2010
Naʻe Hoko e Talanoa ʻo Nīfaí Ko e Talanoa ʻOʻoku
ʻEpeleli 2010


Ko e Ongoongoleleí ʻi Heʻeku Moʻuí

Naʻe Hoko e Talanoa ʻo Nīfaí, Ko e Talanoa ʻOʻoku

Naʻe mamahi hoku lotó hili e telefoni ange ʻa Siakí, ka naʻe ʻi ai ʻeku ʻamanaki lelei ʻi he tā sīpinga ʻa ha palōfita ʻi he kuonga muʻá.

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei he ʻosi ʻeku akó he kolisí, ne u nofo hifo fakataha ʻi ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi mo e kakai lalahi kei talavou ʻi hoku uōtí. Ne fakaafeʻi kimautolu ki he ʻapi ʻo e tokoni ʻi heʻemau kau palesitenisī fakasiteikí, pea ko hono malí naʻá ne fai e lēsoní.

Naʻa mau lau e fakamatala ki he ʻalu ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke ʻomi e ʻū peleti palasá meia Lēpaní (vakai, 1 Nīfai 3–5). Naʻe talanoa ʻemau faiakó kau ki he loto-toʻá mo e loto vilitaki ʻa Nīfaí. Hili iá naʻá ne sio mai kiate kimautolu. Naʻá ne sio fakamamaʻu mai.

Naʻá ne fakamahino mai, “Ko e ngāue faingataʻa naʻe ʻoange kia Nīfai mo hono ngaahi tokouá. Ne tuʻo lahi ʻenau ʻahiʻahi fai iá, pea naʻe ʻikai faingofua ha taha. Ka naʻe mahuʻinga ʻa e feinga vilitakí. Pea ko e ola hono maʻu ʻo e ʻū tohi folofolá ko hono taʻofi ʻe Nīfai ʻa e ‘fakaʻauʻau hifo mo e mole [ʻa hono fāmilí] ʻi he taʻetuí’ (1 Nīfai 4:13).

Naʻá ne hoko atu, “ ʻE ʻi ai mo e ʻ ʻū peleti’ ʻi hoʻomou moʻuí. Mahalo ʻe fie maʻu ke mou fakahā ʻa e loto vilitakí ke lavaʻi hoʻomou akó. Mahalo ʻe ui kimoutolu ke mou fakahaaʻi ʻa e loto-toʻa ʻi he taimi ʻoku mou teiti aí. Ko e hā pē ʻa e ngaahi feilaulaú, ngaahi faingataʻá, ngaahi fakalotosiʻí, ʻa e ngaahi loto-mamahí—ko e hā pē meʻa ke fai ke fakatolonga ai ho fāmili ʻi he kahaʻú pea taʻofi kinautolu mei haʻanau fakaʻauʻau hifo mo e mole ʻi he taʻetuí—foki ʻo ʻomai e ʻū peletí.”

Ne u pehē ko ha fakatātā lelei ia. Naʻá ku tauhi ia ʻi heʻeku manatú ke u toki manatu ki ai ʻamui ange. ʻI he momeniti pē ko iá naʻe ʻikai te u ongoʻi ʻoku lahi e ngaahi faingataʻá ʻi heʻeku moʻuí. Kuo ʻosi ʻeku akó, fiefia ʻi heʻeku ngāué, pea ne ma teiti mo ha tamasiʻi lelei— ko ha taha ne fuoloa ʻema kaumeʻá pea hoko ʻo fakamātoato ange ʻema kaumeʻá—ʻi ha māhina ʻe fā. Ne u fuʻu fiefia ʻaupito he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó.

Hili ha ngaahi māhina lahi mei ai ne fakalakalaka ʻaupito e anga ʻema fetuʻutaki mo Siakí (kuo liliu ʻa e hingoá). Ka naʻe vete e ongomātuʻa ʻa Siakí he ngaahi taʻu kimuʻa atú, pea naʻe kei uesia lahi ʻaupito ia ʻe heʻena taki taha maʻaná. Naʻá ne manavasiʻi ia kapau te ma mali, ʻe iku tatau pē mo e meʻa naʻe hoko ki heʻene mātuʻá.

