2010
Ko Hono Fakamuʻomuʻa ʻo e Mali Temipalé
ʻEpeleli 2010


Ko Hono Fakamuʻomuʻa ʻo e Mali Temipalé

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Vitali mo ʻEkatalina (Katiā) ʻi ʻOmisi, Simakova mo ʻIkatalinipeeki ʻi Lūsia. Naʻá na kau fakatouʻosi ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻena kei taʻu hongofulu tupú, peá na fakatou ngāue fakafaifekau—ko Vitali ʻi he Misiona Seki Pālaká pea Katiā ʻi he Misiona Lūsia Novosipēkí. ʻOkú na pehē ko hona fakauluí naʻe matala ai hona ʻatamaí ʻo ʻilo ʻa e ngaahi faingamālie ʻo e fiefia, nonga mo e mahutafea e moʻuí, pea naʻe hanga ʻe heʻena ngāue fakafaifekaú ʻo toe fakapapauʻi ʻena holi ke ngaohi ha ʻapi ʻoku fakatefito ʻi he ongoongoleleí ʻo kamata pē ʻi he mali temipalé. Ko hona talanoá ʻeni.

Vitali: Hili ha ngaahi mahina siʻi ʻeku foki ki ʻapi mei he ngāue fakafaifekaú, ne kole mai ke u hoko ko ha tokotaha fai faleʻi ʻi ha konifelenisi fakalotofonua ʻa e toʻu tupú. Ne ui au ʻe Sitīveni C. Sāmita ko e palesiteni fakamisiona ʻo e Misiona Lūsia Novosipēki ki hono ʻōfisí. Naʻá ku fakakaukau ko ha uiuiʻi foʻou pe ʻinitaviu. Ka naʻe talamai ʻe Palesiteni Sāmita ʻoku ʻi ai ha tokotaha ʻokú ne loto ke ma fetaulaki—ko ha kiʻi finemui naʻe toki ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú pea foki ki honau ʻapí ʻi he vahefonua kehe ʻe taha ʻo Lūsia, ka ʻe haʻu ki he konifelenisí.

Naʻe teʻeki ke u fetaulaki mo Katiā kimuʻa ka ʻi heʻeku aʻu atu ki he konifelenisí naʻá ku fakafeʻiloaki au kiate ia, peá ma talatalanoa ʻi ha ngaahi miniti siʻi. ʻI he pō ko iá naʻá ku kole kia Katiā ke ma hulohula. ʻI he ʻaho hokó naʻá ku kole ange ke ma toe hulohula.

Katiā: ʻI heʻeku tupu haké naʻe ʻikai ke tokolahi ha kau talavou maʻu lakanga fakataulaʻeiki naʻá ku ʻiloʻi, ka naʻá ku fakaʻamu maʻu pē ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha tangata moʻui taau ke u mali mo ia. Naʻe ʻikai te u ʻilo pe ko ʻa fē pe ʻe anga fēfē haʻama fetaulaki, ka naʻá ku falala ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi talaʻofá.

Hili ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe fakaafeʻi au ke u hoko ko e tauhi ʻi he konifelenisi ʻa e toʻu tupú. ʻI heʻeku sio kia Vitali ʻi he konifelenisí naʻá ku tokanga leva ke maheni mo ia. Naʻá ma maʻu ha feohi fakalata mo fakangalongataʻa moʻoni ʻi he ngaahi ʻaho ʻe tolu ʻo e konifelenisí.

Naʻá ku ongoʻi ha ongo mālohi moʻoni ʻi he kamata ʻema feohí, ko Vitali ʻa e tangata ke u mali mo iá. Ko e moʻoni he ʻikai ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa ʻa e faʻahinga ongo ko ʻení ʻi he kamata pē ʻenau faikaumeʻá. Te tau ʻilo fēfē leva ʻoku tau huʻu ʻi he hala totonú? Naʻá ku ako ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú ke u fakatokangaʻi ʻa e Laumālié pea muimui taʻe toe veiveiua ʻi Heʻene ngaahi fakahinohinó. ʻI heʻeku maʻu leva ʻa e ongo ko ia ʻoku totonu ke u feinga ke u maheni mo Vitalí, naʻá ku fakakaukau ke u muimui ki he ongo ko iá.

ʻOku ou ʻilo ʻe tataki kotoa kitautolu ʻe he Laumālié ʻo kapau te tau fekumi ki Heʻene takauá. ʻOku mahuʻinga ke ʻoua naʻa tau fakatatau hotau ngaahi halá mo ia ʻo e niʻihi kehé—mahalo he ʻikai ke tataki kotoa kitautolu ʻe he Laumālié ʻi he founga tatau tofu pē—ka ʻo kapau ʻoku tau muimui ki he Laumālié, ʻe lava ke tau falala ʻoku tonu ʻa e hala ʻoku tau fouá.

