2011
Ko e Fili ke Loto Houngaʻiá
Tīsema 2011


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Fili Ke Loto Houngaʻiá

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke tau fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pē (vakai, 1 Tesalonika 5:18), pea ko Hono finangaló ke tau fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻú (vakai, T&F 46:32). ʻOku tau ʻiloʻi naʻe fakataumuʻa ʻEne ngaahi fekaú kotoa pē ke tau fiefia ai pea ʻoku tau ʻiloʻi foki ʻoku iku ki he mamahí ʻa hono maumauʻi ʻo e ngaahi fekaú.

Kuo pau ke tau maʻu ha loto fakafetaʻi ka tau fiefia pea fakaʻehiʻehi ai mei he loto mamahí. Kuo tau mātā ʻi heʻetau moʻuí ʻa e fekauʻaki ʻa e loto houngaʻiá mo e fiefiá. ʻOku tau fakaʻamu kotoa pē ke tau ongoʻi loto houngaʻia, ka ʻoku ʻikai faingofua ke tau toutou fakafetaʻi ʻi he ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻi he moʻuí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻi heʻetau moʻuí ʻoku hoko mai ai ʻa e puké, loto mamahí pea mole mo ha kakai ʻoku tau ʻofa ai. ʻE lava ke hanga ʻe heʻetau mamahí ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi ʻetau vakai mo fakahoungaʻi hotau ngaahi tāpuaki ʻoku teuaki mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolu ʻi he kahaʻú.

Ko ha pole ia ke tānaki hotau ngaahi tāpuakí he ʻoku tau faʻa hehema ke ʻoua naʻa tau fakamahuʻingaʻi ai e ngaahi meʻa lelei ʻoku tau maʻú. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ai ha fale ke tau nofo aí, meʻakai ke tau kaí pe feohi fiefia mo hotau kaungāmeʻá mo e fāmilí, ʻoku tau toki fakatokangaʻi ai naʻe totonu ke tau houngaʻia he ngaahi meʻá ni ʻi he taimi ne tau maʻu ai kinautolú.

Ka ko e meʻatēpuú, ʻa e faʻa faingataʻa ko ia ke tau fakahaaʻi ha houngaʻia feʻunga koeʻuhí ko e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻoku tau maʻú: ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻEne Fakaleleí, ʻa e talaʻofa ʻo e toetuʻú pea mo e faingamālie ke maʻu ai e moʻui taʻengatá mo hotau ngaahi fāmilí, ʻa hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí fakataha mo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo hono ngaahi kií. Te tau toki kamata ongoʻi pē ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi tāpuaki ko iá kiate kitautolu mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí, ʻi he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ko e toki taimi pē ia te tau lava ʻo ʻamanaki ai ke fakamālō ʻi he meʻa kotoa pē pea mo fakaʻehiʻehi mei he fakatupu houhau ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻetau taʻehoungaʻiá.

Kuo pau ke tau lotu ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo kole ke hanga ʻe he ʻOtuá ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi lelei hotau ngaahi tāpuakí ʻi he lotolotonga ʻo hotau ngaahi faingataʻá. ʻE lava ke Ne tokoniʻi kitautolu ʻi he mālohi ʻo e Laumālié ke tau ʻiloʻi mo fakafetaʻi koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻikai ke tau fakamahuʻingaʻí. Kuo tokoni lahi taha kiate au ʻeku lotu ki he ʻOtuá ʻo pehē, “Tataki muʻa au ki ha taha ke u tokoniʻi maʻá e ʻAfioná?” Kuó u mamata lelei ange ki hoku ngaahi tāpuakí ʻo fakafou ʻi heʻeku tokoni ki he ʻOtuá ʻo faitāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé.

Ne tali mai haʻaku lotu ʻi ha taimi naʻe fakaafeʻi ai au ki ha falemahaki ʻe ha ongomātuʻa ne ʻikai ke mau maheni ki muʻa. Ne u ʻilo ai ha kiʻi pēpē valevale ne lahi feʻunga pē mo hoku laʻi nimá. Ko e toki ʻosi pē ia ha ngaahi uike siʻi mei hono fāʻeleʻí, ka kuó ne foua ha ngaahi tafa kehekehe. Naʻe fakahā ʻe he kau toketaá ki he ongomātuʻá ʻoku ʻi ai ha tafa faingataʻa ange ʻe fie maʻu ke fai ki hono mafú mo e maʻamaʻá kae lava ke siʻi moʻui e ʻofefine valevale ko ia ʻo e ʻOtuá.

Naʻe kole ʻe he ongomātuʻá pea ne u foaki ai ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí maʻá e pēpeé. Naʻe kau he talaʻofa ko iá ʻa hono fakalōloa siʻene moʻuí. Naʻe ʻikai ngata heʻeku foaki pē ha tāpuakí ka ne u maʻu foki ai ha tāpuaki ʻo ha loto houngaʻia lahi ange.

Te tau lava kotoa pē ʻi he tokoni ʻa ʻetau Tamaí ʻo fili ke tau ongoʻi houngaʻia ange. ʻE lava ke tau kole kiate Ia ke Ne tokoni mai ke toe mahino ange kiate kitautolu hotau ngaahi tāpuakí, neongo pe ko e hā hotau ngaahi tūkungá. Ne u maʻu ha loto houngaʻia ʻi he ʻaho ko iá ne teʻeki ke u maʻu ki muʻa, koeʻuhí ko ʻeku maʻu ha mafu mo ha maʻamaʻa moʻui leleí. Ne u fakafetaʻi ʻi heʻeku foki ki ʻapí koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe heʻeku fānaú pea lava ke u mamata lelei ai ki he ngaahi mana ʻo e ʻaloʻofá mei he ʻOtuá pea mo e kakai lelei ʻoku nau feohí.

Ka ko e meʻa tēpuú, ʻa ʻeku houngaʻia koeʻuhí ko e mahino lelei e ngāue ʻoku fai ʻe he Fakaleleí ʻi he moʻui ʻa e ongo mātuʻa loto hohaʻa ko iá pea mo au foki. Kuó u mātā ne malama mei hona fofongá ʻa e ʻamanaki leleí mo e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, neongo e lahi hona faingataʻaʻiá. Pea ne u ongoʻi e fakamoʻoni te ke lava ʻo ongoʻi ʻo kapau te ke kole ki he ʻOtuá ke Ne fakahaaʻi atu ʻe lava ʻe he Fakaleleí ke ke ongoʻi e ʻamanaki leleí mo e ʻofá.

Te tau lava kotoa pē ʻo fili ke tau lotu ʻo fakafetaʻi mo kole ki he ʻOtuá ha tataki ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé Maʻana—tautautefito he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú ʻi heʻetau fakamanatu e ʻaloʻi mai ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe foaki ʻe he ʻOtua ko e Tamaí ʻa Hono ʻAló pea foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi kiate kitautolu ʻa e Fakaleleí, ʻa ia ko e tuʻukimuʻa taha ia ʻi he ngaahi meʻaʻofa mo e foaki kotoa pē (vakai, T&F 14:7).

ʻE lava ʻe heʻetau lotu fakamāloó ke tau mamata ai ki hono lahi ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení mo hotau ngaahi tāpuaki kehe kotoa pē pea tau maʻu ai ʻa e meʻafoaki ko ha loto houngaʻia ʻoku lahi angé.

Pō Mālū, tā ʻe Liz Lemon Swindle, ʻoua naʻa hiki hano tatau