2010
Wan Histri blong Ol Tempol
2010


Wan Histri blong Ol Tempol

Long tugeta taem ia, long taem bifo mo long taem blong tedei, ol kavenan pipol oli bin tekem se wok blong bildim ol tempol hem i wan wok we i nid blong oli mas mekem.

Wan Ples we I Stap Hemwan

Stamba tingting blong wan tempol hem i mo i bin se, hem i wan ples we i stap hemwan speseli blong wan seves we oli luk se hem i tabu; long wan wei we i gat moa limit, wan tempol i wan bilding we oli bildim blong mo speseli blong mekem ol tabu wok mo seremoni.

Latin toktok blong hem templum i semmak long Hibru toktok beth Elohim mo i minim, haos blong God; nao i minim stret toktok ia, haos blong Lod.

Ol kaen bilding olsem, oli bin bildim long ol defren taem; tugeta ol man blong wosipim aedol oli bin bildim, mo tu, ol man we oli bin stap folem tru God we i laef. Nomata we oli bin stap yusum ol kot we oli stap aotsaed long ol tempol ia olsem ol ples blong evri man oli mit long hem, mo oli yusum long ol pablik seremoni, be oltaem i gat tu ol ples insaed we ol pris we oli blesem olgeta nomo oli bin save go insaed long hem, mo oli bin talem se God i bin stap soemaot Hemwan long ol ples ia. Neva nao oli bin lukluk ol tempol olsem ol ples blong pablik i kam tugeta long hem, be oli bin luk ol tempol olsem ol tabu ples, we oli yusum long ol seremoni we oli tabu moa long kaen sistem blong wosip ia.

Tabenakol blong Isrel Bifo

Pikja
Tabenakol blong Isrel Bifo

Long ol taem bifo, ol pipol blong Isrel oli bin save luksave olgeta long medel blong ol nesen olsem ol man blong bildim ol tabu ples long nem blong God we i laef. Seves ia, Jehova i bin askem stret long olgeta blong oli mekem, mo oli bin talem se oli wok blong Jehova. Histri blong Isrel olsem wan nesen i stat long Eksodas. Stret afta we oli ronwe long fasin blong wosipim ol aedol long Ijip, nao God i bin askem olgeta blong rere long wan tabu ples, we Jehova bae i soemaot Hemwan long hem, mo bae i talemaot ol samting we Hem i wantem from Hem i Lod mo King blong olgeta.

Tabenakol ia i bin tabu long Isrel, i olsem wan tabu ples blong Jehova. Oli bin stap bildim folem plan mo toktok we oli bin kasem tru long revelesen (luk long Eksodas 26–27). Hem i bin wan smol hevi bilding, we oli save karem olbaot, mo nomata i strong olsem wan tenet, oli bin mekem wetem ol tul we oli moa gud, mo i sas moa we pipol i gat. From hem i gud tumas, hem i stap olsem wan ofring blong wan nesen i go long Lod. Long evri saed blong hem, hem i bin bes samting we ol pipol oli bin save givim, mo Jehova i bin mekem presen ia i tabu taem Hem i bin akseptem.

Afta we Isrel i bin stanap long graon blong promes, afta long foti yia we oli bin wokbaot long ples we i no gat man long hem, ol kavenan pipol ia oli bin gat wan Kanan blong olgetawan, mo faenem wan ples we tabenakol ia i save spel long hem long Silo; mo ol traeb oli bin kam long hem blong lanem tingting mo toktok blong God (luk long Josua 18:1; 19:51; 21:2; Ol Jaj 18:31; Fas Samuel 1:3, 24; 4:3–4). Afta long hemia, oli bin tekemaot mo muvum i go long Gibeon (luk long Fas Kronikel 21:29; Seken Kronikel 1:3) mo yet afta, oli bin muvum i go long Siti blong Deved, o Saeon (luk long Seken Samuel 6:12; Seken Kronikel 5:2).

