2012
Faiako ʻAʻahí , ko ha Ngāue ʻo e Fakamoʻui
Tīsema 2012


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Faiako ʻAʻahí, ko ha Ngāue ʻo e Fakamoʻui

Ako ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala ko ʻení, pea aleaʻi ia mo e kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí ʻo ka feʻunga ke fakahoko. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni atu ki hono fakamālohia ʻo e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko ha konga longomoʻui ʻo hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
Sila ʻo e Fineʻofá

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

ʻOku ʻomi ʻe he faiako ʻaʻahí ha ngaahi faingamālie ki he kakai fafiné ke nau leʻohi, fakamālohia, mo feakoʻiʻaki ʻiate kinautolu—ko ha ngāue moʻoni ia ʻo e fakamoʻui. ʻOku fakafou ʻi he faiako ʻaʻahí ʻa e ngāue ʻa e kakai fefiné ʻo fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí mo tokoni ki hono teuteuʻi ʻo e kakai fefiné ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985), “Ko hotau fatongia ke fakatokanga, fakamatala, naʻinaʻi, mo akonaki, pea fakaafeʻi ʻa e kakai [kehé] ke nau haʻu kia Kalaisiʻ (T&F 20:59), ʻo hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí ʻi heʻene ngaahi fakahaá.” Naʻá ne toe pehē, “ʻOku hoko hoʻo fakamoʻoní ko ha founga fisifisimuʻa.”1

ʻI he taimi ko ia ʻoku tau fakatupulaki ai ʻe kitautolu ko e kau faiako ʻaʻahí ʻa ʻetau ʻilo ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku hanga leva ʻe heʻetau fakamoʻoní ʻo fakamālohia mo poupouʻi hake ʻa e kau fafine ko ia ʻoku nau teuteu ke papitaiso mo hilifakinimá. ʻOku tau tokoni ai ki he kau mēmipa foʻoú ke fokotuʻu maʻu ʻenau moʻuí ʻi he ongoongoleleí. ʻOku tokoni ʻetau ngaahi ʻaʻahí moʻetau ʻofá ki hono “fakafoki mai ʻo kinautolu kuo heé [mo] fakamāfanaʻi e loto ʻo kinautolu kuo momoko ʻi he ongoongoleleí.”2 Pea ʻoku tau poupouʻi ʻa e kakai fefiné ke nau haʻu kia Kalaisi ʻi heʻenau ʻalu ki he temipalé.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo ki he kau faiako ʻaʻahí, “Te mou fakahaofi ha ngaahi laumālie, pea ko hai ʻokú ne ʻilo, mahalo ʻoku ʻi ai ha tokolahi ʻo e kakai lelei ʻoku mālohi ʻi he Siasí ʻi he ʻaho ní, ʻoku nau mālohí tuʻunga ʻi haʻamou hūfia honau ngaahi ʻapí ʻo foaki kiate kinautolu ha ʻamanaki mo ha vīsone foʻou. Naʻa mou fakaava ʻa e puipuí. Pea mou fakalōloa atu ʻenau vakai.

“Ko ia ai, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hoʻomou fakahaofi e kau fafine ko iá, kae mahalo ne mou fakahaofi ai foki mo honau ngahi husepānití pea mo honau ngaahi ʻapí.”3

Mei he Folofolá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:59; 84:106; 138:56

Mei Hotau Hisitōliá

ʻI hono fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Fineʻofá, naʻá ne pehē ʻe ʻikai tokangaʻi ʻataʻatā pē ʻe he kau fafiné ʻa e masivá ka ke fakamoʻui foki mo e ngaahi laumālié. Naʻá ne toe akoʻi foki ʻoku ʻi ai ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻo e kakai fefine ʻo e Siasí ʻi he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní.4 Te tau lava ʻe kitautolu kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻo ngāue fakataha ke teuteuʻi ʻa e kakai fefiné mo honau ngaahi fāmilí ki he ngaahi tāpuaki mahuʻinga taha ʻa e ʻOtuá, ʻi hono tataki kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77), “Tau felotoʻofaʻaki, pea tuku ke fakamālohia lelei hake [ʻa kinautolu ʻoku] mālohí ʻa e vaivaí ke nau mālohi, mo tuku kiate kinautolu ʻoku nau lava ʻo mamatá, ke nau fakahinohino ʻa e kuí kae ʻoua kuo nau lava ʻo ʻilo ʻa e halá ʻiate kinautolu pē.”5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Sipenisā W. Kimipolo ʻi he Ko e Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia ʻo e Fineʻofá (2011), 135.

  2. ʻIlisa R. Sinou, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 97.

  3. Sipensā W. Kimipolo, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangā 137.

  4. Vakai, Siosefa Sāmita, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 197-198.

  5. Pilikihami ʻIongi, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 123.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Robert Casey