2011
Naʻe Mole pea Kuo Maʻu
Tīsema 2011


Naʻe Mole pea Kuo Maʻu

ʻE faingofua ʻetau hē mei hotau halá kapau ʻoku ʻikai fehokotaki e ngaahi fili ʻoku tau fai fakaʻahó mo hotau ikuʻanga taʻengatá.

Kimuʻa siʻi pea hoko e taʻu 30 ʻo Lōpeta Tuilimú, naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e ʻikai ke ne fiefiá. Naʻe ʻi ai ʻene fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko tolu, pea naʻá ne ʻofa ʻia Taniela Nepia, ko ʻenau tamaí ia, ka naʻe teʻeki ke mali ʻa Lōpeta mo Taniela. Naʻe ʻikai ke kau ʻa Taniela ki he Siasí, pea kuo fuoloa mai ʻeni mo e ʻikai faʻa maʻulotu ʻa Lōpeta.

ʻOku kei taumamaʻo e mali temipale ia naʻá ne faʻa fakaʻānaua ki ai ʻi heʻene kei finemuí ʻi heʻene maʻulotu mo ʻene ongomātuʻá he uike kotoa pē ʻi ʻAokalani, Nuʻu Silá. Naʻe ʻikai ko haʻane fili pē ne tupukoso ke sītuʻa mei heʻene ngaahi taumuʻa taʻengatá; ka ko haʻane tafoki māmālie pē mei ai koeʻuhí ko e ngaahi fili iiki ko ia naʻá ne fakahoko ʻi he ʻaho takitaha.

ʻIkai ke Fehokotaki e Ngaahi Filí

ʻOku mahino lelei kia Lōpeta ha fili ʻe taha ʻa ia ne hoko ko e momeniti ke ne fuofua manga ai ki tuʻa mei he hala ʻo e ongoongoleleí, neongo naʻe ʻi ai pē mo ha ngaahi fili kehe naʻá ne aʻu ai ki he tuʻunga ko ʻení. ʻI he kei finemui ʻa Lōpetá, naʻe faʻa liʻaki lotu ia ʻi ha uike ʻe ua ke nofo ʻo fai ʻene ngāue fakaako mei ʻapí. ʻOkú ne pehē, “Mālie moʻoni ʻene lava ke kamata ʻaki ha meʻa naʻe hā ngali siʻisiʻi pē he taimi ko iá.”

Hili pē haʻane liʻaki ʻi ha uike ʻe ua kuo faingofua ange ki ai ke ʻoua naʻa ʻalu ia he uike hoko maí. Naʻe ʻosi e ngaahi uike hāhāmolofia ke maʻulotú ʻo hoko atu ki ha ngaahi māhina. ʻI he hoko hono taʻu 18, naʻe fakalotoʻi ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ke nau ō ki he kalapú he ngaahi pō Tokonaki kuo fuoloa e poʻulí, ʻo toe faingataʻa ange ai pē ke ʻalu ki he lotú he ʻaho Sāpaté. Naʻe kamata leva ke ne inu kava mālohi.

Ko ʻene laú ʻeni, “Ne u ʻilo pē ʻe au naʻe ʻikai totonu, ka ne u pehē ko ʻeku loto pē ke tukú ko ʻene ʻosí ia. Naʻá ku feinga ke fakatonuhiaʻi ʻeku ngaahi fili naʻe faí.”

Naʻá ne moʻui ʻaki ha tōʻonga moʻui naʻe ʻikai feʻunga ia ke hū ai ki he temipalé, ka ʻi he hili ʻene fetaulaki mo Tanielá, naʻá ne ʻave ia ki he kelekele ʻo e Temipale Nuʻu Silá ʻi Hamilitoni peá ne talaange ʻene fie maʻu ke ne mali aí.

ʻOkú ne pehē, “Naʻa ku ʻiloʻi ko e feituʻu ia ne u fie ʻalu ki ai.” Ka ne hangē ne hanga ʻe he fili kotoa pē naʻe ʻikai leleí ʻo ʻai ke toe faingofua ange ʻa e fili hoko ne ʻikai leleí—ʻo taki ia ke mamaʻo ange mei he feituʻu naʻá ne loto ke aʻu ki aí. Ne ʻikai fuoloa kuo nonofo ʻa Lōpeta mo Taniela.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai fehokotaki ʻa e meʻa ne u fie maʻú—ʻa e meʻa ne u ʻiloʻi naʻe totonú—mo e ngaahi fili ne u faí. Ne u nofo pē au he taimi lolotongá. Naʻe ʻikai ke u fakafehokotaki ʻa ʻeku ngaahi fili he taimi ní mo e feituʻu te nau ʻave au ki aí,”

