2011
ʻOku Akoʻi Au ʻe he Folofolá fekauʻaki mo e ʻAloʻi ʻo e Fakamoʻuí pea mo e Hāʻele ʻAngauá
Tīsema 2011


Ko Hono ʻOmi ʻo e Palaimelí ki ʻApi

ʻOku Akoʻi Au ʻe he Folofolá fekauʻaki mo e ʻAloʻi ʻo e Fakamoʻuí pea mo e Hāʻele ʻAngauá

ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi e lēsoni mo e ʻekitivitī ko ʻení ke lahi ange ai hoʻo ʻilo ki he kaveinga ʻa e Palaimelí ki he māhina ní.

“He ko e Foha ʻo e tangatá ʻe haʻu ia ʻi he nāunau ʻo ʻene Tamaí mo ʻene kau ʻāngeló; pea te ne toki totongi ai ki he tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻene ngāué” (Mātiu 16:27).

Ne taʻu ʻe lauiafe mo e fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe ʻaloʻi ʻi māmani ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOku lava ke tau lau ʻi he folofolá e ngaahi meʻa ne lea ʻaki ʻe he kau palōfitá ni. Naʻe pehē ʻe ʻĪsaia ʻi he Fuakava Motuʻá ʻe hoko ʻa Sīsū ko e Pilinisi ʻo e Melinó pea te Ne hoko ko e ʻulu ʻo e Siasi moʻoní. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe mamata ʻa Nīfai kia Mele, ko e faʻē ʻa Sīsuú ʻi ha meʻa-hā-mai, peá ne mamata ki hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa e kakai he māmaní. Naʻe akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí ʻo kau ki he ngaahi meʻa mana ʻe fakahoko ʻe Kalaisi ʻi he taimi te Ne hāʻele mai ai ki māmaní.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi pea toki ʻaloʻi mai ʻa e Fakamoʻuí, naʻe tuʻu ʻa e palōfita ko Samuelá ʻi ha funga ʻā ke fakahā ki he kakai Nīfaí ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko ia ʻe haá. Naʻá ne pehē ko e taimi ko ia ʻe ʻaloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí, ʻe hā ʻi he langí ha fetuʻu foʻou. ʻOku lava ke tau lau ʻi he Fuakava Foʻoú ʻo kau ki he fetuʻu tatau pē—naʻe muimui ai e Kau Tangata Potó ke fekumi ki he valevale ko Kalaisí.

ʻI he folofolá, naʻe toe malangaʻi ʻe he kau palōfitá ʻa e Hāʻele ʻAngaua ʻa Sīsū Kalaisi ki māmaní. ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakamoʻoni ai ʻa Molonai ki he toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he Fuakava Motuʻá, ʻoku lea ai ʻa Malakai ʻo kau ki he meʻa ʻe hoko ʻi he ngahi ʻaho fakaʻosí kimuʻa pea toki hoko ʻa e Hāʻele ʻAngauá.

ʻOku ʻi he folofolá ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá kia Sīsū Kalaisí mei he ngaahi kuonga kehekehe ʻi he hisitōliá. ʻE lava foki ke tau lau mei he folofolá ʻo kau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. ʻOku fie maʻu ke tau muimui ʻi Heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻi heʻetau teuteu ki Heʻene toe hāʻele mai ke nofo ʻi he māmaní.

ʻEkitivitií

Te ke lava ʻo ngaohi hoʻo tohi fakatātā pē ʻaʻau ʻo e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí. Kosi ʻo toʻo e ngaahi fakatātā ʻi he peesi 65. Fakaava e peesi takitaha ʻi he feituʻu ʻoku fakahā atú pea fokotuʻutuʻu maau fakataha e ʻū pēsí. Ngāue ʻaki ha afo ʻo fakahū he ngaahi avá ke nonoʻo fakataha e ʻū pēsí. Te mou lava ʻo sio he tohí ni mo ho fāmilí lolotonga hoʻomou efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea mou talanoa ai ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Paul Mann