2012
Aoaoina Atu o le Ola Mama ma le Amiomama
Oketopa 2012


O Tatou Aiga, O Tatou Auaiga

Aoaoina Atu o le Ola Mama ma le Amiomama

Ata
Matthew O. Richardson

E mafai ona faaaoga e matua ia metotia nei e ono e aoao ai a latou fanau e faatatau i uiga feusuai.

Ua faamanuiaina lava au ou te feiloai atu i le autalavou ma talavou matutua mai soo se vaega o le lalolagi. Sa i ai se taimi sa ou lauga atu ai i se vaega faapitoa naunautai o le autalavou e uiga i le amiomama, legavia, ma le ola mama. Ina ua uma ona tau atu ia i latou lou fiafia tele i manatu sa latou faaalia, tautinoga, foliga, ma amio, sa ou fesili atu, “Na faapefea ona outou malamalama, ma lagona le to’a ia outou tali, ma maua le toafilemu i se autu maaleale faapenei?” Sa fai mai se tasi o tamaitai talavou e aunoa ma se faatali, “Na aoao mai e ou matua.” Sa lue mai ulu o isi e ioeina. Sa tau mai e lena aafiaga faigofie ae loloto le uunaiga o i ai a matua i olaga o a latou fanau—aemaise lava i la latou matafaioi o le aoaoina atu o le amiomama, legavia, feusuaiga, ma mafutaga talafeagai.

O le mea e faanoanoa ai, atonu o le toatele o matua e le o lelei le aoaoina o a latou fanau e uiga i faafitauli tau feusuaiga. Mo se faataitaiga, i se suesuega o le silia ma le 200 ia autalavou nofofua o toaaga a le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa ou iloa ai e na o le 15 pasene sa aoaoina atu patino e o latou matua i ai ni faamatalaga e faatatau i faafitauli tau feusuaiga. Na fai mai nei talavou sa aoaoina patino lava i latou e uiga i lenei mataupu taua e uo po o nisi foi tupulaga, le Initoneti, ala o faasalalauga, faafiafiaga, tusi, aiga lautele, po o o latou taitai faale-Ekalesia.

Ioe, e le o se mataupu faigofie e aoao atu. Peitai ou te talitonu o matua lava o ni faiaoga sili lea e faamatalaina atu nei mataupu faavae paia. O le a fesoasoani metotia nei ia te oe i le atinaeina o ni mataupu faavae ma faataitaiga faigofie, aoga, ma le tumau e uunaia ai le aoaoina mai ma le aoaoina atu lelei—aemaise lava i le aoaoina atu o lau fanau i le auala e ola ai i ni olaga mama ma le legavia.

E tatau ona vave amata le aoaoina atu ma le aoaoina mai. Ua malamalama ia matua o loo aoaoina faalelei a latou fanau e uiga i mataupu tau feusuaiga faapea o le toatele o tamaiti ua leva ona feagai ma nei mataupu talu mai lo latou laiti ma e lei faamoemoeina pe fiafia i ai o latou matua faapea ma i latou. O le toatele o tamaiti e amata ona iloa ia faamatalaga i feusuaiga i luga o le Initoneti mai le 11 tausaga ma o nisi e laiti ifo. O nofoaga o faafiafiaga, taaloga, faasalalauga, ma e oo lava i ala o faasalalauga faamasani ua matuai faatumulia i ata o feusuaiga ma mea le talafeagai.

O nisi o matua e fesili sao mai, “O afea e tatau ai ona ou talanoa atu e uiga i mataupu e fesootai ma feusuaiga?” E fuafua lava i tausaga ma le matua o le tamaitiiti ma le tulaga e patino i ai. O le a oo mai le taitaiga faaleagaga pe a tatalo ma matauina ma le faaeteete e matua ia amioga a a latou fanau, faalogo i a latou fanau, ma ia faaavanoa se taimi e mafaufau ai ma fuafua po o afea ae po o a foi mea e aoao atu. Mo se faataitaiga, ou te manatua sa fesili mai lau tama ia te au e uiga i le tino ae faatoa atoa lona lima tausaga. E ui sa i ai sina lagona tau faaletonu, ae sa manino mai lava o se taimi sao lea e talanoa ai. Ae peitai, ao ou mafaufau i le auala e tali atu ai, sa foliga manino mai e le o se taimi sao lea ou te talanoa ai i lau tama e uiga i mataupu uma e faatatau i feusuaiga.