Tempol blong Solomon

Pikja
Tempol blong Solomon

Deved, seken king blong Isrel, i bin wantem mo i bin mekem plan blong bildim wan haos long Lod, from hem i talem se i no stret nating se hem, we i king, i save stap insaed long haos blong king we oli mekem wetem sida, be tabu haos blong God i wan tenet (luk long Seken Samuel 7:2). Be Lod i bin toktok tru long voes blong Netan, we i profet, mo i no akseptem ofring ia, from we Deved, king blong Isrel, nomata we i folem hat blong God long plante wei, i bin mekem sin; mo sin blong hem, God i no bin fogivim (luk long Seken Samuel 7:1–13; Fas Kronikel 28:2–3). Nomata long hemia, Deved i bin save karem tugeta ol tul blong bildim haos blong Lod nomo be oli no letem hem blong i bildim haos ia, be boe blong hem nao, Solomon nao bae i mas bildim.

I no longtaem afta we Solomon i bin kam king, hem i statem wok ia. Hem i bin putum fandesen blong tempol long nambafo yia blong rul blong hem, mo bilding ia i bin finis afta seven mo haf yia. Taem Tempol blong Solomon i bin stanap, i bin wan impoten taem, i no long histri blong Isrel nomo, be blong wol tu.

Folem taem laen we evri man i akseptem, tempol i bin finis samtaem long yia 1005 b.k. Folem stael blong bildim mo fasin blong bildim, folem disaen blong hem mo mane blong hem, oli save se tempol ia i bin wan bigfala bilding long histri. Ol seves blong dedikesen i bin tekem ples blong seven dei—wan wik blong wan tabu glad long Isrel. Fasin we God i bin akseptem i bin kamaot long wan klaod we i bin fulumap ol tabu rum taem ol pris oli bin stap aot, “from klaod we i saen we i saen i kam fulap long haos ya, i soemaot we Hae God i stap” (Seken Kronikel 5:14; luk tu long Eksodas 40:35; Seken Kronikel 7:1–2).

Taem Oli Spolem Tempol blong Solomon

Glori blong bigfala bilding ia i bin stap blong sot taem nomo. Tetifo yia afta we oli bin dediketem, be faef yia nomo afta long ded blong Solomon, glori ia i stat blong kamdaon; mo i kamdaon go go oli spolem gud from stil, mo laswan bilding ia i nomo stap olsem wan tabu haos. Solomon i bin foldaon from ol rabis trik blong ol woman we oli stap folem ol aedol, mo ol rabis fasin blong hem i bin mekem se i gat rabis fasin long Isrel. Tempol i nomo stap olsem wan tabu haos, mo Jehova i bin karemaot proteksen blong Hem from ples ia i nomo bin stap tabu.

Ol man Ijip, we ol man Isrel oli kamaot long olgeta long fasin blong stap slef, oli bin kam bakegen blong mekem Isrel i harem nogud. Sisak, king blong Ijip i bin holem taet Jerusalem, “mo i tekemaot ol gudgudfala samting we i stap long haos blong Hae God” (Fas King 14:25–26). Wok blong spolem gud tabu haos ia i bin gohed truaot long plante handred yia. Tu handred mo sikstin yia afta long wok blong man Ijip blong spolem haos ia, Ahas, king blong Juda i bin tekemaot olta, ples blong baptaes mo i bin livim wan haos we long taem bifo i bin gat wan tempol long hem (luk long Seken King 16:7–9, 17–18; luk tu long Seken Kronikel 28:24–25). Afta long hemia, Nebukanesa, king blong Babilon, i bin endem fasin blong spolem tempol ia mo i bin bonemdaon bilding ia (luk long Seken Kronikel 36:18–19; luk tu long Seken King 24:13; 25:9).

Tempol blong Serubabel

Pikja
Tempol blong Serubabel

Nao, samples 600 yia bifo bae Lod i kam long wol ia, Isrel i bin stap mo i nomo gat wan tempol. Ol pipol oli bin kam blong stap wosipim ol aedol mo evriwan oli kam nogud olgeta, mo Lod i no bin akseptem olgeta, mo i no akseptem tabu haos blong olgeta. Kingdom blong Isrel, we i tekem samples 10 kasem 12 traeb, i bin stap anda long rul blong Asiria samples long yia 721 b.k, mo wan handred yia afta, kingdom blong Juda i bin stap anda long kontrol blong ol man Babilonia. Blong 70 yia, pipol blong Juda—we afta long hemia, oli save olgeta olsem ol man Jiu—oli bin stap olsem prisena, olsem we toktok i bin talem fastaem finis (luk long Jeremaea 25:11–12; 29:10).

