2010
Keriso ma le Aganuu i le Feagaiga Tuai
Fepuari 2010


Keriso & Aganuu i le Feagaiga Tuai

O se suesuega maeaea o lenei lomiga taua o tusitusiga paia o le a fesoasoani ia i tatou e faateleina ai lo tatou talisapaia o le Faaola, o Lana taulaga faavavau, ma i latou o e tulimatai atu i Lona soifua mai.

A o tatou amatalia se suesuega o le Feagaiga Tuai, e toatele i tatou o e atonu e tatau ona faatoilaloina manatu masani ia e taitaia i tatou e vaai i lenei lomiga ‘oa o tusitusiga paia e ala i vaaiga e faavae i a tatou lava aganuu. A leai, o le faaofiina atu o malamalamaaga faaleaganuu faaonaponei i se nuu na i ai i le afe ma afe o tausaga talu ai, o le a foliga ese ai le Feagaiga Tuai pe taumamao foi [ma i tatou].

O manatu masani faaleaganuu tatou te ono fesiligia ai pe aisea na avea ai ma tu a le nuu faaletusipaia le faaipoipo muamua o le uso matua i lo le uso laitiiti (tagai i le Kenese 29:25–26), mo tamaitai e tauaveina vai ma isi avega i luga o o latou tauau (tagai i le Kenese 21:14; 24:15), mo tagata e oso ese mai [le tietie i luga] o a latou kamela po o asini o se faailoga o le faaaloalo pe a latou feiloai atu i isi tagata (tagai i le Kenese 24:64; 1 Samuelu 25:23; 2 Tupu 5:21), mo tagata e ifo atu i isi (tagai i le Kenese 18:2–3; 19:1; 23:7, 12; 42:6), mo matua e filifilia ava mo o latou atalii (tagai i le Kenese 24:4; 21:21; 38:6), po o malo asiasi e mulumulu o latou vae pe a taunuu i le fale o le tali malo (tagai i le Kenese 18:4; 19:2; 43:24).

E le mafai ona tatou talisapaia ma malamalama i le Tusi Paia pe afai tatou te aveesea mai ai ona lava anotusi ma tuu i totonu o se aganuu faaonaponei. Nai lo lea, e tatau ona suia o tatou tulaga faalemafaufau ina ia malamalama lelei ai i le soifuaga o aso anamua.

Ua tuuina mai e le Feagaiga Tuai le tele o faamatalaga aoga ma le mataina e faatatau i aganuu a perofeta, tagata, ma nuu anamua—faamatalaga e uiga i a latou musika, gagana, faatufugaga, tusi faitau, faalapotopotoga faalelotu, faaaogaina o tupe, meaai, lavalava, faatulagaga o kalena, faiga o faaipoipoga, ma isi. O nei faamatalaga semanu ua na o se suesuega manaia faaleaganuu ma faaletalafaasolopito pe ana le tuuina mai e le Feagaiga Tuai se taui sili atu ona maoae e suia ai olaga i tagata suesue i ona tala faigata i nisi o taimi—o le aumaia lea o i latou ia Iesu Keriso.

O le Feagaiga Tuai o le uluai molimau lea i le Faaola ma o loo faamaumauina le tele o faiga faaleaganuu ma faalelotu e tulimatai i le faalefaatusa po o le faaperofetaga, ia Keriso ma Lana Togiola. E lima faataitaiga mai le Feagaiga Tuai e faailoa mai ai le tulaga faifaipea o faiga faalelotu ia e aumaia ai se malamalamaaga loloto ia Iesu Keriso, Lana Togiola, ma lo tatou sootaga ma Ia.

E Pei o se Tamai Mamoe ua Taitaiina ia Fasia

Ina ua mavae mafatiaga o Iesu i Ketesemane, sa faafeiloai o ia e Iuta ma “le ‘au ma auauna mai le au ositaulaga sili ma Faresaio, [o e] [na o] atu ma sulu, ma lamepa, ma le auupega” (Ioane 18:3). Sa usitai Iesu i se faiga lē mamalu ina ua Ia faatagaina nei tagata leaga e ave o Ia ma noanoa ia te Ia (tagai i le Ioane 18:12).