O le aoaoina atu ma le aoaoina mai e tatau ona tupu soo. O le aoaoina o se mea faasolo ae le o se mea e tupu i le taimi e tasi. A oo i le taimi e aoao atu ai i le fanau ia fesootaiga faalefeusuaiga po o nisi mea e faatatau i ai, e masani lava ona faapea tagata o se “talanoaga”. Po o le a lava le tulaga, ae o le uiga o lenei faaupuga e tatau i matua ona aoao atu lenei mataupu i se talanoaga taitoatasi. O se auala sili lea ona anoa e aoao ai se tamaitiiti. Sa aoao mai le Faaola tatou te aoao “lea fuaitau i luga o lea fuaitau, ma lea mataupu i luga o lea mataupu” (2 Nifae 28:30). O le a sili atu ona manuia a tatou aoaoga pe a tatou toe asia faatasi ma a tatou fanau le mataupu ao latou tuputupu ae ma matutua. O matua ua malamalama i lenei mataupu faavae ua saunia i latou lava faalemafaufau, faalelagona, ma faaleagaga e aoao atu ia latou fanau ia mataupu e faatatau i feusuaiga i le taimi o laiti pe ua talavou foi a latou fanau.

O le aoaoina mai ma le aoaoina atu ma le lelei e taulai atu lea i le fesootaiga i le va o le faiaoga ma le tagata o loo aoaoina. Pe a oo i le aoaoina o le fanau e uiga i mataupu tau feusuaiga, o le toatele lava o matua e toeitiiti lava o taimi uma e popole ai e uiga i mea e tatau ona latou talanoa ai. E ui e taua lenei mea, ae e sili atu le loloto o le faia o ni aoaoga anoa nai lo le talanoa e uiga i le mataupu. O le mea moni, o le auala o loo uia e matua e aoao atu ai a latou fanau atonu e sili atu le taua nai lo mea semanu latou te ta’u moni atu lava. E lagolagoina e suesuega ia le faaiuga faapea, o matua o loo sili atu a latou uunaiga i a latou fanau pe afai e faatatau lea i mataupu tau feusuaiga o i latou ia o loo faasamasamanoa a latou talanoaga, faaalia le alofa ma le popole, ma o loo gauai atu ma le naunautai i olaga o a latou fanau.1

O ni manatu faaalia mai la’u sailiiliga faasamasamaona o le autalavou a le Au Paia o Aso e Gata Ai lea o loo taulai atu pea faapea maimau pe ana talanoa saoloto atili mai o latou matua e uiga i mataupu tau i feusuaiga. Sa faaalia mai e nei talavou matutua faapea e le gata i lo latou mananao ina ia faaaofia o latou matua i le polokalama, ae sa latou moomoo foi ina ia mafai ona “latou talanoa faatasi [ma o latou matua] nai lo le latou talanoa mai ia i latou.” Latou te moomoo mo ni talanoaga “faamaoni,” “masani,” “toafilemu,” ae le “faapopole tagata.” E tatau ona faaosofia ai matua e lenei mea ina ia galulue malosi i le avea ma e e faigofie ona talanoa atu i ai, ia avanoa, faamaoni, ma e le popole i se mataupu, tulaga, pe oo foi lava i le taimi. Afai ae i ai se tau e totogi ina ia mafai ai e matua ona aoao atu ma le lelei a latou fanau e uiga i mea e sili ona taua, e tatau la i matua ona galulue i ni auala o le a mafai ai ona fesoasoani ia latou fanau ina ia lagona le toafilemu ma le saogalemu pe a talanoa i mataupu uma—aemaise lava ia mataupu e sili ona patino.