Afta, anda long naesfala rul blong Saeras, (luk long Esra 1, 2) mo Darias (luk long Esra 6), oli bin save gobak long Jerusalem mo bildim wan moa taem wan tempol folem fet blong olgeta. Blong tingbaot daerekta blong wok ia, tempol ia we oli bin putumbak, oli save long hem long histri olsem Tempol blong Serubabel. Nomata we insaed long tempol ia i no gat ol rij samting komperem long naesfala Tempol blong Solomon, hem i wanem we i bes we ol pipol oli bin save bildim, mo Lod i bin akseptem olsem wan ofring we i soemaot lav mo fasin blong givim evri samting blong ol kavenan pikinini blong Hem.

Tempol blong Herod

Pikja
Boe ia Jisas Insaed long Tempol

Samples 16 yia bifo long taem ia we Kraes i bon, Herod, king blong Judia, i bin statem wok blong bildim bakegen Tempol blong Serubabel we i bin kam nogud mo i stap brokbrok. Blong faef handred yia, bilding ia i bin stanap, mo i tru nomo se wol blong hem i nomo gud long taem ia.

Plante samting we i bin hapen long laef blong Sevya long wol ia i go wetem Tempol blong Herod. Hem i kamaot klia long skripja se nomata Hem i agensem rabis fasin blong yusum tempol long saed blong bisnis, Kraes i bin luksave mo talemaot se tempol ia i bin wan tabu ples. Nomata long wanem nem ia oli bin save tempol ia long hem, long Hem, hem i bin haos blong Lod.

Taem we bae tempol ia i lus evriwan, Lod i bin talemaot finis taem Hem i bin laef yet long wol ia (luk long Matiu 24:1–2; Mak 13:1–2; Luk 21:6). Long yia 70 a.d. faea i bin prapa spolem gud tempol hemia folem taem ia we ol man Rom oli bin holem Jerusalem anda long rul blong Taetas.

Ol Tempol long Amerika blong Bifo

Pikja
Jisas Kraes I Visitim Amerika blong Bifo

Tempol blong Herod i bin las tempol we oli mekem long Is saed blong Wol long ol taem blong bifo. Stat long taem ia we bigfala bilding ia i bin lus evriwan i go kasem taem we oli putumbak Jos blong Jisas Kraes long namba naentin senturi, rekod ia we yumi gat long saed blong fasin blong bildim ol tempol i stap nomo long Buk blong Momon, we i talemaot gud se oli bin bildim ol tempol long wanem oli singaotem graon blong Amerika, be oli no talemaot gud ol smolsmol pat long fasin blong bildim tempol, mo i no gat tumas toktok long saed blong ol odinens insaed long ol tempol ia long Wes saed. Ol pipol oli bin bildim wan tempol samples kolosap long yia 570 b.k., mo hemia, yumi lanem se oli bin mekem folem paten blong Tempol blong Solomon, nomata we i no naes tumas, o i no bigwan o i no saes bitim Tempol blong Solomon (luk long 2 Nifae 5:16).

Taem Lod we i bin laef bakegen long ded i bin soemaot Hemwan long ol man blong Nifae, long Wes saed blong wol, Hem i bin faenem olgeta we oli stap wanples raon long tempol (luk long 3 Nifae 11:1–10).

Be, Buk blong Momon i no tokbaot nating ol tempol kasem taem we tempol long Jerusalem i bin lus evriwan; mo tu, nesen blong ol man blong Nifae i bin finis afta long fo handred yia afta we Kraes i bon. Hem i kamaot klia, nao, se long tugeta saed blong wol, ol tempol oli bin stop long eli taem blong Apostasi mo tingting ia blong bildim tempol, long wan wei, i bin lus long medel blong ol man.