Ikunaʻi ʻa e Ngaahi Faingataʻá

Vitali: Lolotonga ʻa e ʻaho ʻe tolu ko iá naʻá ku ʻilo ai kuó u maʻu ha tokotaha makehe. Naʻá ku loto mamahi ʻi he ʻosi ʻa e konifelenisí pea ʻamanaki ke ma mavae mo Katiá. Ko e meʻamālié pē naʻe ʻi ai ʻa e konifelenisi ʻa e kakai lalahi kei talavoú ʻi he mahina hokó. Naʻá ku kamata leva ke hanganaki fiefia atu ki ai.

Naʻe fakalata ʻaupito ʻa e konifelenisi ko iá ʻo hangē ko ia ne u fakaʻamu ki aí. Ne ma fakamoleki mo Katiā ha taimi lahi ke ma feohi ai. ʻI he ʻosi ʻa e konifelenisí naʻá ma fakafetongi fika telefoni peá ma foki ki homa takitaha kolo.

Lolotonga ʻa e ngaahi uike hokó naʻá ma fetuʻutaki ʻi he talanoa telefoni mo e feʻaveʻaki pōpoaki ʻi he telefoni toʻotoʻó. (ʻOku ou tui naʻá ku ako ʻi he siʻi hifo ha māhina ʻe taha ke u ʻave pōpoaki ʻi heʻeku telefoni toʻotoʻó ʻo vave ange ʻi he taipe ʻa e kakai tokolahi ʻi he komipiuta toʻotoʻó!)

Naʻe nofo ʻa Katiā ʻi ʻIkatalinipeeki ʻa ia naʻe houa ʻe 11 hono mamaʻó mei he feituʻu naʻá ku nofo aí ʻi ʻOmisi, ʻi Saipilia ʻo ka fononga lēlue. Neongo ia, naʻá ma fakatou fakaʻamu ke ma toe fetaulaki. Naʻe kamata leva ke ma faʻa feʻaluʻaki ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Ne u ʻalu ʻo sio ki ai ʻi ha fakaʻosinga ʻo e uiké ʻe taha, hili ha ngaahi uike mei ai, naʻá ne haʻu ʻo sio mai kiate au. ʻI he taimi naʻá ku ʻeva ai kia Katiá, naʻá ku nofo ʻi he ʻapi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa pē ʻi hono koló, pea ko e taimi ne ʻeva ange ai ʻa Katiā naʻe nofo ia mo hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi hoku koló. Naʻá ma faʻa feohi mo e ngaahi kaungāmeʻá ko ʻeni mei he lotú lolotonga ʻema ngaahi feʻaʻahiʻakí.

Katiā: Mahalo ʻoku ngali lōloa ʻa e fononga houa ʻe tahatahá, ka ʻi Lūsia, ko ha lue ofi pē ia! Koeʻuhí ko e vāmamaʻó, naʻe ʻikai ke ma faʻa fetaulaki ʻo hangē ko ia ne ma fakaʻamu ki aí. Naʻá ma fetaulaki tuʻo taha ʻi ha ngaahi lau uike, feohi ʻi ha ʻaho e ua pe tolu kimuʻa pea toki foki ha taha ʻiate kimaua ki hono ʻapí. Taimi lahi naʻá ma ongoʻi ne fie maʻu ke ma feohi ʻi ha taimi lahi ange, pea naʻe faingataʻa ʻaupito ʻa e māvaé. Ka koeʻuhí ne pau ke ma feilaulau lahi ke ma fetaulaki, naʻá ma houngaʻia lahi ʻi he miniti kotoa pē ne ma feohi ai. ʻI he tupulaki ʻema feohí, naʻe kamata leva ke ma sio loto atu ki ha taimi he ʻikai te ma toe māvae ai.

Naʻe fakalata ʻema ngaahi feohí pea naʻe kehekehe: naʻá ma heka pasikala mo heka hoosi, ʻaʻahi ki he musiumé, lau folofola, feimeʻatokoni, lue he paʻaké (pea aʻu ʻo ma hulohula he paʻake ʻe taha), peá ma ʻalu ki ha ʻapi ʻo e kau tukuhāusiá ʻo tokoni mo vaʻinga mo e fānaú.

