2012
Olioli Moni
Mati 2012


Olioli Moni

O ai e tatau ona ou faasoa atu i ai le talalelei? Ua i ai tonu lava le tagata i lou mafaufau.

“Ma afai e faapea lua te … aumai, nao se agaga e toatasi ia te au, e matua tele lava lo oulua olioli faatasi ma ia i le malo o lou Tama!” (MF&F 18:15).

A o faitauina e lou epikopo lenei fuaiupu, na matuai ou fiafia. Na mafai ona ou vaaia au lava i le papatisoga o se tasi na ou faamasani i le talalelei. O le a matua fiafia lau uo, ma o tagata uma lava o le a iloa o le a papatiso lau uo ona o au. O le a maoae lou olioli.

Na oo vave mai le igoa o Anela i lou mafaufau. O ia o lau uo sili, ma na manaomia e ia le talalelei. Na ou mautinoa o le faalogo i le talalelei ma iloaina o ia o se afafine o le Atua o le a fesoasoani ia te ia e tali ana fesili ma faamalosia ai o ia.

O le aso na sosoo ai na ou fesili atu, “Malo, Ane, o loo fai le papakiu a le matou ekalesia i le Aso Toonai. E te fia alu?”

“Ioe,” sa ia tali mai ai, “e foliga mai e manaia.”

Na ia auai, ma na mavae masina, na ou faaauauina le valaaulia o ia i gaoioiga uma lava a le Ekalesia e mafai ona ou mafaufau i ai. A maea gaoioiga taitasi ou te fesili atu ia te ia, “Ia, Ane, o le a sou manatu?” Ma taitai atu ai lava i talanoaga o mataupu faavae faavavau. Na ou fiafia. E i ai lava se aso o le a ou seleseleina ai faamanuiaga na folafola mai e le Tama Faalelagi.

I se po o le taumalulu o le a oo i le Kerisimasi, na ma fuafua ma Anela e savalivali faataamilo i le Malumalu o Uosigitone D.C. Na siomia i maua e le Agaga Paia a o ma savalivali, ma na ou iloaina na mafai ona ia lagonaina foi.

“O le a la sou lagona?” o lau fesili lea.

“Ou te lagonaina e pei ua ou fia papatiso. … Faatali,” na ia lapataiina au ina ua ia vaaia le fiafia i ou foliga. “E le mafai ona ou papatiso nei, ma e le mafai ona o mai faifeautalai e asi au. O le a le faatagaina e ou matua. Ae pe mafai ona e aoaoina au i mea uma lava e te iloa?”

I le tei tele, na ou tali atu ma le lotomaualalo, “Ioe, o le a ou taumafai e aoao oe i mea uma lava ou te iloa.”

Mulimuli ane i lena po, na ou mafaufau e uiga i le folafolaga na ou faia. Mea uma ou te iloa? Ae a pe a le lava mea ou te iloa? Pe ua lava le malosi o lau molimau? Pe na ou iloaina moni ea e moni le talalelei?

Na ou filifili o le a amata loa lava i le aso o sosoo ai ona ou aoaoina mea uma ou te mafaia e uiga i le talalelei, ina ia maua se molimau moni i lona moni a’ia’i.

Na ou amata ona faitauina tusitusiga paia i po uma lava ma le naunautai. Na faasolo ina sili atu le loloto o au tatalo a o ou augani atu mo Anela ma au ina ia iloa e moni le talalelei.

Na faifai lemu lava le oo mai o taunuuga. I a ma talanoaga, na taitaia au i nisi taimi e le Agaga e fai atu ni mea ou te lei mafaufauina seia oo i lena taimi. Na tuputupu ae malosi atili lau molimau a o ou tuuina atu ai. Na faasolo ina moni tusitusiga paia ia te au.

Na i ai iina ou matua e fesoasoani ia te au. O i laua o ni punaoa taua, ma na ou aoao e alofa ma talisapaia atili i laua.

E lei avea lava Anela ma se tagata o le Ekalesia i le lima tausaga mulimuli ane. Afai ou te faamasinoina au lava e tusa ai ma ou faamoemoega i le vasega valu, na ou toilalo. Ou te lei nofo i se papatisoga ma mauaina le “olioli” o viiga mai tagata i le avea ai ma le na aumaia se uo i le talalelei. Ae ui i lea, ua suia ou faamoemoega. Ua ou aumaia lou lava agaga e latalata atu i le Atua. E tusa lava pe le talia e Anela le Ekalesia, o le suesueina ma le aoaoina atu na ou faia e lei maimauina. Na tele atu mea na ia aoaoina e uiga i le talalelei, ma o le faasoaina atu ia te ia na liua ai au. Ma na fesoasoani ia te au ia sili atu le lelei i le faasoaina atu i isi.

O le olioli ua folafolaina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e le faatatau i viiga faalelalolagi. O lou olioli e maoae ona ua sili atu lou iloa o lou Faaola ma ua maua se molimau malosi o Lana talalelei.

Ata na tusia e Julie Rogers