Ne u talaange ʻeku loto-fiemālie ke tukuange ha taimi—ha taimi lahi ʻaupito kapau te ne fie maʻu—ke ne fakakaukauʻi e ngaahi meʻa ke faí ʻi hono ʻatamaí mo hono lotó. Ne ma talanoa kau ki hono fai ha ngaahi fili ʻo makatuʻunga ʻi he tuí kae ʻikai ʻi he manavasiʻi. Naʻá ma aleaʻi e fatongia ʻo e tauʻatāina ke filí mo e foʻi moʻoni ko ia naʻe ʻikai fie maʻu ia ke ne pehē ʻe iku pē mo ia ki he meʻa naʻe fou ai ʻene ongomātuʻá. Pea naʻá ma talanoa kau ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e malava ko ia ʻe he Fakamoʻuí ke fakamoʻui hotau lotó.

Hangē naʻe tokoni ʻema talanoá ke fakafiemālieʻi hifo ʻene loto hohaʻá, pea kei hokohoko tatau atu ai pē ʻema feohí. Ko ia ʻi heʻene telefoni ange he hoʻatā Tokonaki ʻe taha ʻo talaange ke ma ʻosí, ne u fuʻu ʻohovale ʻaupito. Naʻá ne talamai ʻa e ʻikai te ne lava ʻo fakakaukau atu ki haʻane mali mo au—pe ki ha taha pē. Naʻe ʻikai pē te ne toe tui ia ki he meʻa ko e mali.

ʻI he houa ʻe taha hoko aí ne ma toe lau pē ki he meʻa ne ma ʻosi aleaʻí, ka ne ʻikai pē lava ke u fakalotoʻi ia. Naʻá ne fanafana mai, “Kātaki fakamolemole,” peá ne tāpuniʻi mai e telefoní. Ne u tangutu fakalongolongo pē ʻi hoku funga mohengá, ʻo moʻutāfuʻua mo lele pē hoku loʻimatá.

ʻOsi ha kiʻi taimi mei ai mo e tukituki ange he matapā ʻo e lokimohé hoku kaungā-lokí. Naʻá ne fehuʻi ange, “Te ke haʻu ki he konifelenisi fakasiteikí?” Naʻe ʻikai te u ongoʻi fie ʻalu ki ha feituʻu pe fai ha faʻahinga meʻa, ka ne u tui vala pea heka ki heʻene kaá.

ʻI heʻema aʻu atú, ko e fuofua tokotaha pē ne u sio ki aí ko e fefine naʻá ne fai e lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapi he ngaahi māhina kimuʻá. Naʻe ʻikai ha taha ʻiate kimaua ʻe lea, ka naʻá ma fesiofaki, pea ne u fanongo ʻi hoku ʻatamaí ki ha leʻo ʻokú ne ui hoku hingoá mo pehē mai, “Foki ʻo ʻomai e ʻū peletí.”

Naʻá ku ʻiloʻi e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai e ueʻi ʻa e Laumālié. Naʻe ʻikai ʻuhinga pē ki ha palōfita he kuonga muʻá naʻe foki ke ʻomi ha lekooti toputapu. Ka naʻe ʻuhinga foki kiate au. Naʻe ʻuhinga mai neongo naʻe ʻikai tui ʻa Siaki ki he malí, ʻe kei lava pē ke u tui au ki ai. ʻE lava ke u ʻamanaki ki ai mo lotua pea ngāue ki ai—ʻo ʻikai ko ha fakaʻamu pē fakaʻānaua ki ai ka ʻi ha founga ʻo e tui mālohi ʻa ia ʻoku kau ai hono teuteuʻi fakaʻaho au he ko e palani ia ʻa e ʻOtuá maʻa ʻene fānaú. Naʻe ʻikai ʻuhinga ia ke u toe fakataha mo Siaki kae ʻoua kuó u “vili taʻeʻunua ʻo fakalotoʻi ia” fekauʻaki mo e malí, pea naʻe ʻikai foki ʻuhinga ke u kamata teiti leva mo ha taha foʻou. Naʻe lelei ke ʻi ai ha taimi ke u mamahi pea fakafiemālieʻi ai au.