Ko e taimi kotoa pē naʻá ma fetaulaki ai, naʻá ma fakahoko ha meʻa foʻou, pea maʻu ʻema fiefiá. Naʻá ku houngaʻia ʻi he ngaahi fakakaukau ne palani ʻe Vitali ke ma fakahoko ʻi heʻema feohí. Ko e ngaahi ʻekitivitī naʻá ne palaniʻí naʻe tokoni ia ke ma feʻilongaki ai.

Vitali: Koeʻuhí ne u kei ako, naʻe ʻikai ke maʻu haʻaku paʻanga feʻunga ke ma aʻu ki ha ngaahi meʻa toe fakafiefia ange. Ko e lahi taha ʻeku paʻangá naʻe fakamoleki ʻi hono totongi ʻaki ʻeku ngaahi fononga kia Katiá pea mo totongi ʻeku moʻua telefoní. Naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa e nounou ʻema patisetí ʻe taʻeoli pe taʻeola lelei ai ʻema feohí. Ko hono moʻoní ko e ngaahi feohi fakalata tahá naʻe ʻikai ke ʻi ai hano fakamole ʻona.

Mahalo ʻoku ngali fakaoli, ka naʻá ku loto ke u sio ki he anga ʻo e feohi ʻa Katiaá mo e longaʻi fānaú, ko ia ai naʻá ma ʻalu leva ki he ʻapi ʻo e kau tukuhāusiá. Naʻe pehē ʻema ngaahi feohí, naʻá ma feinga lahi ke ma toe feʻilongaki lahi ange.

Moʻui ʻAki e Founga ʻa e ʻEikí

Vitali: ʻI Lūsia hangē ko e ngaahi fonua lahi, ʻoku angamaheni ʻaki pē ke nofo fakataha ha ongomeʻa kimuʻa peá na toki mali. Hili ʻeku kole mali kia Katiá, naʻe fehuʻi mai ha niʻihi ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá pe ʻe anga fēfē ʻeku mali mo iá ʻo kapau kuo teʻeki ke u ʻilo pe ʻokú ma fenāpasi. Naʻa nau fakaʻuhinga hangē pē ko e ngaahi kaungāmeʻá ʻo Katiá ʻo pehē ko e founga pē ke ʻilo ai pe ko e tokotaha totonú ia ko ʻema nofo fakataha ʻi ha vahaʻataimi.

Naʻá ku talaange kiate kinautolu ʻoku ʻikai fie maʻu ke te nofo mo ha tokotaha ke te ʻilo ʻa e ʻulungāanga ʻo e tokotaha ko iá. Naʻá ku toe feinga foki ke fakamatala ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi ha founga ʻe mahino ai kiate kinautolu naʻá ku lotu ki ai pea ko e tali ki heʻeku lotú ke u mali mo Katiā. Koeʻuhí ko ʻeku lotua ʻa e fili naʻe ʻamanaki ke u faí, naʻe ʻikai haʻaku manavahē fekauʻaki mo e malí. Naʻá ku fiefia peá u ongoʻi ʻoku ʻi ai ha moʻui foʻou ʻoku hanganaki mai mei muʻa ʻiate au. Naʻe ʻikai ke fakafepakiʻi pe manukiʻi ʻe ha taha ʻa e fili ko ʻeni ne u faí. Ko e moʻoní, naʻa nau poupouʻi au ʻi he fili naʻá ku faí.

Katia: ʻI he taimi ne kole mali mai ai ʻa Vitalí naʻe feinga ʻeku ongomātuʻá ke liliu hoku lotó ke ʻoua te u mali. Naʻá na fakakaukau ne fuʻu vave ʻema fakamaʻú pea naʻe fie maʻu ke u toe ʻiloʻi lelei ange ʻa Vitali. Naʻe talamai ʻe heʻeku pule ngāué ʻa e meʻa tatau pea toe tānaki mai ʻo pehē, “ ʻOku fie maʻu ke mo nofo fakataha kimuʻa pea toki fai hoʻomo filí.”

ʻOku ou loto mamahi ʻi he anga ʻo e ongo ʻa e kakaí fekauʻaki mo e malí mo e fāmilí. ʻOku ʻikai te u tui ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e faʻahinga fiefia ʻe lava ke maʻu ʻe ha ongomeʻa ʻi he taimi ʻokú na mali ai mo sila ʻi he temipalé. Naʻe toe mālohi ange ʻa e ʻofa mo e fiefia lahi naʻá ku ongoʻi mo Vitali ʻi heʻema malí ʻi heʻema ʻilo ʻoku silaʻi kimaua ki he taʻengatá.

