2010
Ko e Talēniti ʻo Teilá
ʻEpeleli 2010


Ko e Talēniti ʻo Teilá

Heather Hall, ʻIutā, USA

Te ke lava nai ʻo talamai ha ngaahi talēniti ʻo Teila ʻokú ne maʻu ke u vahevahe mo ʻeku kalasí?” ko e fehuʻi ia ʻa e faiako Palaimeli ʻa hoku foha taʻu valú. Naʻá ne telefoni ange koeʻuhí ne ʻamanaki ke talanoa ʻa e kalasi ʻa Teilá fekauʻaki mo e ngaahi talēniti naʻa nau maʻu mei he Tamai Hēvaní.

Naʻe ʻikai te u lava ʻo fakakaukau ki ha meʻa. Naʻe fakafoki ʻeku fakakaukaú ki he ngaahi taʻu ʻe valu ne maliu atú ko e feinga ke maʻu ha tali ki he fehuʻí. ʻI hono ʻaho faá pē ne pā kālava ʻa Teila ʻo uesia ai hono ʻatamaí pea toe mahaki tete foki. ʻOku ʻikai te ne lava ʻo sio, lea pe fetuʻutaki mo ha taha. Kuo teʻeki ke ne fakalakalaka fakaʻatamai ʻo lahi ange ʻi ha kiʻi tamasiʻi māhina ʻe ono. Ko e konga lahi ʻo hono ngaahi ʻahó ʻokú ne nofo ai ʻi he saliote teketeké ka mau tokangaʻi mo feinga ke fakafiemālieʻi ia.

Naʻa mau fakafiefia ʻi he fuofua taimi naʻe makiʻikiʻi aí, pe ko ʻene lava ʻo inu mei ha ipu makehe pea mau fakafiefia ʻi he taimi naʻá ne lava ai ʻo tuʻu pea manga ʻi ha ngaahi sitepu iiki. Naʻa mau fakahā ki tuʻa ʻemau fiefiá, ka ʻi loto naʻa mau tangi ʻi he ʻilo ko e fanga kiʻi meʻa ko ʻeni naʻe aʻusia ʻe Teilá, mahalo ko e lelei taha pē ia te ne lava ke fakahokó. Ka naʻá ku fakakaukau mahalo ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻeni ia ʻoku fie fanongo ki ai e faiako Palaimelí.

Naʻá ku kiʻi melemele peá u talaange ki ai, “ ʻOku ʻikai ke fuʻu loko ʻi ai ha ngaahi talēniti ia ʻo Teila te u lava ʻo fakakaukau ki ai.”

Naʻe hanga leva ʻe he fefine angalelei ko ʻení ʻi heʻene talí ʻo liliu ʻo taʻengata ʻa hoku vā mo hoku fohá.

Naʻá ne pehē mai, “ ʻI heʻeku fakakaukau ki he lēsoni ko ʻení, naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e talēniti ʻo e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá. Te u fokotuʻu atu ko e talēniti ʻo Teilá ko ʻene akoʻi e niʻihi kehé ke nau tokoni. Kapau ʻe lelei pē kiate koe, ʻoku ou fie talanoa ki heʻemau kalasí ʻo kau ki heʻeku fakatokangaʻi e talēniti ʻo Teilá ʻi he lotú. Kuó u mamata ki hono teke holo ʻe he fānau Palaimeli kehé hono sea teketeké, fakaava e matapaá ki ai pea ʻikai ke nau kei manavasiʻi ke holoholoʻi hono kumukumú ʻaki ha holoholo ʻi he taimi naʻe fie maʻu aí. ʻOku ou pehē ko ha talēniti maʻongoʻonga ia kuó ne faitāpuekina ʻetau moʻuí.”

Ne u ʻio atu pē pea ʻosi ʻema talanoá. ʻOku ou fifili pe naʻe ʻiloʻi nai ʻe he faiako Palaimeli ko iá ʻa e tō mamafa ʻo ʻema talanoá ki heʻeku moʻuí. Ne kei tatau ai pē ʻa Teila ia. ʻOkú ne kei fuʻu fie maʻu pē ke tokangaʻi ia. Ko e konga lahi ʻo ʻeku moʻuí ʻoku kei fakamoleki pē ki he ngaahi fale mahakí, kau toketaá, kau fai fakamālohisinó. Ka kuo fetongi ʻa e anga ʻo ʻeku sio ki he meʻa ʻoku hokó, pea naʻe kamata leva ke u fakatokangaʻi hono talēnití.

Ne u mamata ki he liliu ʻe he kakai ne mau feohí ʻa honau ʻulungāangá ʻi heʻenau feinga ke tokangaʻi iá. Ne u fakatokangaʻi foki ʻene fakamanatu mai kiate kimautolu ke ʻoua te mau fuʻu hohaʻa, fakatokangaʻi ʻene ngaahi fie maʻú, pea mau toe manavaʻofa, fakatokanga meʻa, mo faʻa kātaki ange.

ʻOku ʻikai te u ʻilo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he fehangahangai ʻa Teila mo e ngaahi faingataʻa ko ʻení, ka ʻoku ou tui naʻe fakahā mai ʻe heʻene faiako Palaimelí hano konga siʻi. ʻOkú ne ʻi hení ke vahevahe hono talēnití mo kitautolu. ʻOkú ne ʻi hení ke ʻomai hatau faingamālie ke tau ako ʻa e founga ke tau tokoni aí.

Naʻe talamai ʻe he faiako Palaimeli ʻeku kiʻi tamasiʻí, “Kuó u mamata ʻi he ako ʻa e fānau kehé ke teke e saliote ʻo Teilá, fakaava e matapaá ki ai, mo lavaʻi ʻenau manavaheé.”