2012
Koeʻuhi ko e Ngaahi Fāmilí
Tīsema 2012


Koeʻuhi ko e Ngaahi Fāmilí

Kuo mou fakakaukau nai ki he ngaahi founga kotoa pē kuo tāpuekina ai kimoutolu ʻi hoʻomou hoko ko e konga ʻo ha fāmili?

ʻĪmisi
fāmilí

ʻOku ʻikai faitatau ha fāmili ia ʻe ua, ka kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke hoko ʻa e fāmilí “ko e ʻiuniti fakasōsiale mahuʻinga taha ia ʻi he moʻuí ni mo e taʻengatá.”1 ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ke nofo ʻi fē pea ʻoku anga fēfē ho fāmilí, ʻoku tokoniʻi koe ʻe he ongoongoleleí ke ke fakatupulekina ha ngaahi fetuʻutaki mo ha ivi fakalaumālie ʻoku mālohi angé he ʻokú ne ʻomi ha fiefia lahi ange ki ho fāmilí. Lau ʻa e ngaahi fakamatala ne fai mai ʻe he toʻu tupu ko ʻení mei he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní ʻo kau ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai honau fāmilí kiate kinautolú.

ʻOku Taʻengata ʻa e Fāmilí

Naʻe fakakaukau maʻu pē ʻa ʻĒlini, mei Kalolaina Tokelau, USA, mo hono familí (toʻohemá) ki ha taumuʻa ʻe taha, ke nau hoko ko ha fāmili taʻengata. Ka neongo iá, naʻe teʻeki kau ʻa e tamai ʻa ʻĒliní ki he Siasí.

ʻOku pehē ʻe ʻĒlini, “ʻIo, naʻe fie maʻu ʻe heʻeku faʻeé mo e ngaahi tokoua mo e tuofāfine kehé ke ʻinasi ʻemau tamaí ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. ʻOku hanga ʻe he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻo ngaohi kimautolu ke mau fiefia, pea naʻa mau fie maʻu kotoa pē ke ʻinasi ʻemau tamaí ʻi he fiefia ko iá. ʻOku mau fie maʻu kotoa foki ke silaʻi fakataha kimautolu ke mau hoko ko ha fāmili;”

Naʻe fakapapau ʻa e loto ʻo ʻĒlini mo hono ngaahi tokouá mo e tuongaʻané mo ʻenau faʻeé ke nau hoko ko ha fāmili taʻengata, ko ia naʻa nau fai honau tūkuingatá ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú mo fakatupulaki ha tui mālohi, pea nau lotua fakataha ke ueʻi hake ʻe he ongoongoleleí ʻa e loto ʻo ʻenau tamaí.

Naʻe faifai pea papitaiso mo hilifakinima ʻa e tamai ʻa ʻĒliní hili haʻanau ngāue ki ai ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne papitaiso ʻa e kiʻi tuongaʻane mo e tokoua siʻi ʻo ʻĒliní ʻi he hili ha ʻaho ʻe hongofulu mei hono papitaisó. ʻE vavé ni pē haʻanau fakahoko ʻenau taumuʻa ke nau sila ʻi he temipalé.

ʻOku ʻOmi ʻe he Fāmilí ha Ivi mo ha Poupou

Talu mei he mālōlō ʻa e tamaí, ʻa ʻElisapeti mo hono tuongaʻane, ko ʻInoá ʻo Kameloni, ʻi ʻAfiliká, mo ʻena fakafalala ki heʻena faʻeé. ʻOku pehē ʻe ʻElisapeti, “Kuó ne hoko ko e maʻuʻanga tokoni kiate kimaua talu mei he mate ʻema tamaí. Kuo tāpuekina mo maluʻi kimautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mau fai.”

Naʻe ngāue fakataha ʻa e fāmili ʻo ʻElisapetí hili ʻa e mālōlō ʻa ʻene tamaí. Pea ʻi he hili ʻenau kau ki he Siasí ʻi he 2010, naʻe ʻilo ai ʻa ʻElisapeti mo ʻInoa ki hono mahuʻinga taʻengata ʻo e fāmilí.

ʻOku pehē ʻe ʻElisapeti, “Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga kuo mau ako [mei he ongoongoleleí], ko hono mahuʻinga ʻo e fāmilí. Kuo hoko ʻa e fāmilí ko ha meʻa mahuʻinga lahi kiate au, he kuó u aʻusia ai ʻa e tuʻunga ʻoku ou ʻi ai ʻi he ʻaho ní koeʻuhi ko hoku fāmilí.”

ʻOku ʻOmi ʻe he Fāmilí ʻa e Tupulaki mo e Melino

Naʻe ako ʻe ʻAtina, mei Suisalaní, ʻa e founga ʻoku lava ai ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo tokoniʻi ha mēmipa ʻe taha ke ne fakatupulaki hono ngaahi talēnití ʻi heʻenau fiefia fakataha ʻi ha ʻekitivitī fakamālohisino ʻoku leleí.2 ʻOku palani ʻe hono fāmilí haʻanau ʻeva fakamahina ʻa ia ʻoku nau ako lahi ange ai ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻoku nau takitaha manako aí. Naʻe pehē ʻe ʻAtina, “ʻOku mau maʻu ha faingamālie ke fakahā ki homau ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ha ʻilo lahi ange ki heʻemau moʻuí mo e ngaahi meʻa ʻoku mau manako aí.” Naʻe ai ha taimi ʻe taha naʻe akoʻi ai ʻe heʻene tamaí ki he fāmilí ʻa e anga ʻo hono akoʻi ʻo e fanga kulií (ʻi lalo). ʻOku manatu ki ai ʻa ʻAtina ʻo ne pehē, “ʻOku fakafiefia ʻete vakai ki heʻene faivelengá mo ʻene fiefia ʻi heʻene vahevahe mai ha konga ʻo ʻene moʻuí mo e meʻa ʻokú ne manako aí kiate kimautolu.”

Naʻe fakatupulaki ʻe Atina ha ngaahi poto lahi ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakafāmili ko ʻení. Naʻá ne toe fakatokangaʻi foki ha melino lahi ange ʻi heʻene moʻuí. “ʻOku hoko ʻa e fāmilí ko ha feituʻu te u lava ʻo mālōlō ai mei he mafasia ʻo e moʻui fakaʻahó peá u mānava fiemālie ai, kae ʻumaʻā foki haʻaku maʻu ha ivi pea ʻiloʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ke u tuʻu toko taha pē ʻi he moʻui ko ʻení. ʻOku ou fakamālō ʻi he meʻá ni koeʻuhi he ʻoku fuʻu vave ʻaupito mo longoaʻa ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he māmaní he ʻahó ni. Pea ʻoku ou fiefia ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻoku ou lava ʻo fakafoʻou mo mālōlō ai.”

Neongo ʻoku kehekehe ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻa e toʻu tupu koʻení, ka kuo nau ʻiloʻi te nau lava ʻo falala ki honau ngaahi fāmilí ke maʻu ha poupou, melino mo e ʻofa mei ai.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi Fakahinohino ki he Fāmilí (tohi tufa, 2001), 1.

  2. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

Ngaahi taá ʻi he angalelei ʻa e ngaahi fāmilí