2012
Pe Faapefea ona Ola i le Teritori a le Fili
Oketopa 2012


Pe Faapefea ona Ola i le Teritori a le Fili

Mai se lauga na tuuina atu i se faasalalauga o le 100 tausaga o le seminare i le aso 22 Ianuari , 2012.

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

Ua tatou faamanatuina le 100 tausaga o le seminare i le Ekalesia. Ou te mafaufau i popofou i le taimi sa matuai utiuti ai punaoa mo lenei polokalama.

Mai na amataga faatauvaa, ua 375,008 nei tamaiti i vasega seminare i atunuu e 143 ma le silia ma le 38,000 faiaoga galulue fua ma faiaoga totogi i le lalolagi atoa. E matuai tele tatou te faaalu i o tatou talavou. Matou te iloa lo outou taua ma o outou gafatia.

O Le a Fesoasoani le Poto ia te Oe e Faafetaiaia le Fili

Ou te tautala atu o se tasi ua vaai i le taimi ua tuanai, ma ua manao e saunia outou mo le lumanai.

O loo outou ola a’e i le teritori a le fili. A oo ina outou matutua faaleagaga, o le a outou malamalama i le ala e osofaia ai e le fili le lalolagi o siomia ai outou. Ua i ai o ia i fale, o faafiafiaga, o ala o faasalalauga, gagana—o mea uma o siomia ai outou. O le tele o taimi, e le mafai ona iloa lona i ai.

Ou te fia ta’u atu ia te outou, le mea e sili ona taua ma sili ona manaomia. Fai mai le mau, “O le poto o le mea sili lea, ia maua le poto,” ma ou te fia faaopoopo atu i ai, “o mea uma [e te] maua, [agai pea i luma!]” (Faataoto 4:7). E le maimauina so’u taimi e faapena foi outou. O le mea lea, faalogo lelei!

O le taimi na ou filifili ai e avea o se faiaoga, sa matuai manino lava. I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, faatoa 20 ma ona tupu o’u tausaga ma o se pailate i le Fuavaa i le Ea. Sa ou tiute i le motu laitiiti o Ie Shima. O lenei motu, e laitiiti, e tutasi ma e pei lona tele o se faailoga tusi, e faasēsē teisi i matu o Okinawa.

I se tasi afiafi paganoa o le taumafanafana, sa ou nofonofo ai i luga o se papatū, e matamata i le goto ifo o le la. Sa ou mafaufau loloto i la’u mea e fai i lo’u olaga pe a uma le taua pe afai e faamanuiaina ma faaolatia mai ai. O le a le mea sa ou manao e fia avea ai a’u? O lena lava po sa tonu ai ia te au, ou te manao e avea o se faiaoga. Sa ou manatu o faiaoga, e aoao lava latou i taimi uma. O le aoao, o se faamoemoega autu lea o le olaga.

Sa ou faiaoga muamua i le seminare i le 1949 i le Brigham City. Sa ou a’oga i lena seminare a’o o’u aoga maualuga.

E tolu vasega na amata aoaoina i le seminare: Feagaiga Tuai, Feagaiga Fou, ma le Talafaasolopito o le Ekalesia. O se faamanuiaga mo au le faaopoopo i ai o se vasega i le vaveao, o le Tusi a Mamona. Sa ou toe foi mai mai le taua ma se molimau i le Tusi a Mamona, ma se malamalama i le ala e galue ai le meaalofa a le Agaga Paia.

O Le Meaalofa o le Agaga Paia o Le a Puipuia Oe i Teritori o le Fili

Ua aoaoina outou i o outou olaga e uiga i le meaalofa a le Agaga Paia, ae o le aoao atu lava ia e gata mai. Ae, e mafai ona outou ō na o outou seia tini, ina ia outou iloa ai e outou lava le ala e mafai ai ona avea le Agaga Paia ma se uunaiga taiala malupuipuia.