ʻOku Kumi ʻe he ʻEikí ʻa Kinautolu ʻOku Heé

Neongo e mamaʻo ʻa Lōpeta mei he feituʻu naʻá ne fakataumuʻa ki aí, ka naʻe ʻikai te ne puli mei he ʻEikí. Neongo naʻe ʻikai fakatokangaʻi ʻeni ʻe Taniela mo Lōpeta he taimi ko iá, ka naʻe fekumi kiate kinaua ʻa e Tauhisipi Leleí, ʻa ia naʻá Ne haʻu “ke kumi mo fakamoʻui ʻa ia kuo molé” (Luke 19:10).

Naʻe ngāue ʻa e Laumālié kia Taniela, hangē ko e taimi ko ē naʻe ʻave ai ia ʻe Lōpeta ki he kelekele ʻoku tuʻu ai e temipalé mo e taimi naʻe tāpuakiʻi ai ʻena fānaú ʻe he tamai ʻa Lōpetá. Naʻe lahi ʻena fehikitaki holó, pea ko e taimi kotoa pē naʻá na hiki ai, te na fetaulaki—pea faʻa fai ʻenau ako—mo e kau faifekaú.

Pea hili haʻane toe hiki ʻi he 2006, naʻá na fetaulaki ai mo hona kaungā ako, ko Teni mo Lisa Nētane, ʻa ia naʻá na mālohi he Siasí. Naʻá na hiki atú ki he uooti naʻe ʻi ai ʻa Teni mo Lisá.

Naʻe uike ʻe tolu mo e ʻikai ke tali ʻe Lōpeta ʻa e fakaafe ʻa Lisa ke na ō ki he lotú. Talamai ʻe ia, “Naʻe ʻikai ke u fie fakamatala au ki he tuʻunga ne u ʻi aí. Ka ne u fie maʻu ke ʻalu ʻeku fānaú ki he Palaimelí.”

Ne ʻikai fuoloa kuo toe feʻiloaki ʻa Taniela mo Lōpeta mo e kau faifekaú. Naʻe kamata maʻulotu ʻa Taniela, pea naʻe fakahoko ʻe ha faiako lelei ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí ha liliu lahi. Naʻe ʻaʻahi ange ʻa e kau faiako ʻaʻahí ʻi he māhina kotoa pē. Ne aʻu ki he feʻiloaki ʻa e ongomeʻá mo ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fakataha lotu makehe naʻe fai.

Naʻe mamata ʻa Lōpeta ki ha fakamoʻoni ʻi he ngaahi meʻa ne na aʻusiá kuo teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní “ha kakai lelei tokolahi ʻa ia ne nau tokoniʻi kimaua.”

Fakakaukau ki Homou Ngaahi ʻAlungá

Kuo hanga ʻe he Tamai Hēvaní ʻo foaki ha ngaahi faingamālie maʻa Taniela mo Lōpeta ʻo fakafou ʻi he ngaahi meʻa kehekehe naʻá na aʻusiá pea mo ha kakai, ke na “fakakaukau ki [hona] ngaahi ʻaluʻangá” (Hakeai 1:7). Ka naʻe fie maʻu ke na “tuku [hona] halá ki [he ʻEikí]” (Saame 37:5) kimuʻa pea toki lava ke na fakalakalaka.

ʻOku pehē ʻe Lōpeta, “Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ko hoku ngaahi halá ʻa Hono ngaahi halá, (vakai, ʻĪsaia 55:8–9), ka naʻe ʻikai ke u ʻilo e founga ke fakafehokotaki ai kinauá.”

Naʻe hoko e liliú ʻi he taimi ne kole ai ʻe he ongo faifekaú kia Taniela mo Lōpeta ke na fili ʻa e feituʻu ʻokú na fie ō ki aí, ko e ʻuhinga fakalaumālie ʻeni, mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke na fai ke aʻu ki aí.

ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻene ʻosiangé peá ma fakakaukau ʻokú ma fie maʻu ke ma ʻi he feituʻu ʻoku fou ai Hono halá, ne ma kamata fekumi leva ki he meʻa ʻe fai ke ma muimui atu ai ʻi Hono halá.”

