fai ai le sauniga faamanatuga sa fai ma faasoesa, sa faapea ona faatonuina ai e le Au Peresitene Sili ia tagata o le Ekalesia ia tausisia se filemu faaaloalo ma mafaufau loloto i le taimi o le sauniga.20
O le Au Paia o Aso e Gata Ai i se aulotu i ona po nei o loo aai ma feinu i le faamanatuga.
“O le sauniga o le faamanatuga,” na aoao mai ai Elder Dallin H. Oaks i le 2008, “ua ala ai ona paia tele ma taua le sauniga faamanatuga i le Ekalesia.”21 O le mea lea, i le 2015, na saunoa mai ai taitai o le Ekalesia mo se faamamafaga fou o le tapuai i le Sapati e faaogatotonu i le tagofia o le faamanatuga o le Talisuaga a le Alii.22
Autu e Faatatau i Ai: Uarota ma Siteki, Aoga a Perofeta