2009
O Tupu i Matou e Toatolu
Tesema 2009


“O Tupu i Matou e Toatolu

O le Au Makoi o se vaega lauiloa o se vaaiga masani o le soifua mai o le Faaola, peitai o a tonu lava ni mea tatou te iloa e uiga ia i latou?

Pe ua e silasila toto’a ea i se ata faaali o le soifua mai o le Faaola, ma mafaufau e uiga i tamalii laei taugata sa molimoliina ia meaalofa i le pepe o Iesu? Ua tatou iloa, ioe, na avea i latou ma sui o Makoi e toatolu, ae o ai ea i latou? Aisea na latou asiasi atu ai ia Iesu, ma aisea foi na latou aumaia ai ia te Ia na meaalofa uiga ese?

O le tala faatusi paia o le soifua mai o le Faaola o loo faaali tonu mai ai sina faamatalaga itiiti e uiga i le Au Makoi (tagai Mataio 2). Ae talu ai le matua maoae o la latou asiasiga, o lea na taumafai ai le au faitofa i le atufia o seneturi e saili ia maua ni faamatalaga e uiga i lo latou faasinomaga ma le faamoemoe na asiasi atu ai i le tamameamea o Keriso. E ui na i ai ni nai faamatalaga na alia’e mai i suesuega faasikola, ae o le tele lava o mea na masani ona talitonu i ai le lalolagi Kerisiano e uiga i le Au Makoi, e ono tele atu ona faavae i tala faafagogo ma taumatematega nai lo le talafaasolopito.

O mea nei ua matou iloa:

E Toa Fia le Au Makoi?

I talatuu e toatolu tamalii sa asiasi atu i le tamameamea o Keriso, o se talitonuga na maua mai i le mea moni e tolu ni meaalofa na tauaaoina atu: auro, pulu lipano, ma le pulu muro. E manatu faapea, na tofu le tamalii ma le meaalofa e tasi na aumai. Peitai, o nisi sikola ua talitonu atonu e ono toatele atu ni Au Makoi, atonu pe atoa lava le 12.1 O loo ta’u mai i le Lomifefiloi o le Tusi Paia, talu ai ona o le Au Makoi o molimau taua o le soifua mai o le Faaola, atonu e le itiiti ifo ma le toalua pe toatolu (tagai Teuteronome 19:15; 2 Korinito 13:1; MFF 6:28).2

O le talitonuga o le Au Makoi o ni tupu, e maua mai fuaitau i le Feagaiga Tuai o loo muai ta’u mai ai e uiga i tupu na asiasi atu i le Alii. Fai mai le Isaia 49:7, “E iloa mai e tupu ma latou tulai,” ma le Isaia 60:10 o loo tusia ai, “E auauna mai o latou tupu ia te oe.” (Tagai foi i le Salamo 72:10.)

Ua maua e sikola isi faamaumauga o loo faasino i le Au Makoi o ni tupu. O tusitusiga a Mako Polo i le seneturi lona 13 o loo i ai se lipoti mai le taulaga o Saba i Peresia e uiga i tupu e toatolu sa latou aveina ni auro, pulu lipano, ma le pulu muro i se malaga e asiasi i se perofeta faatoa fanau mai. E tusa ai ma le faamaumauga a Mako Polo, o igoa o nei tamalii o Kasipale, Melekia, ma Paletasala, o igoa e masani lava ona fesootai ma le Au Makoi o aso nei.3

Faapogai o le Faaupuga Au Makoi

O le faaupuga Au Makoi, e pei ona faaaoga ai i le King James Version o le Tusi Paia, ua faaliliuina mai le upu Eleni o le magoi. Magoi, ua masani ona taua o le magi i le faa-Peretania,o le mea moni lava ia e pogai mai i Peresia, ma e faasino i faitaulaga o lotu anamua faa-Peresia. O le faaaogaga la lea o le upu magoi, ua manatu ai nisi o sikola o le Au Makoi atonu o ni faitaulaga o se vaega faalelotu i Peresia. E ui o lea, na ta’ua e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i lana Doctrinal New Testament Commentary [Saunoaga Faaleoaoga Faavae o le Feagaiga fou]: “O le manatu faapea o i latou o ni tagata o se vaega faalelotu faatuiese o le Au Makoi o Ala o Faasalalauga anamua ma Peresia atonu e le sa’o. Ae, e ono foliga mai o i latou o ni perofeta moni, o ni tamalii amiotonu e pei o Simeona, Ana, ma leoleo mamoe, ia na faaali i ai e le Atua ua fanau mai i tagata le Mesia na folafolaina.”4

O Sasa’e?

