2012
O Lau Galuega Lenei
Fepuari 2012


Sa Latou Saunoa Mai ia i Matou

O Lau Galuega Lenei

Mai se faeasaite a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia mo talavou matutua na tuuina atu i le aso 2 Mati, 2008.

Ata
Julie B. Beck

O outou o se tupulaga ua saunia faapitoa faatasi ai ma taleni faatekinolosi e faia galuega o talafaasolopito mo aiga ma auaunaga faalemalumalu.

Na oo foi i le perofeta o Aperaamo le suiga o le vaitau o le olaga, e pei lava foi o le tulaga o loo feagai nei ma le autalavou matutua. Tatou te faitau e uiga ia te ia i le Penina Tau Tele: “I le laueleele o sa Kaletaia, i le nofoaga o o‘u tama, o a‘u, o Aperaamo, sa vaai ua tatau ia te a‘u ona maua se isi mea ou te nofo ai” (Aperaamo 1:1). Na lata le taimi ua tatau ai ona tuua e Aperaamo le fale a ona matua ma amatalia lona lava olaga o se tagata matua. Sa ia iloa sa i ai se “fiafia tele atu ma se filemu ma se mapusaga” (fuaiupu e 2) mo ia nai lo le mea na ia mauaina i le taimi lea.

Sa sailia e Aperaamo ma mauaina na faamanuiaga o le fiafia tele, filemu, ma le mapusaga, ma o loo avanoa foi mo tagata uma o le Ekalesia, e aofia ai le autalavou matutua. E faapefea la ona outou saunia e talia na mea? Sei o tatou taulai atu i se tasi o le tele o gaoioiga e mafai ona outou faia i le taimi nei: auai i le faia o galuega faalemalumalu ma talafaasolopito faaleaiga.

I le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai, ua outou aoao ai i le taua o le malumalu ma sauniga o le malumalu. I le aluga o seneturi, ua toatele tagata ua maliliu e aunoa ma le malamalama i le talalelei. O nei tagata o ou aiga patino po o aiga lautele. O loo latou faatalitali mai mo oe e faia le sailiiliga e manaomia e sosoo faatasi ai ou aiga ma faatino ni sauniga faaola i le malumalu mo i latou.

O le mauaina o sina malamalama faatekinolosi e fesoasoani lea i le galuega faalemalumalu ma le talafaasolopito o aiga. O outou o se tupulaga ua saunia faapitoa i taleni faatekinolosi e faia lenei mea. Sa i ai i lo’u tinamatua o Bangerter se molimau loloto ma le lagona o le naunautai mo le galuega o talafaasolopito mo aiga. O le tele o tausaga ua mavae atu, ao ia tuufaatasia ia igoa e 25,000 o lona aiga, sa ia tusilimaina igoa taitasi i luga o fomu. Semanu na te matua faafetai mo se polokalama faakomepiuta e fesoasoani ia te ia ina ia sili atu ai ona sa’o ma vave. Ua silia ma le fia selau tagata talavou talenia na tupuga mai ia te ia, o e e mafai ona fesoasoani atu ia te ia i lenei itu o le veli.

Ua folafola mai e le Alii o le a toto i o outou loto ia folafolaga na faia i tamā ma o le a liliu atu o outou loto i tama ina ia le faamaumauina atoa le lalolagi i Lona afio mai (tagai i le MF&F 2:2–3). O o outou tomai faatekinolosi o se vaega e faataunuu ai lenei valoaga, ma ou te faamoemoe o loo outou maua se lagona o le naunautai e uiga i lenei galuega. Ua outou fananau mai i lenei vaitaimi e faia galuega faalemalumalu ma talafaasolopito mo aiga. E manaomia e lou aiga lau fesoasoani. E manaomia e lau uarota po o le paranesi lau fesoasoani i lenei tiutetauave taua.

