2013
Akó
Sānuali 2013


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

Akó

ʻĪmisi
ʻEletā Craig A. Cardon

ʻOku ʻomi ʻe he lahi ange ʻo e ʻiló ʻa e faingamālie ke tau hoko ai ko ha ivi tākiekina lahi ange ʻi hono fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí.

Naʻe ʻi ai ʻa e holi mo e hohaʻa lahi ʻa Sēkope maʻá e lelei ʻo e laumālie ʻo e kakai ʻo Nīfaí, ko ia naʻá ne akonaki ai kiate kinautolu “ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí, mo e ngaahi meʻa ʻe hoko maí” (2 Nīfai 6:4). Ko hono kakai ʻeni, pea naʻá ne ʻofa ʻiate kinautolu. Naʻá ne akoʻi ange pe ko hai kinautolu mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kau kiate kinautolú. ʻI heʻene akonaki kiate kinautolu kau ki he Fakamoʻuí, naʻá ne kalanga: “ʻOiauē hono ʻikai ke lahi ʻa e māʻoniʻoni ʻa hotau ʻOtuá! He ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ʻikai te ne taʻe ʻafioʻi” (2 Nīfai 9:20; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi ia he taimi ʻoku mou fakakaukau ai ki hono mahuʻinga ʻo e akó. ʻI ha feituʻu ʻe taha ʻo māmani, ʻi he ngaahi senituli kimuʻá, naʻe “kumi ai [ʻetau Tamai ko ʻĒpalahamé] ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi tamaí” pea naʻá ne “holi foki ke hoko ko e tokotaha ʻoku maʻu ʻa e ʻilo lahi, pea ke hoko ko ha tokotaha ʻoku muimui lahi ange ki he māʻoniʻoní, pea ke maʻu ha ʻilo lahi ange” (ʻĒpalahame 1:2).

Ko ha ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeina kotoa kimoutolu ʻo e ʻOtuá1 pea “ko e fānau ʻa e kau palōfitá; pea ʻoku mou ʻo e … fuakava naʻe fai ʻe he Tamaí mo [ʻĒpalahamé]” (3 Nīfai 20:25). ʻOku mou tatau mo ʻĒpalahame, ʻo ʻiate kimoutolu ke mou malava ʻo “maʻu ha ʻilo lahi ange” ʻi hono akonekina kimoutolu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku “ʻaonga ke mahino kiate kimoutolú” (T&F 88:78).

Kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ʻoku kau ʻi he ʻilo ʻoku ʻaonga ke maʻú ʻa e “ngaahi meʻa ʻoku ʻi he langí pea ʻi he māmaní fakatouʻosi, pea ʻi he lalo māmaní; ʻa e ngaahi meʻa kuo ʻi ai, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai, ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke vave ʻene hokó; ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi homou fonuá, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi muli; ko e ngaahi tau mo e ngaahi faingataʻaʻia ʻo e ngaahi puleʻangá, pea mo e ngaahi tautea ʻoku ʻi he fonuá; pea mo ha ʻilo foki ki he ngaahi fonuá mo e ngaahi puleʻangá” (T&F 88:79).

ʻĪmisi
young man carrying stack of books

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Robert Casey

Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke akó? ʻOku ʻomi tonu pē ʻe he ʻEikí ha mahino fakaʻofoʻofa kau ki ai: “Koeʻuhí ke mou mateuteu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he taimi te u toe fekauʻi atu ai ʻa kimoutolu ke tauhi faivelenga ki he lakanga kuo ui ʻa kimoutolu ki aí, pea mo e ngāue kuó u fili ʻa kimoutolu ki aí” (T&F 88:80).