Mo alii talavou ma tamaitai talavou, e tutusa lava le faagasologa. O le iloaina o le ala e galue ai le Agaga Paia i lou olaga, o le sailiga i le olaga atoa. A e mauaina loa lena mea e oe lava, ona mafai lea ona e ola i le teritori a le fili ma ia le faaseseina lava pe faatama’ia oe. E leai se tagata o lenei Ekalesia—o lona uiga o outou uma taitoatasi—o le a faia se mea sese matuia e aunoa ma le uluai lapata’ia e uunaiga a le Agaga Paia.

O nisi taimi pe a e faia se mea sese, atonu e te faapea ane mulimuli, “Sa ou iloa e le tatau ona ou faia lena mea. E le’i lelei so’u lagona,” pe faapea, “Sa ou iloa sa tatau ona ou faia lena mea. Ou te le’i toa e faatino!” O na uunaiga a le Agaga Paia e taumafai ai e taitai oe i le mea lelei pe lapata’ia ai foi oe e taumamao ese mai le faatama’iaina.

O loo i ai mea patino e le tatau ona e faia pe afai e fia tatalaina pea laina o fesootaiga. E le mafai ona e pepelo pe faaimamago pe gaoi, pe faia ni amioga le mama ae tumau pea ona lē motusia na alaleo. Aua e te alu i siosiomaga e teena ai fesootaiga faaleagaga.

E tatau ona e aoao e saili le mana ma le taitaiga o loo avanoa mo oe, ona e mulimuli lea i le ala tusa lava po o le a.

Muamua i lau lisi o “mea e fai”, tuu ai le upu tatalo. O le tele lava o taimi o au tatalo o le a lē leoa. E mafai ona fai i le mafaufau sau tatalo.

E mafai ona i ai lava lau laina tuusao o fesootaiga ma lou Tama i le Lagi. Aua ne’i e faatagaina le fili e faatalitonu oe faapea, e leai se tasi o faalogologo mai i le isi itu. E faafofogaina a outou tatalo i taimi uma. E le tuulafoaiina lava outou!

Tausi lelei lou tino. Ia tumama. “Tou te le o iloa ea o le malumalu outou o le Atua, o loo nofo foi le Agaga o le Atua i totonu ia te outou? (1 Korinito 3:16).

Faitau lelei ia folafolaga o loo maua i le vaega e 89 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. E le o folafola mai e le Upu o le Poto le soifua maloloina atoatoa, ae mafai ona faamalolosia ai elemene faaleagaga o i totonu ia te outou.

Taumamao mai le tataina o pe’a ma mea faapena e faaleaga ai lou tino. Na foafoaina lou tino i le faatusa o le Atua.

O Fautuaga Faaperofeta ua Aoao Mai ai Mea e Moni

Ou te fia talanoa nei i le mamanu o le talanoa tuusa’o e uiga i se isi mataupu.

Ua tatou iloa na faatulaga ia itupa i le lalolagi o le muai olaga.1 “O le agaga ma le tino o le tagata lea” (MF&F 88:15). O lenei mataupu o le itupa o se popolega tele i le Usoga, e pei foi o isi mataupu uma o le ola mama.

Ua i ai nisi o outou atonu ua lagona, pe sa ta’u atu foi i ai na e fanau mai ma ni lagona faaletonu, ma e le ta’usalaina oe pe a e faatinoina na faaosoosoga. I aoaoga faavae lava ia, ua tatou iloa pe ana fai e moni lena mea, semanu ua aveesea lou faitalia, ma e le mafai ona tupu lena mea. E i ai pea lava lau filifiliga e mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia ma ola ai i se olaga mama a’ia’i ma le atoatoa, lea e tumu i le amioatua.