ʻI he ngaahi māhina hoko aí, naʻe ngāue ʻa Lōpeta ke ne siʻaki ʻa e ngaahi fili hala ʻo e kuohilí pea foki ki he hala naʻá ne mavahe mei ai ʻi he taʻu ʻe hongofulu tupu kimuʻá. Naʻe hangē pē ʻa e kamata tafoki ʻa Lōpeta mei he hala ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene kei finemuí ʻaki ʻa e fanga kiʻi fili īkí, mo e kamata ʻa ʻene toe foki ki he halá ʻaki hono fai ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki ʻi he ʻaho takitahá.

ʻOku pehē ʻe Lōpeta, “ʻI heʻeku kamata feinga ke fai e ngaahi tefitoʻi meʻa paú ʻi he ʻaho takitahá—ʻa e lotu fakafoʻituitui mo fakafāmilí, lau folofola, ʻave ʻo e fānaú ki he lotú, tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he taimi ʻe lava aí—naʻe lava ke u ongoʻi hono tokangaʻi kimautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo fanongo mai ki heʻemau ngaahi lotú. Naʻe fiefia ange homau fāmilí.

Naʻe tokoni e fanga kiʻi fili ko iá ke fakamālohia ʻa Taniela mo Lōpeta ʻi heʻena fai ʻo e ngaahi fili lalahí. Naʻá na fakakaukau ke na mali. ʻI he hili leva ʻa e kamata fakataha ʻa Taniela mo Lōpeta mo e ongo faifekaú, naʻe fakatupu ʻe heʻena fie maʻu ke na fakataha taʻengata mo hona fāmilí ʻa hono papitaiso ʻo Tanielá.

Hili ha feinga ʻa Taniela mo Lōpeta ke fakatatau ʻa e meʻa ʻokú na fai ʻi he ʻaho takitahá ki he meʻa naʻá na fie maʻu ʻi he kahaʻú, naʻe faifai peá na sila ʻi he temipalé—ʻo fakahoko ʻa e fakaʻānaua ʻa Lōpeta ʻi heʻene kei tupu haké.

Moʻui he ʻAhó ni ke Aʻusia ʻa ʻItāniti

Ko e konga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní, ke maʻu ʻe Taniela mo Lōpeta ʻa e faingamālie ke na fakakaukauʻi ʻi he ʻaho takitaha ʻa e hala te na fili ki aí—ʻa hona halá pe ko Hono halá. ʻOku tokanga ʻeni e ongomeʻá ki he feituʻu ʻe ʻave kinaua ki ai ʻe heʻena ngaahi fili fakaʻahó.

ʻOku mahino kiate kinaua mei he meʻa kuó na aʻusia fakatāutahá ʻa e faingofua ke na hē mei he halá ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻena ngaahi fili fakaʻahó ʻo ʻikai ke na fakakaukau ki heʻenau uesia ʻa e ngaahi ikuʻanga taʻengatá. Ka ʻokú na houngaʻia ʻi heʻena tomuʻa ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e hala ke na foki ai.

ʻOku pehē ʻe Lōpeta, “ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate au mo fie maʻu ke u foki ange he ʻokú Ne tāpuakiʻi ʻema moʻuí ʻaki ʻa e kakai ʻokú ma fetaulaki heʻema fonongá ʻo nau tokoniʻi kimaua ke ma foki. Kuo ʻikai pē ngalo au ʻiate Ia lolotonga ʻa e taimi naʻá ku mamaʻo ai mei he Siasí.”

ʻOku ou fakamālō ki he ʻofa—pea mo e feilaulau fakalelei—ʻa e Tauhisipi Leleí, “ʻe [lava ke] liʻaki ʻe he angahalá hono halá, pea … foki ki [he ʻEikí], pea te ne ʻaloʻofa kiate ia … , he te ne fakamolemole ʻo lahi ʻaupito” (ʻĪsaia 55:7).

ʻOku lolotonga feinga ʻa Taniela mo Lōpeta ke tuku ʻena tokangá ʻi he feituʻu ʻokú na loto ke na ʻi aí. ʻOku pehē ʻe Taniela, “ʻI he taimi ʻokú ke ʻiloʻi ai ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga ki he moʻuí ni ʻi he meʻa ʻoku lolotonga hoko he taimi ní, ʻokú ne liliu hoʻo ngaahi fili ʻoku faí.”

Faitā ʻa Adam C. Olson

Tā ʻo e Temipale HAMILITONI, NUʻU SILA naʻe fai ʻe Michael McConkie © IRI