ʻI he māmani ko ʻeni kuo fakautuutu e fihi hono ngaahi meʻá, ko e taha e akó ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ke maʻu ʻi he moʻuí. Pea neongo ʻoku moʻoni ko e lahi ange ʻa e akó ʻe iku ia ki he faingamālie ke toe lahi ange e ngaahi fakapale fakamatelié, ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ai ʻa e maʻu ha ʻilo ʻoku toe lahi angé ko e faingamālie ko ia ʻoku tau maʻu ke hoko ko ha ivi tākiekina lahi ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí. Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: [“Ko e akó ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoniʻi koe ke ke hoko ʻo hangē ko Iá. Ko Hono finangaló ke akoʻi ho ʻatamaí pea fakatupulaki e ngaahi poto ʻokú ke maʻú mo ho ngaahi talēnití, ʻa ho mālohi ke ngāue lelei ʻi ho ngaahi fatongiá, pea mo hoʻo malava ko ia ke fakahoungaʻi ʻa e moʻuí.”]2

Naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e akonaki tatau pē: “ʻOku ʻi he ʻiló ʻa e mālohi. ʻOku lahi ange ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he tangata kotoa pē, koeʻuhí he ʻoku lahi ange ʻEne ʻiló.”3

ʻOku ʻi ai e ngaahi ʻuhinga lelei ʻoku fie maʻu ai ke ke ako ʻi ha ngaahi taʻu lahi ha ngaahi poto mo e ngaahi kaveinga kehekehe lahi, pea ʻe ʻi ai e niʻihi ia ʻe ʻikai te ke maheni mo ia pe ʻikai te ke saiʻia ʻi he ako ki aí. Neongo ia, ʻoku totonu ke ke ako faivelenga, he ʻokú ne hanga ʻe ia ʻo ʻai ke toe lahi ange hoʻo ʻiló pea toe lahi ange foki mo e meʻa ʻe lava ke makupusi ʻe ho ʻatamaí ʻi he ngaahi tafaʻaki kehé. Ko e moʻoni ʻe ʻoatu ʻe hoʻo maʻu ʻo e ngaahi tefitoʻi poto mo e ngaahi kaveinga lahi kehekehé ʻa e faingamālie ke ke ʻiloʻi ai e ngaahi poto mo e ngaahi kaveinga ko ia ʻokú ke manako moʻoni aí. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he meʻá ni, ko e hokohoko atu ko ia hoʻo akó, te ke maʻu ai ʻa e faingamālie ke toe ako lahi ange ki he ngaahi meʻa ʻokú ke saiʻia moʻoni aí.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha faleʻi mahuʻinga naʻá ne maʻu mei heʻene tamaí, ʻa ia naʻe faleʻi ai ia ʻe heʻene tamaí ke fakahoko ha ako “ʻokú ke saiʻia ʻaupito aí koeʻuhí ka ai ha taimi ʻoku ʻikai te ke fie fakakaukau ai ki ha meʻá, ko e meʻa ia te ke fakakaukau ki aí.”4 Kuó ma faleʻi mo Sisitā Kātoni ʻema fānaú ke nau fai ha ako mo ha ngāue maʻuʻanga moʻui ʻoku nau fuʻu saiʻia ai ʻo nau ʻalu fiefia ki ai.”

Naʻe fakatokanga ʻa Sēkope ki hono kakaí ʻo kau ki he “ngaahi vaivai, mo e vale ʻa e kakaí!” Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “ʻO ka nau ka akonekina ʻoku nau pehē ʻoku nau poto, pea ʻoku ʻikai te nau tokanga ki he akonaki ʻa e ʻOtuá.” Naʻá ne toki tānaki atu ʻa e moʻoni fakaʻeiʻeikí ni: “Ka ʻoku lelei ke akonekina, ʻo kapau te nau tokanga ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá” (2 Nīfai 9:28–29).

Mou ako ke poto pea tokanga ki he ʻEikí. Te Ne tāpuakiʻi mo fakatuʻumālieʻi ʻa kimoutolu ʻi hono fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  2. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (tohi, 2001), 9.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 305.

  4. ʻI he Gerald N. Lund, “Elder Henry B. Eyring: Molded by ʻDefining Influences,’” Liahona, Apr. 1996, 28.