E le o tusi faamaumauina i le molimau a Ioane pe na faapefea ona ave Iesu, ae sa tuuina mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (1915–85) se malamalamaaga loloto ina ua ia faapea mai, o Iesu sa “taitaieseina i se maea o loo noanoa i Lona ua, e pei lava o se pagota masani.”1 E le o maua lenei faamatalaga i tusitusiga o le Talalelei, o lea e tatau ai ona faamaonia i le malamalamaaga faaperofeta a lē ua lagolagoina o se perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.

O le maea i le ua o le Faaola e faamanatu mai ai le faiga masani o le noanoaina o se pagota masani. E faamanatu mai ai foi se faiga masani i le Nuu Paia i le asō, lea e sele ai se maea i ua o mamoe po o ‘oti taitasi ma taitai atu e fasi mate. O lenei faiga na maua’a mai i le lalolagi o le Feagaiga Tuai. Na tulimataia i tusitusiga o le Feagaiga Tuai lenei tulaga i le soifuaga o Iesu ina ua valoia e Isaia e faapea o le Mesia “na faasauaina o Ia, sa tigaina foi o Ia, ae e le tautala mai o Ia: e pei o le tamai mamoe ua taitaiina ia fasia” (Isaia 53:7).

Sasaina o le Tagata e Osi ai Taulaga

O loo faatatau Levitiko i se faiga faalelotu e faatatau i le saeeseina o le pa’u o le tamai povi poa pe a uma ona fasia: “Na te fasia foi le tamai povi poa i luma o Ieova. … Na te saeeseina foi le pa’u o le taulaga mu” (Levitiko 1:5–6).

E foliga mai o le sae o lona uiga o le aveese o le pa’u o le manu. A uma ona fasi le manu e faia ai le taulaga, ona saeese lea o le pa’u o le manu e le tagata o loo faia le taulaga po o se tasi o le au perisitua. O le upu Eperu psht, e faaliliuina o le “saeina,” e masani ona faauigaina “o le saei ese o lavalava” (tagai i le Kenese 37:23; 1 Samuelu 19:24; Esekielu 16:39; 44:19).

O manu ua saeina pa’u e osi ai taulaga o faatusa ia o Iesu Keriso. Sa saeia laei o Iesu e aunoa ma se sauniga mamalu—o Ona ofu ma le “ofu tino”—a o lei Faasatauroina o Ia:

“Ua faasatauroina Iesu e tagata tau, ona latou ave lea o ona ofu, ua vaefaina, taitasi le tagata tau ma lana mea; i le ma le ofu tino: ae leai se su’iga i le ofu tino, ua lalaga atoatoa, e afua mai i le pito i luga.

“Ona fetautalatalaai lea o i latou, aua tatou te saeia, ae se’i tatou fai ai le vili, po o ai le fai mona; ina ia taunuu ai le Tusi, ua faapea mai, Ua latou tufatufaina o’u ofu ia te i latou, ua latou faia foi le vili i lo’u ofu tino” (Ioane 19:23–24).

Na tusia e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) , “Ai lava Sona mafatia ina ua le faamamaluina [e fitafita] lona tagata e ala i le saeia o Ona laei ae faaofu o ia i se ofu talaloa mumu!”2

O le saeina o pa’u o manu e osi ai taulaga sa ta’imua foi i le sasaina o Iesu. Ina ua tulai o Ia i luma o le kovana Roma o Ponotio Pilato, sa mafo’efo’e vaega o le pa’u o Lona tino a o sasaina o Ia (tagai i le Mataio 27:26). Atonu sa faatatau Peteru i le sasaina lea po o le tutuiina o fao i lima ma tapulima o le Faaola lea na mulimuli mai ina ua ia tusia, sa tauaveina e Iesu “a tatou agasala i Lona lava tino” (1 Peteru 2:24). Sa valoia e Isaia le sasaina i le sili atu ma le fitu seneturi ua tuanai. Sa ia tusia e faatatau i le Faaola, “Na a’u tuuina atu lo’u tua i e sasa mai” (Isaia 50:6).