Na fofogaina mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le mea lenei i le konafesi aoao: “Ua fesili mai tagata e uiga i lo tatou tulaga mo na tagata ua manatu ia i latou lava … o tane e mananao i tane ma tamaitai e mananao i tamaitai. O la’u tali, tatou te alolofa ia i latou o ni atalii ma afafine o le Atua. Atonu e i ai ni o latou faanaunauga patino e malolosi, ma atonu e faigata ona puleaina. O le tele o tagata e i ai [faaosoosoga] i se ituaiga e tasi, po o se isi foi mai lea taimi i lea taimi. Afai latou te le faatinoina ia faanaunauga, ona mafai lea ona latou agai i luma e pei lava o isi tagata o le Ekalesia. Afai latou te solia le tulafono o le legavia ma tulaga faatonuina o le Ekalesia o le ola mama, ona tatau lea ona faia aoaiga faale-Ekalesia, e pei ona faia i isi.

“Tatou te mananao e fesoasoani … e faamalolosia i latou, e fesoasoani i o latou faafitauli ma fesoasoani ia i latou i o latou faigata.Peitai, e le mafai ona tatou gūgū pe nofonofovale pe afai ua latou faamatuu atu i faiga le mama, pe afai ua latou taumafai e tausisia ma puipuia ma ola ai i ia tulaga faaulugalii o le itupa e tasi. O le faatagaina o lena mea, e ta’ufaatauvaa ai le faavae tonu ma le paia o le faaipoipoga ua faapaiaina e le Atua, ma lona faamoemoega tonu, i le fausiaina o aiga.”2

Sa saunoa Peresitene Hinckley mo le Ekalesia.

Faaaoga Lou Faitalia e Faatumauina ai pe Toe Maua mai ai le Tulaga Saogalemu

O le uluai meaalofa na mauaina e Atamu ma Eva o le faitalia: “E mafai ona e filifili mo oe lava, ona ua tuuina atu ia te oe” (Mose 3:17).

Ua ia te oe foi lena lava faitalia. Faaaoga ma le atamai e faafitia ai soo se uunaiga le mama po o ni tofotofoga lē paia e ono oo atu i lou mafaufau. Aua lava ne’i e alu iina, ma afai ua e i ai iina, toe foi mai mai fafo. “Faafiti outou lava mai mea e le faaleatua” (Moronae 10:32).

Aua e te ta’alo’alo na o oe pe faatasi ma isi tagata o soo se itupa i mana e foafoa ai le ola o loo i totonu o lou tino. O le tulaga faatonuina lena a le Ekalesia, ma o le a le suia lava. A oo ina e matua, e i ai se faaosoosoga e tofotofo pe faata’ita’i i gaoioiga lē mama. Aua le faia lena mea!

O le uputatala lava o le amio pulea—amio pulea o le tagata lava ia. O le upu amio pulea e sau mai le upu soo po o le sē mulimuli. Ia avea oe o se soo/sē mulimuli i le Faaola, ona e saogalemu lava lea.

Atonu pe tasi pe lua o outou ua mafaufau, “Ua ou ta’usalaina i lea mea po o le la mea sese matuia. Ua tuai tele mo au.” O le a lē tuai lava.

Ua aoaoina outou i le aiga faapea i le seminare e uiga i le Togiola a Iesu Keriso. O le Togiola e faapei o se titina. E mafai ona tapēese ai le ta’usalaga ma le aafiaga o soo se mea ua mafua ai ona e lagona le tausalaina.

O le ta’usalaina o se tiga faaleagaga. Aua le faapologaina oe i se tiga tumau. Aveese. Ia faauma. Salamo, ma afai e tatau ai, toe salamo ma toe salamo ma toe salamo ma toe salamo seia oo ina e—pule ia te oe—ae le o le fili.

O Le Filemu Tumau e Oo Mai e ala i le Salamo Soo

O le olaga o se faasologa o tofotofoga ma mea sese. Faaopoopo le “salamo soo” i lau lisi o mea e fai. O le a e maua ai le filemu tumau lea e le mafai ona faatau mai i se tau faalelalolagi. O le malamalama i le Togiola, atonu o le upumoni aupito taua lea e tasi e mafai ona e aoaoina i lou talavou.