Pe o le Au Makoi e mai Sasa’e, e pei ona ta’ua ai i le pese o le Kerisimasi “O Tupu i Matou e Toatolu”?5 Soo se mea lava i sasa’e o Palesitina sa tulaga ese sa faasino lava i ai o le itu i Sasa’e. O le faaaogaina e Mataio o le itulagi lautele “o sasa’e” e mafai ona faigofie ai ona iloa faapea, e leai lava se tasi na ia mautinoaina po o fea na o mai ai le Au Makoi.6

Na ta’ua e nisi sikola le Salamo 72:10 e fai ma faamaoniga o nei tamalii na malaga mai le itulagi lea ua ta’ua i aso nei o Sepania, Itiopia, ma Saudi Arabia: “O tupu o Tasesa, ma nuu tu matafaga latou te avane meaalofa: o tupu o Seepa ma Sepa latou te ofoina atu meaalofa.” Ua talitonu isi o le Au Makoi e o mai i Peresia (lea ua ta’ua i ona po nei o Iran) ma atonu o ni Tagata Iutaia, talu ai sa toatele ni tagata e tupuga mai i Iutaia sa nonofo ai i lena itulagi i le taimi lea.7

O Anafea na Asiasi Ai le Au Makoi ia Iesu?

O ata o faiva alofilima o le Soifua mai o le Faaola o loo faaali mai ai le Au Makoi o loo ifo atu i se pepe meamea, e faapei e lei leva ona soifua mai le Faaola ae taunuu loa la latou asiasiga. Peitai, o loo faaalia mai i tusitusiga paia e le’i i ai le Au Makoi i le taimi na soifua mai ai Iesu i le falemanu po o se taimi o Lona pepe meamea. Na asiasi tonu lava le Au Makoi i le tamaitiiti o Iesu ma Lona tina, o Maria. “Ua latou ulufale atu i le fale, ua latou iloa ai le tama itiiti ma Maria lona tina, ona latou faapauu ai lea, ma ifo atu ia te ia: ona … latou avatu ai lea ia te ia o meaalofa, o le auro, ma le pulu lipano, ma le pulu muro” (Mataio 2:11).

O Meaalofa a le Au Makoi

Aisea na aumaia ai e le Au Makoi mo Iesu ia meaalofa tulaga ese? O le toatele lava o sikola ua ioe o meaalofa e faafaatusa. O le auro o le faatusa o le itu tautupu o Iesu, pulu lipano o Lona paia, ma le pulu muro o Ona mafatiaga ma le maliu, talu ai o le pulu muro o se mea sa faaaoga e faamanogi ai tino oti a o le’i tanuina.8

Lapataia e le Atua

Ina ua faatonuina e Herota le Au Makoi i Peteleema, sa ia fai atu ia te i latou, “O atu ia outou, ina matua saili ia i le tama itiiti; pe a outou iloa, ia outou faailoa mai ia te au, o a’u foi ou te alu atu ai e ifo atu ia te ia” (Mataio 2:8). E ui i lea, e tusa ai ma le faamatalaga a Mataio, o le Au Makoi na “faailoa atu ia te i latou e le Atua i se miti, e aua ne’i foi atu ia Herota,” o le mea lea, ina ua mae’a la latou asiasiga i le tama itiiti o Keriso, sa le’i toe foi atu le Au Makoi ia Herota a “ua latou o atu i lo latou nuu i le tasi ala” (Mataio 2:12). Sa matua ita tele Herota, e le gata ua le amana’iaina e le Au Makoi lana faatonuga, ae o lo ua i ai nei se tamaitiiti ua nofo i Peteleema o le a i ai se aso e pule ai i le atunuu.

I Le Feau a le Alii

O loo iloga ona aotele mai i le Lomifefiloi o le Tusi Paia o tatou talitonuga e uiga i le Au Makoi. “O i latou o ni tamalii amiotonu na auina atu i se feau e molimauina le i ai o le Alo o le Atua i luga o le fogaeleele. … E foliga mai o i latou o ni sui o se lala o le nuu o le Atua i se mea i le itu i sasa’e o Palesitina, o e na malaga mai, ma taitai mai e le Agaga, e vaavaai i le Alo o le Atua, ma toe taliu atu i lo latou nuu e tuuina atu se molimau e moni lava ua fanau mai le Tupu o Emanuelu i le tino.”9

Faamatalaga

  1. Tagai John A. Tvedtnes, “What Do We Know about the Wise Men?” Malamalamaaga: An Ancient Window (newsletter of the Foundation for Ancient Research and Mormon Studies [FARMS]), Dec. 1998.

  2. Tagai i le Lomifefiloi o le Tusi Paia, “Magi,” 728.

  3. Tagai John A. Tvedtnes, “I Have a Question,” Ensign, Oct. 1981, 25–26.

  4. Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. (1966–73), 1:103.

  5. John Henry Hopkins Jr., “We Three Kings of Orient Are” (1857).

  6. Tagai Raymond E. Brown, The Birth of the Messiah (1977), 168.

  7. Tagai John A. Tvedtnes, Ensign, Oct. 1981, 25.

  8. Tagai John A. Tvedtnes, Ensign, Oct. 1981, 25.

  9. Lomifefiloi o le Tusi Paia, “Magi,” 727–28.

Ata na Tusia e Paul Mann