Apostasi mo Restoresen

Blong plante handred yia, i no bin gat wan i bin mekem wan tabu haos long Lod; i tru, i luk olsem se man i no luksave se oli nidim wan ples olsem. I tru, oli bin bildim plante bigfala bilding, we mane blong olgeta i bigwan mo ol bilding ia oli bigbigwan. Sam long olgeta, oli bin dediketem long Pita mo long Pol, long Jemes mo long Jon; sam narawan long Meri blong Magdala mo long Meri, mama blong Jisas; be i no gat wan we oli bin bildim wetem atoriti mo nem blong givim ona long Jisas we i Kraes. Long medel blong plante plante japel mo nara tabu haos, ol jos mo ol katedrol, Pikinini blong Man i no gat wan ples we Hem i save singaotem se hem i ples blong Hem.

Hemia i no hapen kasem taem we gospel i bin kambak long namba 19 senturi, wetem ol paoa mo janis blong hem blong bifo, we i tabu prishud we i bin kambak bakegen long medel blong man. Mo hemia i mekem man i tingbaot se atoriti blong toktok mo mekem samting long nem blong God, i wan samting we i nid blong gat wan tempol, mo wan tempol i stap nating nomo sapos i no gat tabu atoriti blong tabu prishud. Tru long Josef Smit, gospel blong bifo i bin kambak long wol, mo loa blong bifo i bin kambak bakegen. Wetem taem, tru long ministri blong Profet, Jos blong Jisas Kraes blong Ol Lata-dei Sent i bin oganaes mo i stanap tru long paoa we i kam long God.

Ol Lata-dei Tempol

Pikja
Taem blong Bildim Ketlan Tempol

Jos i bin stat long eli dei blong histri blong hem blong lukluk blong stanemap wan tempol (luk long Doctrine and Covenants 36:8; 42:36; 133:2). Long fas dei blong manis Jun blong yia 1833, long wan revelesen long Profet Josef Smit, Lod i daerektem wok blong bildim wan tabu haos we insaed long hem, hem i bin promesem blong mekem endaomen blong ol wokman we God i jusum, mo bae hem i mekem hemia wetem paoa mo atoriti (luk long Doctrine and Covenants 95). Ol pipol oli bin ansa gud long singaot ia wetem wan hat we i wantem mekem mo fasin blong givim evri samting. Nomata we oli bin pua tumas mo i bin gat plante samting i kam agensem olgeta, wok ia i bin gohed gogo i finis, mo long Maj 1836, fas tempol blong dei blong tedei, oli bin dediketem nao long Ketlan, Ohaeo (luk long Doctrine and Covenants 109). Ol seves blong dedikesen, ol pipol blong God oli bin kamaot long heven i kamdaon, mo hemia i makem taem ia mo i semmak long taem we olgeta we oli bin mekem ofring from fas tempol blong taem bifo, mo afta, ol pipol blong heven oli bin kamaot insaed long tabu haos ia wetem ol revelesen blong tingting blong Hae God i kam long ol man. Long ples ia, Lod Jisas i bin soemaot Hemwan bakegen mo oli bin harem Hem (luk long Doctrine and Covenants 110:1–10).

Insaed long tu yia stat long taem blong dedikesen blong hem, Ketlan Tempol i bin stap hemwan, mo ol pipol oli bin bildim hem, oli livim hem biaen; man i bin fosem olgeta blong ronwe from oli agensem olgeta; mo from we oli bin aot, tabu tempol ia i kam olsem wan haos olbaot nomo.

Ol Lata-dei Sent oli bin aot fastaem i go long Misuri, mo afta oli bin aot i go long Nauvu, Ilinoa. Oli bin stap gud yet long niufala ples blong olgeta, be oli harem finis voes blong revelesen we i askem olgeta blong bildim bakegen wan haos we i tabu long nem blong God.

Nomata we i kamaot klia se bae oli fosem ol pipol blong ronwe bakegen, mo nomata oli bin save se bae oli mas livim tempol ia biaen bakegen afta we oli finisim, oli bin wok wetem strong paoa mo strong tingting blong finisim gud wok blong tempol. Oli bin dediketem long 30 Epril 1846, be bifo we oli save finisim gud bilding ia, ol pipol oli stat blong muvaot bakegen.