O le a outou mauaina faamanuiaga patino o se taunuuga o lou auai i le faia o galuega faalemalumalu ma le talafaasolopito mo aiga. O se tasi o nei faamanuiaga o le avanoa lea e agavaa ai mo se pepa faataga o le malumalu, lea e faailoa atu ai lou agavaa i luma o le Alii. O le pepa faataga o le malumalu o se faailoga lea o lou usiusitai.

Ua faamalamalama mai i faatonuga lata mai nei mai le Au Peresitene Sili ia aiaiga faavae mo le mauaina o se pepa faataga o le malumalu ma le mauaina o faaeega paia. Ua toe ta’ua mai o le mauaina o faaeega paia o le malumalu a se tasi o tulaga taua ma ua na o i latou ua lava saunia ma ua lava foi le matua e tausia ai ia feagaiga latou te osia. Ua toe faailoa mai foi e le Au Peresitene Sili o tagata nofofua ua i o latou tausaga faaiuiu i le avea ai ma talavou pe o loo i ai i le amataga o le vaitausaga o le 20 ma ona tupu ae lei maua se valaauga o se misiona pe e le o sauni foi mo se faaipoipoga, e le tatau ona fautuaina e ulu atu i le malumalu mo o latou lava faaeega paia.1 Peitai, e mafai e soo se tagata agavaa e 12 tausaga pe matua foi, ona maua se pepa faataga e faatapulaa le faaaogaina ina ia faia ai sui papatisoga mo e ua maliliu.

Mo outou e le o agavaa i le aso mo se avanoa e tauave ai se pepa faataga, e mafai ona galulue ma o outou epikopo po o le peresitene o le paranesi ina ia faaagavaaina outou lava mo se pepa faataga i se taimi vave e talafeagai ai. Faamolemole aua nei e alu e aunoa ma lenei pepa taua.

Ou te molimau atu e moni le Togiola ma e mafai ona faamagaloina agasala pe a salamo faamaoni.

E mafai ona e fesoasoani e faatumau le pisi o malumalu. O le galuega faalemalumalu ma le talafaasolopito mo aiga o lau galuega lea. O le tele lava e faamoemoe ia te oe! E mafai ona e ausia le tele o mea i lou malosi ma tomai.

Ao outou auai atu i le faia o galuega faalemalumalu ma talafaasolopito o aiga, o le a outou mautinoa le i ai o le Agaga e faamafanafana ia te outou i o outou luitau ma taiala outou i filifiliga taua o loo outou faia. Ao outou auai i lenei galuega o ni tagata taitoatasi, i lau uarota ma vaega o le inisitituti, ma i lau Aualofa ma korama a perisitua, o le a outou fausia ni faauoga lelei ma maua ni aafiaga faaagafesootai aoga. Ma ona ua faalauaiteleina a outou fegalegaleaiga ma faauoga ma ona o loo outou galulue faatasi ma le Agaga, ua faateleina ai foi lo outou avanoa e maua ai se toalua ma fausia ai se aiga e faavavau.

Afai tou te auai atu o ni tagata taitoatasi, ma a outou uo, i a outou korama, Aualofa, ma vaega faaleinisitituti, o le a faaopoopo atu nei gaoioiga i lou faatuatua ma le fiafia i lou olaga atoa. O ni faailoga ia o le avea ai ma ni soo ma o le a faamalolosia ai a outou faaipoipoga ma aiga i le lumanai ma valaaulia le Agaga ina ia faatasi ma outou.

E moni le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. Ona e moni, e tele mea ua faamoemoe mai ia te outou, le tupulaga faia’e. Ou te faamoemoe o le a outou—faapei o Aperaamo—avea ma soo o le amiotonu, ma o le a outou saili ia faamanuiaga a tamā e ala i le auai i le faia o lenei galuega, ma o le a faapea ai ona outou maua le malamalama sili atu, fiafia, filemu, ma le mapusaga.

Faamatalaga

  1. Tagai i le tusi a le Au Peresitene Sili, 7 Sete. 2007.

Agavale: atapue © Busath.com; taumatau: ata na tusia e Derek Israelsen