2010
Ua ti‘afaahou Oia
Eperera 2010


Eaha ta tatou e ti‘aturi nei

Ua ti‘a Faahou Oia

I te mau vahi atoa ta‘u e haere, e tamata vau i te haere i ni‘a i te hunaraa ma‘i o te oire. I reira vau e mana‘ona‘o ai, e feruri ai i ni‘a i te auraa o te oraraa e i te pohe o te tae mai. I ni‘a i te hunaraa ma‘i na‘ina‘i o te oire no Santa Clara, Utaha, te haamana‘o nei au i te rahiraa o te mau i‘oa Swiss e faaunauna ra i te mau menema tei marau i te tau. E rave rahi o te reira mau taata ua faaru‘e ratou i to ratou fare e to ratou utuafare i Switzerland nehenehe, e, no te pahono i te piiraa « haere mai i Ziona », ua haamau ratou i te mau oire tei reira ratou « i te parahiraa ma te hau » i teie nei. Ua faaruru ratou i te pape pu‘e, te pa‘ura, te maa ore, e te ohipa teimaha. Ua vaiiho mai ratou i te hoê faturaa ai‘a o te tusia.

Te mau hunaraa ma‘i rarahi roa a‘e, oia ho‘i, te mau hunaraa ma‘i o te faatupu i te horuhoru o te aau, ua faahanahanahia ïa ei mau vahi taotoraa no te mau taata tei pohe i roto i te tama‘i i roto i te ahu o te nuu tama‘i o to ratou fenua. E feruri te hoê taata i te mau moemoea i mou, te mau ti‘aturiraa aore i tupu, te mau mafatu tei î i te oto, e te mau oraraa tei ootihia e te tipi oi o te tama‘i.

Na te mau fenua tei î i te tatauro uouo i roto i te mau oire o Farani e o Beletika e faateimaha roa’tu i te rahiraa taata pohe o te Tama‘i I o te Ao nei. Ua riro mau o Verdun, Farani ei hunaraa ma‘i rahi. I te mau tau faatupuraa raau, a arote ai te taata i te repo, e itehia ia ratou te tahi taupoo auri i tera vahi, te hoê vairaa ofa‘i pupuhi i tera vahi, e faahaamana‘oraa ri‘ari‘a i te rahiraa milioni taata tei faarari i te repo i te toto o to ratou ora.

Te pohe, e pene apî o te oraraa

E rave rahi matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua ti‘a vau i te pae ro‘i o te hoê taure‘are‘a, e metua tane no na tamarii e piti, a vai noa ai oia i ropu i te ora e te pohe. Ua tape‘a oia i to‘u rima, ua hi‘o maira i roto i to‘u na mata, e ua taparu maira, « e te episekopo, ua ite au e, ua fatata vau i te pohe. A faaite mai na eaha te tupu i ni‘a i to‘u varua ia pohe au ».

Ua pure au no te ani i te arata‘iraa o te ra‘i. Ua toro to‘u mana‘o i ni‘a i te Buka a Moromona e vai ra i ni‘a i te amuraa maa i piha‘i iho i to’na ro‘i. Ua haamata a‘e ra vau i te tai‘o puai:

« E teie nei, te parau no te vairaa o te varua taata i ropu i te poheraa e te ti‘a-faahou-raa : Inaha, ua faaitehia mai ïa ia‘u e te hoê melahi, o tei na ô mai ia‘u e, ia reva’tu te varua o te taata i teie tino pohe noa nei; oia ïa, te varua o te mau taata atoa ra, te taata maitai e te ino atoa ho‘i, ua afa‘ihia ïa ratou i taua Atua ra o tei horo‘a mai i te ora ia ratou ra.

« Ei reira e fariihia te varua o te feia parau ti‘a ra i roto i te hoê vairaa mauruuru ra, o tei parauhia e paradaiso ; e vahi faaearaa ïa, e te hau, ei reira e faaea‘i ratou i to ratou pe‘ape‘a, i te ati, e te oto ho‘i » (Alama 40:11–12).

Ua tapiri to‘u hoa taure‘are‘a i to’na na mata, ua faaite maira i te mauruuru, e reva atu ra ma te maniania ore i roto i taua paradaiso ra ta tatou i parau iho nei.

Te re i ni‘a i te menema

E vaiiho tatou na Luka e faataa mai i te iteraa o Maria e o te tahi atu Maria a fatata atu ai raua i te aua o te menema:

« Roohia’tu e ratou ua faataa-ê-hia te ofa‘i i te menema ra. …

« … E tei to ratou tomoraa i roto ra, aita ra te tino o te Fatu ra o Iesu.

« … E te maere noa ra ratou i taua mea ra, inaha, te ti‘a noa maira e toopiti pue taata i piha‘i iho ia ratou ma te ahu anaana :

« E …ua parau maira raua, eaha outou i imi ai i tei ora i te vairaa o te pohe ?

« Aore oia i ô nei, ua ti‘a ïa i ni‘a » (Luka 24:2–6).

Teie te oto pu o te keritetiano. Te horo‘a nei te ti‘a-faahou-raa i te taata atoa i te hau eita e roaa ia feruri. E tamahanahana oia i te feia e oto nei i tei herehia e ratou o te taoto nei i roto i te mau fenua no Flanders e aore râ, tei pohe i roto i te moana e aore râ, o te taoto nei i te oire iti no Santa Clara. E parau mau rahi teie.

Ei pĭpĭ ha‘iha‘i Na’na, te faaite papû nei au e, ua re te pohe, ua roaa te re i ni‘a i te menema. Ia riro Ta’na mau parau mo‘a Ta’na i faatupu ra ei iteraa no te mau taata atoa. A haamana‘o i te reira. A poihere i te reira. A faatura i te reira. Ua ti‘afaahou Oia.

  1. Ua haere mai tatou i te fenua nei no te haapii, no te ora, no te haere i mua i roto i to tatou tere mure ore e tae atu ai i te maitai roa ra.

  2. E vai noa te tahi pae i ni‘a i te fenua nei no te hoê taime, area te tahi pae ra, e ora maoro ïa i ni‘a i te fenua. E ere te faito tei te roa o to tatou oraraa, tei te huru râ o te maitai o to tatou oraraa.

  3. I muri iho e tae mai te pohe e te omuaraa o te hoê pene apî o te oraraa.

  4. E haere ti‘a teie pene apî i taua mahana hanahana ra o te ti‘a-faahou-raa, i reira te varua e te tino e tahoê-faahou-hia ai, e ore roa e faataa-ê-faahou-hia.

No roto mai i te « Ua ti‘afaahou Oia », Liahona, Eperera 2003, 2–7.

Ua parau maira Iesu ia Mareta e oto ra, « tei ia‘u nei te ti‘a-faahou-raa e te ora : o te faaroo mai ia‘u ra, pohe noa â oia e ora â ïa : e te taata ora atoa nei e faaroo ia‘u ra, e ore roa’tu ïa e pohe » (Ioane 11:25–26).

Na te ti‘a-Faahou-raa o te Mesia, te hoê tuhaa o te taraehara, i iriti i te uputa ia ti‘afaahou tatou paatoa.

Na te pae aui : Te Ora nei to‘u Faaora, na Roger Loveless, eiaha e hamani i te hoho‘a ; hoho‘a faahoho‘araa na Matthew Reier, Christina Smith, e o Welden C. Andersen ; A hi‘o mai na i Ta‘u Rima e Ta‘u Avae, na Harry Anderson ; Lazaro, na Carl Heinrich Bloch