2012
Faamamaluina o a Tatou Feagaiga
Oketopa 2012


Savali a Faiaoga Asiasi

Faamamaluina o a Tatou Feagaiga

Suesue ma le agaga tatalo i mea nei, ma pe a talafeagai ai, ia talanoaina faatasi ma uso e te asia. Faaaoga fesili e fesoasoani ai ia te oe e faamalosia ai ou uso ma avea ai le Aualofa ma se vaega ola o lou lava olaga.

Ata
Faamaufaailoga a le Aualofa

Faatuatua, Aiga, Toomaga

O faiaoga asiasi o le faaalia lea o le avea ai o i tatou ma soo ma o se auala e faamamalu ai a tatou feagaiga ao tatou auauna atu ma faamalolosi atu i isi. O se feagaiga o se folafolaga paia ma tumau lea e faia i le va o le Alii ma Ana fanau. “Pe a tatou iloa o i tatou o fanau o le feagaiga, ua tatou iloa ai pe o ai i tatou ma mea ua faamoemoeina e le Atua mai ia i tatou,” na saunoa mai ai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. “Ua tusia Lana tulafono i o tatou loto. O ia o lo tatou Atua ma o i tatou o Lona nuu.”1

O le avea ai o i tatou ma ni faiaoga asiasi o le a mafai ai ona tatou faamalolosia i latou o loo tatou asia i a latou taumafaiga ina ia tausia a latou feagaiga paia. O le faia o lena mea, o le a mafai ai ona tatou fesoasoani ia i latou ina ia saunia mo faamanuiaga o le ola e faavavau. “O tuafafine uma i lenei Ekalesia, o e ua osi feagaiga ma le Alii, ua ia te i latou se faatagaga paia e fesoasoani ai i le laveaiina o agaga, e taitai tamaitai o le lalolagi, e faamalolosia aiga o Siona, ma fausia le malo o le Atua,”2 sa saunoa mai ai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Ao tatou osia ma tausia feagaiga paia, o le a avea i tatou ma meafaigaluega i aoao o le Atua. O le a mafai ona tatou faailoa atu o tatou talitonuga ma faamalolosia le faatuatua o isi i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Mai Tusitusiga Paia

1 Nifae 14:14; Mosaea 5:5–7; 18:8–13; Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:78; 84:106

Mai lo Tatou Talafaasolopito

O le malumalu o “se nofoaga o le faafetai mo le au paia uma,” sa faaalia e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita i le 1833. O se “nofoaga o le aoaoga mo i latou uma o e ua valaaulia i le galuega o le auaunaga i o latou valaauga ma tofi eseese uma; ina ia mafai ona faaatoatoaina i latou i le malamalamaaga o la latou auaunaga, i le teori, i le mataupu autu, ma i le mataupu faavae, i mea uma e faatatau i le malo o le Atua i le lalolagi” (MF&F 97:13–14).

O le usoga a le Aualofa i Navu, Ilinoi, i le amataga o le vaitau o le 1840 sa fesoasoani i isi ina ia saunia mo sauniga o le malumalu. O sauniga o le perisitua maualuga lea na mauaina e le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Malumalu o Navu, “ua faaalia ai le mana o le faale-atua” (MF&F 84:20). “A o tausia e le Au Paia a latou feagaiga, sa faamalolosia ma lagolagoina i latou e lenei mana i taimi o o latou tofotofoga i aso ma tausaga o i luma.”3

I le Ekalesia i le taimi nei, o loo auauna atu ia tamaitai ma alii faamaoni i le lalolagi atoa i totonu o malumalu ma o loo faaauau pea ona maua le malosi i faamanuiaga lea ua na o feagaiga o le malumalu e mafai ona maua ai.

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “Feagaiga,” Liahona, Nov. 2011, 88.

  2. M. Russell Ballard, “Tamaitai o le Amiotonu,” Liahona, Tes. 2002, 39.

  3. O Afafine i Lo’u Malo: O Le Talafaasolopito ma le Galuega a le Aualofa (2011), 144.

Malumalu o Navu Ilinoi, saunia e Scott Goodwin