2011
Ko ha Ngāue Kāfakafa Moʻoni
Tīsema 2011


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ko ha Ngāue Kāfakafa Moʻoni

Ako ʻa e fakamatala ko ʻení, peá ka feʻunga, pea aleaʻi ia mo e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni ʻi hoʻo fakamālohia ʻa e kau fafiné pea ʻai ke hoko maʻu pē ʻa e Fineʻofá ko e konga ia ʻo hoʻo moʻuí.

Tuí • Fāmilí • Fakafiemālié

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí, Siasí, ngaahi fāmilí mo e tukui koló ʻa e ivi tākiekina ʻo e kau fafine moʻui angatonú. Ko hono moʻoní, naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ko e fefine kotoa pē ʻi he Siasí ni kuó ne fai ha fuakava mo e ʻEikí, ʻoku ʻi ai haʻane ngāue fakalangi ke tokoni ʻi hono fakahaofi ʻo e ngaahi laumālié, ke taki ʻa e houʻeiki fafine ʻo e māmaní, ke fakamālohia ʻa e ngaahi ʻapi ʻo Saioné, pea mo langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”1

Mahalo naʻa fifili ha kau fafine pe te nau lava ʻo aʻusia ha faʻahinga taumuʻa fakaʻeiʻeiki pehē. Kae hangē ko e fakamatala naʻe fai ʻe ʻIlisa R. Sinoú (1804–87), ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofá, “ʻOku ʻikai ha fefine ʻe liʻekina mo siʻisiʻi hono mālohí te ne taʻe malava ke tokoni ki hono fokotuʻu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní.”2 Naʻe akonaki mai foki ʻa Sisitā Sinou naʻe fokotuʻu ʻa e Fineʻofá ke “fakahoko ai ʻa e ngāue lelei mo fakaʻeiʻeiki kotoa pē.”3

ʻOku hanga ʻe heʻetau kau atu ki he Fineʻofá, ʻo fakalahi hotau ivi tākiekiná ʻaki ʻetau ʻoange ki he fefine takitaha ha ngaahi faingamālie ke langaki ai ʻa e tuí, fakamālohia e ngaahi fāmilí mo e ʻapí pea mo fai ha tokoni ʻi ʻapi pea mo e funga ʻo e māmaní. Pea meʻa mālie, he ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke fuʻu lahi mo lōmekina ʻetau ngaahi feinga fakafoʻituituí ka ʻoku totonu ke ʻi ai hono taumuʻa pea ʻikai feliliuaki. ʻE tokoni e ngaahi tōʻonga māʻoniʻoní, hangē ko e lotu fakafoʻituitui mo fakafāmili fakaʻahó, ako fakaʻaho ʻo e folofolá pea mo hono fua totonu hoto ngaahi fatongia faka-Siasí, ke fakatupulaki ʻa e tuí mo langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí.

Ki he kau fafine ko ia ʻoku nau fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha lelei ʻe hoko mei hono fai e ngaahi tokoni ngali pulipulia ko ʻení: “Ko e fefine kotoa pē ʻokú ne taukaveʻi ʻa e moʻoní mo e angatonú, ʻokú ne fakasiʻisiʻi ʻe ia ʻa e mālohi ʻo e koví. Ko e fefine kotoa pē ʻokú ne fakamālohia mo maluʻi hono fāmilí ʻokú ne fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko e fefine kotoa pē ʻoku moʻui taau ko e fefine ʻo e ʻOtuá ʻoku hoko ia ko ha maama kamo ki he kakai kehé ke nau muimui ai mo tō ʻa e ngaahi tenga ʻo e ivi tākiekina ʻo e angatonú ke utu ʻi he ngaahi taʻu lahi ka hoko maí.”4

Mei he Folofolá

1 Kolinitō 12:4–18; 1 Tīmote 6:18–19; Mōsaia 4:27; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13

Mei Hotau Hisitōliá

Naʻe hanga ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77) ʻo uiuiʻi ʻa ʻIlisa R. Sinou, ko e sēkelitali ʻo e Fineʻofá he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻi Nāvuú, ke ne fononga holo ʻi he Siasí ʻo tokoni ki he kau pīsopé ke fokotuʻu ʻa e Fineʻofá ʻi honau ngaahi uōtí.

Naʻe akonaki ʻa Sisitā Sinou ʻo pehē: “Kapau ʻoku ongoʻi ʻe ha taha ʻo e ngaahi ʻofefine mo e faʻē ʻi ʻIsilelí ʻoku taʻotaʻofi [fakangangata] pē honau tuʻunga lolotongá, te nau ʻiloʻi he taimí ni ʻoku ʻi ai ha faingamālie lahi ange ke nau ngāue ʻaki honau mālohi mo e ivi kotoa pē ke fai lelei, pea kuo fakakoloa ʻaki ia kinautolu. … Kuo fakafoki mai ʻe Palesiteni ʻIongi ʻa e kī ki ha ngāue mo ha tokoni lahi mo kāfakafa ke fai.”5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. M. Russell Ballard, “Kau Fefine ʻo e Angatonú,” Liahona, Tīsema 2002, 39.

  2. Eliza R. Snow, “An Address,” Woman’s Exponent, Sept. 15, 1873, 62.

  3. Eliza R. Snow, “Female Relief Society,” Deseret News, Apr. 22, 1868, 81.

  4. M. Russell Ballard, Liahona, Tīsema 2002, 39.

  5. Eliza R. Snow, Deseret News, Apr. 22, 1868, 81.

Tā valivali ʻo e laʻitaá naʻe fai ʻe Jerry Garns