Afai o outou mafuta ma isi o loo tosoina oe i lalo nai lo le faatuina o oe i luga, tuu loa ae sui au uo. Atonu e tuua na o oe ma nofo toatasi i ni taimi. O le fesili taua e mafai ona e faia i le taimi lea, “A tuua na o oe, pe o lelei ni au uo?”

O le autalaina o se mausa leaga sa e faatagaina e maileia ai oe, e mafai ona matua faigata. Ae o loo ia te oe le mana e fai ai. Aua le faanoanoa. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita “o tagata uma e i ai tino, ua i ai le mana e faatoilalo ai i latou e leai ni tino.”3 E mafai ona e teena faaosoosoga!

E le faapea o le a oulua fetaiai patino ma le fili; na te le faaalia mai o ia lava i lena ala. Ae tusa lava foi pe liutino atu o ia ia te oe e tofotofo ma faaosooso oe, o loo ia te oe se malosiaga. E mafai ona faatino lou faitalia, ona ia tuua lava lea o oe.

Ia Faaaoga Faamanuiaga o le Seminare

E le faatauvaa outou. E faapitoa tele outou. E tulaga ese lava outou. E faapefea ona ou iloa lena mea? Ua ou iloa aua sa outou fananau mai i se taimi ma se nofoaga ua mafai e le talalelei a Iesu Keriso ona oo atu i o outou olaga e ala i aoaoga ma gaoioiga i o outou aiga ma Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E moni lava, e pei ona fetalai le Alii lava Ia, “o le ekalesia moni ma ola e tasi i le lalolagi atoa.” (MF&F 1:30).

E i ai isi mea e mafai ona tatou faaopoopo i le lisi, ae ua outou iloa mea e tatau ma mea e le tatau ona outou faia i o outou olaga. Ua outou iloa le sa’o ma le sese ma e le manaomia ona tau poloaiina outou i mea uma.

Aua nei ma’imauina nei tausaga o aoaoga faa-seminare. Faaaoga faamanuiaga sili ua outou maua e aoao ai aoaoga faavae o le Ekalesia ma aoaoga a perofeta. Aoao i mea e sili ona aoga. O le a faamanuiaina ai oe ma au fanau i le tele o tupulaga a sau.

E le o toe tele ni tausaga ona e faaipoipo lea ma fai sau fanau, o se faaipoipoga e tatau ona faamauina i le malumalu. Matou te tatalo o le a e mauaina e oe lava ia, i le taimi e tatau ai, ua e faamautu saogalemu i se uarota po o se paranesi faaleaiga.

Agai i Luma i le Faamoemoe ma le Faatuatua

Aua e te fefe i le lumanai. Fetuleni atu i luma ma le faamoemoe ma le faatuatua. Manatua lena meaalofa paia a le Agaga Paia. Aoao ina ia aoaoina oe e ia. Aoao e saili atu i ai. Aoao ina ia ola ai. Aoao e tatalo e le aunoa i le suafa o Iesu Keriso (tagai i le 3 Nifae 18:19–20). O le a mafuta atu le Agaga o le Alii ia te oe, ma o le a faamanuiaina ai oe.

Ua i ai lo matou faatuatuaga loloto ma le maoae ia te outou.

Ou te tuuina atu lau molimau ia te outou—o se molimau na oo mai ia te au i lo’u talavou. Ma e le ese ai outou mai soo se tasi nai lo a’u. E i ai la outou aia tele i lena molimau ma le tautinoga e pei ona i ai i isi. O le a oo atu ia te oe pe a e galueaiina. Ou te talosagaina faamanuiaga a le Alii i o outou luga—o faamanuiaga o lena molimau ia i ai i o outou olaga, e taiala ai outou a o outou fausia ni lumanai fiafia.

Faamatalaga

  1. Tagai i le “O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129; tagai foi i le Mose 3:5; Aperaamo 3:22–23.

  2. Gordon B. Hinckley, “O A Mea o Tuufesili ai Tagata e Uiga ia i Tatou?” Liahona, Ian. 1999, 82.

  3. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 225.

Ata na tusia e Cary Henrie

Ata na tusia e Scott Greer