O Le Areto Tu’ia

E i ai ni nai fuaitau i le Feagaiga Tuai e faatatau i se meaai faapitoa e pei o se areto lea sa aina e tagata tapuai i le malumalu pe susunuina i luga o le fatafaitaulaga faatasi ma taulaga (tagai i le Esoto 29:2; Levitiko 2:4; Numera 6:15). O le faaEperu o le areto lea e ta’ua o le halah (numera tele, halot), o loo ta’u mai ai le areto “tu’ia” (mai le upu autu faaEperu hll, “ia tu’ia”). I isi vaega o tusitusiga paia o le upu autu faaEperu (hll) e faatatau i le tu’iaina, e patino lava i le tagata e tu’ia i se pelu po o se āū (tagai i le 1 Samuelu 31:3; Auega 4:9).

Tatou te le iloa pe aisea na ta’ua ai lea areto o le halah, ae atonu sa tu’ia le falaoa pe faapu ae lei tuuina i le ogaumu. O le areto tu’ia atonu e faatusa lelei lava ia Iesu Keriso, o lē ua ta’ua o le “areto o le ola” (Ioane 6:35) ma o lē sa tu’ia ao i luga o le satauro (tagai i le Ioane 19:34). Sa valoia uma e Isaia ma le fai Salamo le tu’ia o Iesu o se vaega o le Togiola: “Ua momomo o Ia ona o a tatou agasala” (Isaia 53:5). “Ua tu’ia e i latou o’u lima ma o’u vae” (Salamo 22:16).

E pei lava ona avea le areto tu’ia o se vaega taua o osigataulaga anamua, sa faaaogaina foi e le Au Paia i le popofou o le faaKerisiano ma o loo faaaoga foi i lo tatou lava tisipenisione le areto tofitofia o se faamanatuga o le taulaga a Keriso. Tatou te manatua o Iesu lava Ia na tofitofia le areto o le faamanatuga e ta’imua ai i Lona tino tu’ia. Na tusia e Mataio, “O loo latou aai, a e tago Iesu i le areto, ua faafetai, ona tofitofi ai lea, ma avatu i le au soo, ua faapea atu, Ina tago ia, ina aai; o lo’u tino lenei” (Mataio 26:26).

O le areto ua tofitofia o se faatusa o le tino tu’ia o Iesu, e pei ona manino mai i saunoaga a perofeta o ona po nei, e aofia ai Peresitene Ioane Teila (1808–87): “Ou te fiafia tele e feiloai ma le Au Paia. Ou te fiafia e tofitofi le areto ma i latou e fai ma faamanatuga o le tino tu’ia o lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso, ma ia aai ma feinu i le ipu o le faamanatuga o Lona toto masaa.”3

Suauu Tu’ia

O le faiga o osigataulaga anamua sa aofia ai nai faatulagaga sa faatatau i le suauu olive tu’ia, po o le “suauu e faia e ala i le tu’iina o olive i se maatu’i.”4 Mo se faataitaiga, o le osia o taulaga i aso taitasi i le malumalu e aofia ai ni tamai mamoe se lua, o se taulaga i meainu, ma le falaoa e palu faatasi ma le suauu olive ua tu’ia (tagai i le Esoto 29:40; Numera 28:5–6). O nei taulaga e tolu—o tamai mamoe, o le taulaga i meainu, ma le paluga o le falaoa ma le suauu—sa ositaulagaina “i aso, e fai ma taulaga mu e le aunoa” (Numera 28:3).

O le suauu tu’ia sa faaaogaina foi i le malumalu i le tuuga lamepa mo se malamalama mo i latou o e na galulue i le malumalu. Sa poloai le Atua ia Mose, “Ia e fai atu foi i le fanauga a Isaraelu, ia latou aumai ia te oe le suauu olive lelei e tu’ia, mo le afi, e mu ai pea le lamepa” (Esoto 27:20)

I le Tusi a Mamona, na folafola mai e Apinati, “O Ia o le malamalama ma le ola o le lalolagi; ioe, o le malamalama e leai sona iuga, e le mafaapouliuligia” (Mosaea 16:9). Ua talafeagai lava la le faaaogaina o le suauu tu’ia i lamepa e avatu ai le malamalama i le malumalu, e pei lava ona avatu e Keriso le malamalama i le lalolagi atoa.

