Parau poro‘i na te Peresideniraa Matamua ava‘e, Tiurai 2010
Mau hoa faaroo
Hoê o te mau faaturaraa rahi o ta te Faaora i horo‘a ia outou o te piiraa ïa ia tatou e « hoa ». Ua ite tatou e ua here Oia i te hoê here maitai roa i te mau tamarii atoa a te Metua i te Ao ra. Tera râ, no te feia o tei haapa‘o tamau noa i roto i ta ratou taviniraa Ia’na, ua faataa Oia i teie ti‘araa taa ê. Te haamana‘o ra outou i te mau parau no roto mai i te tuhaa 84 no te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau : « E te parau faahou atu nei au ia outou, o ta‘u mau hoa, no te mea mai teie taime atu â e parau atu vau ia outou ei mau hoa, e mea ti‘a ïa ia horo‘a’tu vau i teie nei faaueraa ia outou, ia riro ho‘i outou mai ta‘u mau hoa i te mau mahana vau i faaea ai i pihai iho ia ratou ra, mai te tereraa’tu no te poro haere i te evanelia na roto i to‘u nei mana » (PH&PF 84:77).
E hoa tatou No’na a tavini ai tatou ia vetahi No’na. Ua riro Oia ei hi‘oraa maitai no te huru hoa o ta tatou e riro mai. Ua hinaaro Oia i te mea maitai no te mau tamarii a To’na Metua i te Ao ra. To ratou oaoa o To’na ïa oaoa. E farii Oia i to ratou oto mai te mea ra e No’na iho, no te mea ua aufau Oia i te hoo o ta ratou ra hara, ma te rave i ni‘a iho Ia’na to ratou pohe, te amoraa i to ratou mau fifi e i te iteraa i to ratou mau hinaaro rahi. E mea mâ Ta’na mau tumu. Eita Oia e imi i te hanahana No’na Iho area râ, no te horo‘a i te hanahana na To’na Metua i te Ao ra. Iesu Mesia, te hoa maitai roa‘e, ua î roa To’na pûpûraa pipiri-ore i te oaoa no vetahi ê.
Tatou tata‘itahi o tei rave i te fafauraa o te bapetizoraa, ua fafau tatou ia pee i To’na hi‘oraa no te amo i ta te tahi hopoi‘a mai Ta’na i rave na (a hi‘o Mosia 18:8).
I te mau mahana i muri nei, e farii outou e rave rahi mau rave‘a no te riro mai ei hoa No’na. Penei a‘e e te haere ra outou na ni‘a i te purumu repo rehu. Penei a‘e atoa e te parahi ra outou i roto i te hoê pereoo auahi. Penei a‘e atoa e te imira outou i te hoê vahi no te parahi i roto i te hoê amuira a te Ekalesia. Mai te mea e hi‘o outou, e ite atu outou i te hoê taata e amo ra i te hoê hopoi‘a rahi. Penei a‘e e hopoi‘a no te oto e aore râ, no te mo‘emo‘e e aore râ, no te riri anei. E riro e o outou ana‘e te ite i te reira mai te mea e pure outou no te ani i te Varua ia horo‘a ia outou i te mata no te hi‘o i roto i te mau aau e ia fafau i te amo i te rima e tautau ra.
E riro te pahonoraa o ta outou pure o te hoê hoa tahito, o oia o ta outou i ore i ite e rave rahi matahiti te maoro area râ, to ratou hinaaro iho ua tae mai ïa i roto i to outou mana‘o e to outou aau e a ite ai outou mai te mea ra e no outou iho. Ua tupu na te reira i ni‘a ia‘u. Ua toro mai te mau hoa tahito i te rima ia‘u na te atea roa mai, e te mau matahiti ua pûpû i te faaitoitoraa o ta te Atua ana‘e i faaite ia ratou n te hopoi‘a o ta‘u e amo nei.
Ua ani mai te mau peropheta ora a te Atua ia tatou ia riro tatou ei mau hoa haapa‘o no te feia o te haere mai i roto i te Ekalesia mai te mau melo faafariuhia e ia haere e tauturu i te feia o tei topa. E nehenehe tatou e rave i te reira, e e rave tatou i te reira mai te mea e haamana‘o noa tatou i te Faaora. Ia imi tatou ia tauturu e ia amo i te hoê hopoi‘a, e imi Oia e o tatou. E arata‘i Oia ia tatou i te feia i roto i te fifi. E haamaitai Oia ia tatou ia ite i te mea o ta ratou e ite ra. A tape‘a maite ai tatou i roto i ta tatou tautooraa no te tavini ia ratou, e rahi roa’tu te horo‘a o te iteraa i To’na aroha no ratou. E horo‘a mai te reira ia tatou te itoito e te puai no te imiraa faahou atu â na roto i te haapa‘o.
E i roto i te tau e i te tau mure ore, e farii tatou i te oaoa no te farii-maitai-raa i rotopu i To’na mau hoa haapa‘o. Te pure nei au no teie haamaitairaa no tatou paatoa e no te feia o ta tatou e tavini atu.
© 2010 na Intellectual Reserve, Inc. Faturaa paruruhia. Nene‘ihia i te Mau Hau Amui no Marite. Parau faati‘a no te reo Peretane : 6/09. Parau faati‘a no te iritiraa : 6/09. Iritiraa no First Presidency Message, July 2010. Tahitian. 09361 895