2011
O se Nofoa i le Tausamaaga a le Faatoafaiava
Fepuari 2011


Seia Tatou Toe Feiloai

O se Nofoa i le Tausamaaga a le Faatoafaiava

E le faapea e faigofie pea le alu na o oe i se ‘aiga o se faaipoipoga. Ae ina ua valaaulia a’u e se uo ua leva i se ‘aiga o lana faaipoipoga, sa ou iloa ou te le fia misia le avanoa matou te fiafia faatasi ai ma ia ma si ona toalua.

I le aso o le faaipoipoga, na ou taunuu atu ae faatoa amata lava le taumafataga. Sa ou iloa atu se nofoa na gaogao ma fesili atu i se tasi o tina i le laulau pe o avanoa.

“E tatau ona e i ai iinei?” na ia fesili mai ai ia te au, ma le masalosalo.

Ou te le iloa po o le a se mea na mafua ai le fesili—po o le tulaga na ia fesili ai. E le’i i ai se tasi na siakiina se lisi o le au valaaulia. E le’i faatulagaina ni nofoa. Sa fetaui lo’u taimi ma sa lelei ou ofu. O le a la se faafitauli?

Sa ou ataata ma le popole. “O a’u o se uo a le tama faaipoipo,” na ou faamautinoa atu ia te ia. Na luelue mai lona ulu, ma ou nofo ai loa i lalo ma taumafai e amata se talanoaga faaleuo ma ulugalii e toaono sa i le laulau. Po o le a lava se lagona faaletonu na ou lagonaina muamua a ua faalauteleina lea e le “faafeiloai” na ou mauaina. Sa ou matua taumafai lava e saili mo se tasi i le potu—soo se tasi—ou te iloa, e ese mai le tama faaipoipo, ae na leai ma se tasi na ou masani ai.

Ona tupu lea o se mea. Na tu i luga la’u uo, lea na nofo i autafa o lona toalua i le pito i luma o le fale faafiafia lea ua faatumulia. A o ia tu i luga, na ia iloa mai au i le isi itu o le potu. Na tu o ia, soisoi, ma tuu lona lima i luma o lona fatu e pei o fai mai, “Faafetai tele ua e sau. Ou te iloa na e ositaulaga ina ia e i ai iinei. E matua taua tele lo tatou faatasi ai.”

Na ufitia au e se lagona o le toafilemu ma le fiafia. Po o le a lava se manatu o soo se tasi, a o le tama faaipoipo lava ia, ou te aofia ai foi. Sa ou ataata a o ou mafaufau i lenei mea. Talosia na iloa e la’u uo lo’u naunau e faamanatu ma fiafia faatasi ma ia ma lona toalua. Po o le a lava se lagona le mautonu na ou lagonaina ua mou ese atu i lena fesootaiga e 10 sekone, ma na faatumulia au i le toafilemu i le taimi atoa o lena po.

I ni nai aso mulimuli ane, i le saunia ai e aoao atu se lesona i le Aualofa, sa ou suesue ai i le Mataio 22 ma faitau ai i se tupu o loo sauniuni se ‘aiga o le faaipoipoga a lona atalii, lea e faatatau i le Faaola. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i nei fuaiupu o tusitusiga paia: “O i latou o e tausia poloaiga a le alii ma savavali i Ona ala i le iuga, ua na o i latou ia ua faatagaina e nonofo i lena tausamaaga mamalu. … O i latou o e sa tausia le faatuatua o le a faapaleina i le palealii o le amiotonu; faaofuina i ofu papae sisina; e faatagaina i le tausamaaga o le faaipoipoga, e saoloto mai mafatiaga uma, ma nofotupu ma Keriso i le lalolagi.”1 O lena folafolaga e matua mamana lava i soo se taimi, aemaise lava i lena taimi ona o lo’u aafiaga i le vaiaso na muamua atu.

A o ou aoaoina atu le lesona, sa ou iloaina o le usiusitai ua na o le pau lava lea o le tulaga manaomia mo le taliaina o se valaaulia mai ia Iesu Keriso ina ia fiafia faatasi ma Ia, ina ia maua se nofoa i Lana tausamaaga. Ma o lena tausamaaga e le manaomia ai e le au valaaulia le lagona o le le mautonu ona latou te aofia ai uma lava. E ui e mamao lava le tulaga atoatoa o lo’u usiusitai, ae ou te faamoemoe o le a ou agavaa i se aso e feiloai atu ai i le Faatoafaiava ma tuu atu i ai lo’u loto —o se loto ua tuuina atu atoa i Lona finagalo—ma faapea atu, “Ua ou matua fiafia lava i lo’u i ai iinei.”

Faamatalaga

  1. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 64.

Ata na pueina e John Luke