E i ai le isi faatatauga o le suauu tu’ia ia Iesu Keriso. O le suauu tu’ia ua faamatalaina e “lelei ma taugata”5 ma sa maualuga le tau, e sili atu nai lo le suauu olive lea sa saunia e ala i isi faiga, e pei o le mea e soli ai olive. Sa faaaogaina le suauu tu’ia aua e fai ma faatusa o le Faaola i uiga taua e lua: Muamua, O Ia o Le Ua Faauuina, po o lē ua faauuina i le suauu olive. Ua ta’ua o Ia o le Keriso ma le Mesia, o lona uiga o Lē ua faauuina (i le suauu olive) i le faaEleni ma le faaEperu. Lona lua, o le suauu tu’ia e ta’imua i le aafiaga o Iesu Keriso i ni nai itula ao lei maliu o Ia i luga o le satauro: Sa tu’ia foi o Ia. Ua tuuina mai e Mataio, Mareko, ma Luka molimau nei:

“Ona latou taufaifeanu ai lea i Ona fofoga, ua taufaitu’i foi ia te Ia; ua taufaipo atu foi isi” (Mataio 26:67).

“Ona feanu ai lea o isi ia te Ia, ma ufiufi i Ona fofoga, ma tu’i ia te Ia, … o le au auauna foi, ua latou taufaipo mai ia te Ia” (Mareko 14:65).

“O tagata ua taofi ia Iesu, ua latou tauemu ma sasa ia te Ia.

“Ua latou ufiufi Ona fofoga, ona po mai ai lea o Ona fofoga, ua fesili mai foi ia te Ia, ua faapea mai, E te iite mai, po o ai na na po atu ia te oe?” (Luka 22:63–64).

Na tusia e Peresitene Kimball e uiga i lenei mea na tupu: “Sa tutu o Ia ma le filemu, lē gaoia, ma le mamalu faalelagi a o feanu atu i latou i Ona fofoga. Sa tumau Lona malualii. E leai se upu ita na sau mai lona fofoga. Sa latou po i Ona fofoga ma sasa i Lona tino. Ae sa tumau o Ia ma le lē gaoia, e lei faamata’uina.”6

Sa valoia e Isaia lenei faiga mataga o Iesu Keriso i le fitu seneturi na muamua atu: “Na ou tuuina atu lo’u tua i e e sasa mai, ma o’u alafau i e futi le ‘ava; ou te le’i ufiufi foi o’u mata i le mā ma le feanu.” (Isaia 50:6).

Faaeeina o Lima

O le faaeeina o lima i luga o ulu o manu faapitoa e osi ai taulaga o se vaega taua o le osiga o taulaga anamua. Sa auai tagata eseese i le faaeeina o lima, e aofia ai:

  • Tagata Isaraelu taitoatasi: “Ai so outou na te au mai se taulaga ia Ieova, … Na te faaee lona lima i le ulu o le taulaga mu, ona talia lea mo ia, e fai ma togiola mona” (Levitiko 1:2, 4).

  • Toeaina: “O toeaina foi o le faapotopotoga, latou te faaee ai o latou lima i le ulu o le povi poa taanoa i luma o Ieova” (Levitiko 4:15).

  • Alii: O le alii e “faaee foi lona lima i le ulu o le ‘oti poa” (Levitiko 4:24).

  • Tagatanuu: “O se tagata o le nuu … na te faaee foi lona lima i le ulu o le taulaga mo le agasala” (Levitiko 4:27, 29).

  • Faitaulaga sili: “E faaee foi e Arona ona lima i luga o le ulu o le ‘oti ola” (Levitiko 16:21).

  • Sa Levi: “Ona faaee ai lea e sa Levi o latou lima i luga o ulu o povi poa taanoa … e togiolaina ai sa Levi” (Numera 8:12).

Sa poloaiina e le Alii le faaee o lima mo osigataulaga eseese, e aofia ai taulaga mu, taulaga faafetai, ma taulaga mo agasala (tagai i le Levitiko 1:4; 3:1–2; 4:3–4; 24:10–16).

