2012
Ongoʻi ʻEne ʻOfá ʻi he Ngāue Tokoní
Tīsema 2012


Ngāue ʻi he Siasí

Ongoʻi ʻEne ʻOfá ʻi he Ngāue Tokoní

Naʻe toe ha uike ʻe ua ki he Kilisimasí, pea hanga maí mo e ngāue maheni fakaongosia ʻo e faʻahitaʻú. Naʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi meʻaʻofa ke fakatau mai, mo ha fuʻu ʻakau ke teuteuʻi, mo e ngaahi meʻaʻofa ke tufa.

Kuo lau māhina lahi ʻeku ongoʻi lōmekina koeʻuhi ko e ngaahi ngāue fakaʻaho ʻoku fehangahangai mo ha faʻē ʻa ha fānau iiki ʻe toko nima. Kuo aʻu foki ki heʻeku ongoʻi ʻoku ou ʻalu pē ki he lotú koeʻuhi ko e pau ke u ʻalu, peá u faingataʻaʻia heʻeku feinga ke pukepuke ʻeku fānaú ʻi heʻemau nofo ʻi he seá. Naʻá ku fakaʻamu ke toe lahi ange ʻa e Laumālié mo e ngaahi meʻa fakalaumālie ʻoku hoko ʻi heʻeku moʻuí.

Lolotonga ʻa e taimi ko ʻení naʻe fakatau ʻe haku tokoua hano ʻapi foʻou ʻi ha siteiti ofi mai, pea naʻá ne feinga ke kakato hono fakataú kimuʻa ʻi he Kilisimasí. Ko ha ngāue lahi ia ki ha fāmili pē, ka ʻe faingataʻa lahi ange ia ki hono fāmilí. Naʻe feitama hoku tokouá, ko hono māhina valu ʻeni mo ha fānau iiki ʻe toko ua kehe, peá ne toe tokangaʻi foki hono husepāniti ʻoku mamatea hono ongo vaʻé mo e nimá.

Naʻá ku telefoni ki ai ʻi heʻeku iloʻi ʻa e faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo iá, ʻo fehuʻi ange pe ʻoku fēfē ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻá ne fiemālie pē ʻi heʻenau hikí mo ʻamanaki ʻe tokoni ange ʻa e kau mēmipa ʻo hono uooti foʻoú. Naʻá ku tāpuniʻi atu ʻa e telefoní ʻi he hili ʻema talanoá, mo ʻeku fakamonūʻia atu ʻenau hikí, mo pehē loto pē, pe ʻe lava fēfē ke u tokoni ki ai mei ha maile ʻe 400 (650 km) hoku mamaʻo meiate kinautolú.

Naʻe toutou haʻu ha fakakaukau ki hoku ʻatamaí ʻi he efiafi ko iá, ʻoku totonu ke u ʻi ai ke tokoni kiate ia. Ka ʻi heʻeku vakai ki heʻeku taimi tēpilé ne u taʻofi ʻa e fakakaukau ko iá peá u ʻalu au ia ʻo mohe.

Naʻá ku ʻā hake ʻi he pongipongi hono hokó mo e ueʻi tatau. Naʻe mālohi ʻaupito ʻa e meʻa ko ʻení ʻi hoku lotó, pea naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia. Naʻá ku telefoni ki hoku husepānití ʻo pehē ange ki ai, “ʻOku fie maʻu ke u ʻalu ʻo tokoni ki hoku tokouá.” Naʻá ne pehē mai he taimi pē ko iá, “Naʻá ku fakakaukau mo au ki he meʻa tatau.”

Naʻá ku telefoni ki hoku tokouá ʻo fakahā ki ai ʻeku palaní, pea taʻofi mo hoku sea ʻi he vakapuná ke u puna he hoʻatā pē ko iá. Naʻá ku faʻo fakatoʻotoʻo ʻeku kató, ʻuma māvae ki heʻeku fānaú, peá u ʻalu leva ki he malaʻe vakapuná.

Naʻá ku nofo ai ʻi he ʻaho ʻe tolu ʻoku hokó ʻo toʻo ki tuʻa e ʻū meʻa he ngaahi puhá, mo fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi lokí, pea tokoni ki hono teuteuʻi ʻo e fuʻu ʻakau Kilisimasí. Naʻe hili haʻaku toʻo ki tuʻa ha konga lahi ʻo e ʻū meʻa he ngaahi puhá, naʻá ku tangutu hifo leva mo hoku tokouá mo hono fāmilí ʻo sio ki honau fuʻu ʻakau Kilisimasi fakaʻofoʻofá. Naʻe fiefia hoku kiʻi fakafotu taʻu nimá koeʻuhi kuo maau honau fāmilí ki he Kilisimasí, peá ne pehē mai, “ʻE hoko ʻeni ko ha Kilisimasi fakaʻofoʻofa ʻaupito!”

Naʻá ku ʻiloʻi ʻi heʻeku puna ʻo foki ki ʻapí, naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālie ko ia naʻá ku nofo ʻo fakaʻamu ke u ongoʻí, ʻi heʻeku foaki ha konga ʻo ʻeku moʻuí ki he fāmili fakaʻofoʻofa ko ʻení. Naʻe hoko mai ia ʻi heʻeku tokoni ki he niʻihi kehé.

“Oku faingofua ʻete talanoa ʻo kau ki hano fai ha ngāue ʻofa ʻi he taimi Kilisimasí, kapau ʻoku hoa mo ʻete taimi tēpilé, pea ʻikai fakamole pe ʻave kitautolu mei he ngaahi meʻa ʻoku fakafiemālie kiate kitautolú. Ka ʻoku fie maʻu ke tau ala atu ʻo tokoni ki he niʻihi kehé pea te tau toki ongoʻi moʻoni ʻa e laumālie totonu ʻo e Kilisimasí. Kapau te tau fai pehē, ʻe tokoni ia ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí kiate kitautolu takitaha.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Welden C. Andersen