Vitali: Naʻá ma mali mo Katiā ʻi ʻOmisi ʻi he ʻaho 25 ʻo Fēpueli 2006. (Ko e ngaahi lao ʻo Lūsiá ʻoku hangē pē ko e ngaahi fonua lahi. Kuo pau ke te ʻuluaki mali ʻi he puleʻangá pea toki fakahoko ʻa e sila ʻi he temipalé.) ʻI he pongipongi hokó naʻá ma fononga atu ki he Temipale Sitokihouma Suētení. Naʻá ma heka vakapuna houa ʻe tolu mei ʻOmisi ki Mosikou ʻo ma nofo ai ʻi he toenga ʻo e ʻahó. Pea ma fononga leva ʻi ha pō kakato ki Seni Pitasipeeki. ʻI heʻema tūʻuta ki aí naʻá ma heka ʻi ha pasi mo ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo fononga ʻi ha houa ʻa valu ki Helisinikī, ʻi Finilaní. Ko e konga fakaʻosi ʻo ʻemau fonongá ko ha heka vaka houa ʻe 11 ki Sitokihouma.

Ne faifai peá ma aʻu ki he temipalé.

Mahalo ne ngali fakahela ki ha niʻihi e fuʻu fononga lōloa peheé, ka kiate kimaua ko e ʻeveʻeva fakalata ia he ʻosi ʻema malí ke ma fononga ʻi loto ʻIulope.

Ko ha ʻaho lelei moʻoni e ʻaho ne ma sila aí ʻa ia ko e ʻaho 1 ʻo Māʻasi 2006—ko e ʻaho ʻo e nonga mo e fakapapau. Naʻá ku ʻilo ko e tokotaha naʻá ma piki nimá ko e tokotaha te u nofo mo ia ʻo taʻengata. Ko e foʻi fakakaukau pē ʻeni ʻe taha naʻá ne fakafonu ʻaki au ʻa e fiefia lahi mo e houngaʻia ki he Tamai Hēvaní ʻi Heʻene falala mai ke hoko Hono ʻofefiné ko hoku uaifi. Ne u ongoʻi vāofi ange ai mo Ia ʻi ha toe taimi kimuʻa.

Fekumi ki he Ngaahi ʻUlungāanga Faka-Kalaisí

Katiā: Ko e taimí ni ʻoku ʻi ai ʻema kiʻi taʻahine. ʻOkú ne fakaʻofoʻofa. ʻOku ou loto ke ne mali ʻi he temipalé ha ʻaho, pea ko e poupou lelei taha te ma lava ʻo foaki kiate iá ko ʻema hoko ko ha ongo hoa mali mo e mātuʻa ʻofa.

ʻOku ou ʻamanaki te ne maʻu ha tangata maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau ʻa ia ʻoku lahi hono ngaahi ʻulungāanga Faka-Kalaisí. Ko e ngaahi tōʻonga ʻeni ne u sio ai ʻia Vitalí pea naʻe tokoni ke u ʻilo ko e tokotaha ʻeni ke u mali mo iá.

Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne tohoakiʻi ʻeku tokangá kia Vitalí? Ko e moʻoni ʻoku talavou mo poto, pea poto foki he ʻeva fefiné. Ka ʻoku ʻikai ko e ngaahi meʻa mahuʻingá ia. ʻOkú ne maʻu ʻa e ʻulungāanga ʻoku ou manako ke ui ko e, “fofonga ʻo ha ākonga ʻa Kalaisi.” Naʻá ku lava ke tala ha maamá ʻiate ia. Ko ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui angatonu ia.

Vitali: ʻIo ko e moʻoni ʻoku lelei ʻete mali mo ha taha ʻokú te matamataleleiʻia ai. Ka ko e taimi ʻoku tāfataha ai ʻetau tokangá ki he matamatalelei fakatuʻasinó, ʻoku ʻikai leva ke tau sio ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá—ʻa e ʻulungāangá, tuʻunga fakalaumālié mo e ngaahi tōʻonga mahuʻinga ʻi ha nofo-mali ʻoku tolongá.

ʻOku ou ʻilo mahalo ko e taha ia ʻo e meʻa ʻoku fehangahangai mo e kakai lalahi kei talavoú ke kumi ha hoa ʻi he Siasí ko e ʻikai ke tokolahi ʻa e kaingālotú ʻi he feituʻu ʻoku nau nofo aí. ʻOku ou kaungā ongoʻi mo kinautolu. Ka neongo ia ʻoku ou ʻilo, tatau ai pē pe ko e hā e faʻahinga tuʻunga ʻoku tau ʻi aí, kapau te tau fai ʻe kitautolu ʻetau kongá pea teuteuʻi ʻa kitautolu ke silaʻi ʻi he temipalé, ʻe teuteu ʻe he Tamai Hēvaní ha founga.