O le faatinoga o le faaee atu o lima i luga o manu e osi ai taulaga, e aoao mai ai le tulafono o le fai ma sui, po o le mana e suitulaga ai se tasi mo le isi. I le tulaga lea, e fai faafaatusa ai le tuuina atu o agasala a tagata i luga o le ulu o le manu. Pe, e pei ona fai mai se tagata atamai i tusitusiga paia, o le faaee o lima e “faailoa ai le tagata ua agasala ma le manu o le a fasia mo le taulaga, ma e faatusa i le ositaulagaina o lona lava ola.”7 O le faafaatusa o le faaeeina o lima, e faatatau i taulaga i manu, o loo ta’u mai i le Levitiko 16:21–22, lea e tuuina atu ai e le faitaulaga sili agasala ma amioleaga a Isaraelu i luga o le ulu o le ‘oti:

“E faaee foi e Arona ona lima i luga o le ulu o le ‘oti ola, ma ta’uta’u atu amioleaga uma a le fanauga a Isaraelu, ma o latou soligatulafono uma ia latou agasala uma, e tuu ai i luga o le ulu o le ‘oti. …

“E ave foi e le ‘oti i ona luga a latou amio leaga uma.”

E moni, o manu sa osi ai taulaga o faailoga ma faatusa o Iesu Keriso, o lē na tauaveina a tatou agasala ma amioleaga a o lei maliu o Ia i luga o le satauro.

O le malamalama i le aganuu a le Feagaiga Tuai e mafai ai ona fesoasoani ia i tatou e tatala ai le uiga atoatoa o tusitusiga paia o le Feagaiga Tuai. E faapitoa lava le moni o lenei tulaga i vaega e faasino tonu ma taula’i atu ia Iesu Keriso. O se suesuega auiliili o lenei vaega taua o tusitusiga paia, o le a fesoasoani tatou te maua ai se talisapaia sili atu o le Faaola, o Lana taulaga faavavau, ma i latou o e tulimatai atu i Lona soifua mai.

Faamatalaga

  1. Bruce R. McConkie, “The Purifying Power of Gethsemane,” Ensign, Me 1985, 9.

  2. Spencer W. Kimball, “Iesu o Nasareta,” Ensign, Ape. 1985, 1.

  3. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ioane Teila(2001), 41.

  4. Francis Brown ma isi, eds., Hebrew and English Lexicon of the Old Testament, trans. Edward Robinson (1977), 510.

  5. Hebrew and English Lexicon of the Old Testament, 510.

  6. Ensign, Ape. 1985, 1.

  7. Theological Dictionary of the Old Testament, ed. G. Johannes Botterweck ma isi (1995), 15 vols., 7:295.

ATA NA PUEINA E JED CLARK; ATA O KERISO, SAUNIA E HEINRICH HOFMANN, FAAALOALOGA A C HARRISON CONROY CO., E LE MAFAI ONA KOPIINA

TAUAGAVALE: UA FAALATA KERISO E IUTA, SAUNIA E TED HENNINGER, ATA NA SAUNIA E DAVID MALAN, TAUMATAU: O MOSE I LE VAOUTUUTU NA MAUA E LE AFAFINE O FARAO, SAUNIA E GEORGE SOPER; TAMAITIITI O SAMUELU UA VALAAU I AI LE ALII, SAUNIA E HARRY ANDERSON; TANIELU I LUMA O LE TUPU O NEPUKANESA, SAUNIA E SIMON VEDDER, FAAALOALOGA A LE FALEMATAAGA O TALAFAASOLOPITO O LE EKALESIA

TAUAGAVALE: MAI LE FAASATAUROGA, SAUNIA E CARL HEINRICH BLOCH; ATA NA TUSIA E DAVID MALAN, TAUMATAU: UA FAAILOA ATU E IOSEFA O IA LAVA I ONA USO, SAUNIA E TED HENNINGER; O RUTA O LOO AOINA KARITE I LE FANUA, SAUNIA E JUDITH MAEHR, E LE MAFAI ONA KOPIINA.

TAUAGAVALE: ATA NA TUSIA E DAN BURR MA DAVID MALAN; TAUMATAU: UA TUUINA ATU E HANA LANA TAMA O SAMUELU IA ELI, SAUNIA E ROBERT BARRETT