O le a sili ona aoga le aoaoina atu ma le aoaoina mai pe afai e talafeagai ma moni le mataupu. E fuafua lava i la tatou auala, ae o le aoao atu e uiga i le fesootaiga tau feusuaiga e mafai ona lagona ai le matamuli, le mautonu, leai se faamoemoe, pe ua matele i le lauga atu. O se ki i le manuia o le iloa lea faapea o le tele o fesili ma popolega o i ai a le fanau, o ni tali lea i mea o tutupu ma mea o vaai i ai i le olaga moni. A o tatou nofouta, faalogo, mataituina a tatou fanau, o le a tatou iloa ai mea tatou te manaomia e aoao atu.

Mo se faataitaiga, o ata tifaga, sitaili, manatu o nei ona po, polokalama a le televise, faasalalauga, po o upu o pese ua tuuina atu ai le tele o avanoa e talanoa ai e uiga i tulaga faatonuina lelei. O le a oo mai nisi avanoa a o tatou mataituina ia fesootaiga ma fegalegaleaiga a a tatou fanau ma isi, o le auala o fai ai a latou ofu faapea ma tagata o a latou tupulaga, o le gagana o loo latou faaaogaina, o le auala o loo latou faalagolago atu ai i le isi itupa, faapea foi ma le fesuisuiai o le faauigaina o tulaga faatonuina o le legavia ma le ola mama i totonu o le nuu. E anoanoai ia avanoa moni o le olaga e talatalanoa ai ma le fanau e uiga i le ola mama ma le amiomama.

Atonu o le vaega e sili lava ona taua e faatatau i le tuuina atu o se aoaoga mai mea moni o le olaga pe a avea matua ma faataitaiga o le legavia, tauagafau, ma le amiomama i o latou lava olaga. O le a vave ona faalogo ma mulimuli le fanau i fautuaga a o latou matua pe afai e faatatau ia ituaiga fautuaga i faataitaiga lelei a o latou matua.

O le faafeagai e moni foi. Faapei ona saunoa mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “I le tele o itu, e leotetele atu a tatou amioga nai lo a tatou upu. Na aoao mai Peresitene Polika Iaga (1801–77): ‘E tatau ona tatou faia [mo a tatou fanau] se faataitaiga tatou te mananao latou te faataitai ai. Pe o tatou iloaina lenei mea? E masani ona tatou vaai i matua o poloaiina le usiusitai, amio lelei, upu alofa, foliga tausaafia, se leo malie ma se foliga fiafia mai se tamaitiiti po o tamaiti, ae o i latou lava ia e tumu i le ita ma le ote! E matuai le fetaui lava ma lē sao lenei mea!’ O le a matauina e a tatou fanau nei faiga faalefetaui ia i tatou ma atonu o le a latou tauamiotonuina ai lo latou faia o ia foi ituaiga uiga.”2

E sili atu ona aoaoina ia tagata suesue pe a latou malamalama i mea o loo aoao atu e faiaoga. E toatele naua le autalavou ma talavou matutua ua faaalia le le fiafia i le faaaogaina e o latou matua e oo lava i taitai o le Ekalesia o “upu faailo” ma savali e le o manino lea ua tupu mai ai le tele o fesili nai lo tali ma le popole nai lo le toafilemu. E matua moni lava lenei mea pe a oo i mataupu tau feusuaiga.

A o avea au o se epikopo i se uarota a le autalavou matutua nofofua, e masani lava ona fesiligia au po o le a le uiga o le “militino”. Sa aoaoina tagata faamaoni o la’u uarota e le tatau ona latou militino, peitai e lei aoaoina lava i latou po o le a tonu lava le uiga o le militino. Sa faigata ia i latou le tausia o se faatonuga latou te lei malamalama i ai.

