2012
O Leoleo o le Aiga
Fepuari 2012


Savali a Faiaoga Asiasi

O Leoleo o le Aiga

Suesue i mea nei, ma pe a talafeagai ai, ia talanoa faatasi ai ma uso e te asia. Faaaoga fesili e fesoasoani ai ia te oe e faamalosia ai ou uso ma avea ai le Aualofa ma se vaega ola o lou lava olaga.

Faatuatua, Aiga, Toomaga

“O outou o leoleo o le aiga,” na saunoa ai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) ao ia faalauiloaina mai le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” i le sauniga aoao a le Aualofa i le 1995. “O outou e fanauina fanau. O outou o e faafaileleina i latou ma faavaeina i totonu ia i latou mea e fiafia i ai i o latou olaga. E leai lava se isi galuega e latalata atu i le paia nai lo le faafaileleina o atalii ma afafine o le Atua.”1

Ua toeitiiti atoa le 17 tausaga talu ona faamalosia mai e lenei folafolaga o o tatou tiutetauave sili ona taua o loo faaogatotonuina lea i le faamalolosia o aiga ma auaiga—e tusa lava po o a o tatou tulaga o i ai nei. O Barbara Thompson, o loo avea nei ma fesoasoani lua i le au peresitene aoao o le Aualofa, sa i ai o ia i le Tapeneko i Sate Leki i le taimi muamua lava na fofogaina mai ai e Peresitene Hinckley le folafolaga i le aiga. “O se sauniga maoae lena sauniga,” sa ia toe manatuaina. “Na ou lagonaina le taua o le savali. Na ou mafaufau foi e faapea, ‘O se taiala maoae lenei mo matua. O se matafaioi tele foi mo matua.’ Sa ou mafaufau mo se taimi e faapea, e le i ai tele sona faatatauga ia te au ona ou te lei faaipoipo ma e leai sa’u fanau. Ae na vave foi ona ou mafaufau, ‘Ae e faatatau foi ia te au, o au o se tagata o se aiga. O au o se afafine, o se uso, o se tamaitai matua, o se tausoga, o se tama a se uso/tuagane, ma se tama a ni matua o matua. E i ai au matafaioi—ma faamanuiaga—aua o au o se tagata o se aiga. E tusa lava pe na o au le tagata o loo ola o lo’u aiga, o au lava o se tagata o le aiga o le Atua, ma e i ai sa’u matafaioi e fesoasoani e faamalolosi isi aiga.’”

O le mea e lelei ai, e le o tuua na o i tatou i a tatou taumafaiga. Na saunoa Sister Thompson, “O le fesoasoani sili o le a tatou maua i le faamalolosia o aiga o le iloa lea ma mulimuli i aoaoga faavae a Keriso, ma faalagolago ia te Ia e fesoasoani mai ia i tatou.”2

Mai Tusitusiga Paia

Faataoto 22:6; 1 Nifae 1:1; 2 Nifae 25:26; Alema 56:46–48; Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:40

Mai lo Tatou Talafaasolopito

“A o avea Sister Bathsheba W. Smith ma peresitene aoao lona fa o le Aualofa, sa ia vaaia se tulaga manaomia o le faamalolosia o aiga, ma o lea sa ia faavaeina ai lesona o aoaoga a tina mo uso o le Aualofa. O lesona sa aofia ai fautuaga e uiga i le faaipoipoga, tausiga o tina maitaga, ma le tausiga o fanau. O nei lesona sa lagolagoina ai ia aoaoga a Peresitene Iosefa F. Samita e uiga i le fesoasoani o le Aualofa i tamaitai i a latou matafaioi i le aiga:

“‘Soo se mea lava e i ai le valea po o le le lava o le malamalama e faatatau i le aiga, tiute o le aiga, faatatau i matafaioi e tatau ona i ai ma e i ai moni i le va o le tane ma le ava ma le va o matua ma fanau, o iina e i ai lenei faalapotopotoga pe latalata ane foi i ai, ma e ala i faamanuiaga faalenatura ma musumusuga e o lenei faalapotopotoga ua latou tapena ai ma saunia e tuuina atu ia faatonuga faatasi ma faasinoga i na tiute taua.’”3

Faamatalaga

  1. Gordon B. Hinckley, “Ia Tu Malosi e Tetee atu i Togafiti a le Lalolagi,” Liahona Ian. 1996, 123.

  2. Barbara Thompson, “Ou Te Faamalosia Oe: Ou Te Fesoasoani ia te Oe,” Liahona ma le Ensign, Nov. 2007, 117.

  3. O Afafine i Lo’u Malo: O Le Talafaasolopito ma le Galuega a le Aualofa (2011), 163–64.

Ata na saunia e Robert Casey