Tempol ia i stap hemwan; mo olgeta we oli bin pua mo oli bin mekem sakrifaes blong bildim tempol ia, oli bin livim tempol i stap biaen. Long Novemba 1848, sam man i bin bonemdaon haos ia, mo long Mei 1850, wan wael win i bin brekem daon ol blak wol we oli bin stap stanap yet.

Long 24 Julae 1847, ol Momon paeonia oli setemap haos blong olgeta long ples ia we naoia oli singaotem Sol Lek Siti. Sam dei afta, Brigham Yang, profet mo lida, i soemaot wan ples long wan bus mo i stikim strong graon wetem stik blong hem, mo talem, “Ples ia nao bae yumi bildim tempol blong God blong yumi.” Ples ia, naoia i naes tempol ples, mo raon long hem, siti ia i bin gro. I tekem 40 yia blong bildim Sol Lek Tempol; oli bin putum las ston long wol long 6 Epril 1892, mo oli dediketem tempol we i finis fulwan wan yia afta.

Wan Wok we God I Givim Raet From

Pikja
Tampiko Meksiko Tempol

Long tugeta taem ia, long taem bifo mo long taem blong tedei, ol kavenan pipol oli bin tekem se wok blong bildim ol tempol hem i wan wok we i nid blong oli mas mekem. Hem i klia gud se tempol i moa bitim wan japel o jos, i moa bitim wan haos blong prea o katedrol; hem i wan bilding we oli bildimap olsem haos blong Lod, i tabu long rilesensip bitwin Lod mo tabu prishud, mo oli givim blong mekem ol odinens we oli moa hae mo tabu. Antap long hemia, blong stap insaed long wan tabu tempol—we God i akseptem mo i luksave olsem haos blong Hem—ofring ia, God i mas askem, mo tugeta, presen ia mo huia i givim presen, tufala i mas klin inaf.

Jos blong Jisas Kraes blong Ol Lata-dei Sent i talemaot se hem nao i holem tabu prishud we i kambak bakegen long wol ia mo oli yusum wetem raet blong stanemap mo holem taet ol tempol we oli dediketem long nem mo seves blong God ia we i tru mo i laef, mo blong givim, insaed long ol tabu wol ia, ol odinens blong prishud, we bae risal blong hem i blong joenem man tugeta long wol mo long laef afta long gref.

Insaed long Ketlan Tempol taem oli bin tekem foto blong hem eli long namba 20 senturi.

Moses i bin anoentem Eron blong wok olsem wan pris insaed long tabenakol.

Tabenakol ia i stap olsem wan tempol we oli bin stap tekem olbaot long taem we Isrel i bin stap wokbaot long ples we i no gat man long hem.

Oli komplitim long yia 1005 b.k., mo Tempol blong Solomon ia i bin wan long ol bigfala bilding blong histri.

Ol seves blong dedikesen blong Tempol blong Solomon oli bin gohed blong seven dei—wan wik blong tabu glad long Isrel.

Long taem we oli bin prisena blong Babilonia, ol man Jiu oli bin save gobak long Jerusalem mo oli bildimbak tempol.

Plante samting we i bin hapen eli long laef blong Sevya i soem se Hem i bin luksave se tempol i tabu.

Taem Sevya we i bin laef bakegen long ded i bin soemaot Hemwan long graon blong Amerika, Hem i bin kam long tempol.

Afta plante yia blong apostasi, atoriti we oli bin nidim blong mekem wosip blong tempol i bin kambak tru long Josef Smit.

Fas tempol blong ol lata-dei, oli dediketem long Ketlan, Ohaeo, long Maj 1836.

I no longtaem afta we oli kasem Vale blong Sol Lek, Brigham Yang i bin talem, “Long ples ia nao bae tempol i stap long hem.”

Stat long 1893 i kam kasem tedei, oli bin bildim mo dediketem moa long 130 tempol raon long wol.

Tampiko Mekisiko Tempol. Oli dediketem long 20 Mei 2000.

Apia Samoa Tempol. Oli dediketem long 5 Ogis 1983. Oli dediketem bakegen long 4 Septemba, 2005.

Madrid Spen Tempol. Oli dediketem long 19 Maj 1999.