Sa faamalamalama atu e Peresitene Marion G. Romney (1897–1988), Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili e faapea, e le lava le aoao atu i se auala ina ia malamalama ai isi, peitai e tatau ona tatou aoao atu foi i se ituaiga auala ina ia leai se tasi e le malamalama.3 Nai lo le talanoa atu i upu faailo po o ni vaogagana faavaivao, ae o le a sili ona faamanuiaina i tatou pe afai tatou te faaaogaina ia faaupuga sao ma talafeagai. O lenei mea e uunaia ai le malamalama ma atiina ae ai le faaaloalo.

Mafaufau i le auala na aoao atu ai ma le faamanuiaina e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia mataupu faavae ma tulaga faatonuina o le ola mama. Na saunoa o ia: “Soo se uiga feusuai lava i fafo atu o noataga o le faaipoipoga—o le uiga o la’u tala, soo se taumafaiga lava e fesootai atu i itutino sa o le tino, tusa pe o fai ni lavalava pe leai foi—o se agasala ma e faasaina e le Atua. O se agasala foi lou taumafai e faaosofia nei lagona i lou lava tino.”4

Ina ia aoao atu ma le anoa, e tatau ona tatou mautinoa o loo malamalama i latou o tatou aoao atua i le savali. O fesili faigofie e pei “O le tali lea o lau fesili?” po o le “Na lelei lou faamatalaina atu?” po o le “E i ai nisi au fesili?” e aoga tele.

E liua le au suesue pe a fesootai e faiaoga ia savali ma mataupu faavae ma tulaga faatonuina o le faavavau. Nai lo le taulai atu i na o mea e patino i “mea moni o le olaga,” o le a tulai ae ni aoaoga taua o le talalelei pe a tatou faafesootaia na mea moni ma “mea moni o le ola e faavavau.” Mo se faataitaiga, pe a talanoa e uiga i o tatou tino, e mafai ona tatou talanoa e uiga i le auala na foafoa ai e se Tama Faalelagi alofa o tatou tino ma le auala e tatau ona tatou taulimaina ai ma le faaaloalo Ana foafoaga e tusa ai ma Ona faamoemoega.

Ao gotouga ifo le lalolagi i le ola le mama, o loo i ai lava le faamoemoe mo le tupulaga o le lumanai. E taulai atu lenei faamoemoe i le tuuto atu o taumafaiga sili a matua i le aoaoina o le tupulaga faiae ina ia amiomama ma ola mama. O matua o loo aoao atu a latou fanau ina ia amiomama ma ola mama o loo taumafai e faatele lo latou malamalama ma faalelei o latou tomai faafaiaoga. O le faia o lenei mea, ua latou iloa ai “o le a faalauteleina e le Alii [i latou] e aoao atu ai i le ala ua Ia poloaiina.” O le mea moni lava, “o le galuega [lenei] o le alofa—o se avanoa e fesoasoani ai i isi e faatino lo latou saolotoga amiotonu, ia o mai ia Keriso, ma mauaina faamanuiaga o le ola faavavau.”5

Faamatalaga

  1. Tagai Bonita F. Stanton ma James Burns, “Sustaining and Broadening Intervention Effect: Social Norms, Core Values, and Parents,” i le Reducing Adolescent Risk: Toward an Integrated Approach, ed. Daniel Romer (2003), 193–200.

  2. Robert D. Hales, “O Lo Tatou Tiute Faamatua i le Atua ma i le Tupulaga Faiae,” Liahona, Aok. 2010, 74.

  3. Tagai iaJacob de Jager, “Let There Be No Misunderstanding,” Ensign, Nov. 1978, 67.

  4. Richard G. Scott, “O Fesili Tuga, ma Tali Moni,” Liahona, Sete. 1997, 31.

  5. O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai (1999), 4.

Ata na tusia e David Stoker © IRI

Ata na tusia e [to come]