Kae lolotonga e taimi ko iá, naʻe lava ke u fakaʻehiʻehi mei heʻeku fakaʻofaʻia pē ʻiate aú. Naʻe lava ke u matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahi ke u lea taʻeʻofa kau kia Siaki—pe ki he kakai tangatá fakakātoa. Naʻe lava ke u kumi ha ngaahi kaungāmeʻa naʻe tui ki he malí mo hanganaki atu ki ai. Pea naʻe lava ke u hangē ko Nīfaí, ʻo falala ki ha Tamai Hēvani ʻofa ʻa ia ʻoku ʻikai te Ne tuku mai ha fekau—ʻo tatau ai pē pe ko hono ʻomai ha ngaahi lekooti fakafolofola motuʻa pe faʻu ha ngaahi fāmili—taʻe te Ne teuteu ha founga ke tau fakahoko ai ia.

ʻOku ou kei feinga pē ke fakakakato ʻeni—kuo teʻeki ai pē lava ʻo fakahoko. Kuo teʻeki ai ke u mali, ka ʻoku ou ongoʻi loto houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei ne u aʻusia ʻi heʻeku ngaahi teití—ko ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo lelei ange ʻi ha toe mahino ange ʻa e ʻaonga ʻo e vilitakí ʻi he ngaahi taumuʻa māʻoniʻoní.

Ne u ongoʻi fiemālie foki mo maʻu ʻa e loto falala ʻi heʻeku ʻiloʻi e meʻa naʻe akonaki ʻaki ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fekauʻaki mo e sīpinga ʻo e loto-kātaki ʻa Nifaí. Naʻá ne pehē:

“Hili ha feinga tuʻo ua ʻa Nīfai kae ʻikai lava mo ʻene kei maʻu pē ʻa e loto falalá. Naʻá ne tolotolo atu ki he fale ʻo Lēpaní ʻi he koló taʻe te ne maʻu kotoa e ngaahi talí. Naʻá ne pehē, ‘Naʻe tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí,’ peá ne toe fakamamafaʻi mai, ‘Ka naʻá ku ʻalu atu pē.’ (1 Nīfai 4:6–7; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.)

“Naʻe loto fiemālie pē ʻa Nīfai ke toutou feinga, pea fai hono lelei tahá. Naʻá ne fakahā ʻene tui ʻe fai tokonia ia. Naʻe ʻikai te ne tuku ke fakalotosiʻiʻi ia. Ka naʻá ne maʻu ha fakahinohino tupu mei heʻene ngāué, falala ki he ʻEikí, ʻene talangofuá, mo ʻene fakaʻaongaʻi totonu ʻene tauʻatāina ke filí. Naʻe ueʻi ia ʻi he sitepu ki he sitepu ke ne lavaʻi ʻeni, pea hangē ko e lea ʻa ʻene faʻeé, kuo ‘tuku [kiate ia] … ʻa e mālohi [ke] lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.’ (1 Nīfai 5:8; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.)”1

ʻOku ʻikai foki fakangatangata pē ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e vilitakí ki he teití. ʻOku ʻaonga foki ia kiate kinautolu ʻoku ʻi ai hanau mahaki tuʻumaʻu ʻo ʻikai te nau fakapapauʻi pe ʻe lava ke nau foua fiefia ha toe ʻaho fonu he mamahí; ki ha ongomeʻa ʻokú na feinga ke fakaleleiʻi e ngaahi faingataʻa ʻi heʻena nofo-malí; ki ha mātuʻa kuo lau taʻu ʻena lotua haʻana fānaú kuo hē atu; ki ha finemui ʻokú ne fehangahangai mo e faingataʻá ʻi ʻapiako koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ʻokú ne tui ki aí; ki ha kau faifekau kuo nau ngāue ʻi ha ngaahi ʻaho lahi kae ʻikai pē akoʻi ha lēsoni. ʻOku ai pē founga kuo fekauʻi ai kitautolu kotoa ke tau foki ʻo ʻomai e ʻū peletí.

Pea te tau lava ia, ʻo hangē pē ko Nīfaí. Te tau lava ʻo fakahoko e ngaahi meʻa kotoa kuo fekauʻi mai ʻe he ʻEikí kapau te tau loto-toʻa, loto-vilitaki, mo tui.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Richard G. Scott, “Learning to Recognize Answers to Prayer,” Ensign, Nov. 1989, 32.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Michael Parker