2013
Ko e Tohi ʻa Molomoná—Vahevahe Atu Ia
Sānuali 2013


Ko e Tohi ʻa Molomoná—Vahevahe Atu Ia

ʻĪmisi
ʻEletā Juan A. Uceda

Naʻá ku ʻiloʻi naʻe moʻoni e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí ko ha meʻa ʻe tolu naʻá ku ongoʻi ʻi he taimi ne u lau ai iá.

Naʻá ku nofo ʻi Lima, ʻi Pelū, ʻi hoku taʻu 18, ʻa e feituʻu naʻe fāʻeleʻi pea ʻohake ai aú. ʻI he taimi ko iá naʻe feʻiloaki ai ʻeku tamaí mo hano kaumeʻa lelei ne fuoloa ʻena taʻe feʻilongakí.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe heʻeku tamaí ʻa e hā kei siʻi ange mo e teuteu lelei hono kaumeʻá. Naʻá ne ʻeke ange ki ai pe ko e hā e meʻa naʻe hoko ʻo tupu ai e liliu ko ʻení. Naʻá ne fehuʻi ange, “Naʻá ke maʻu e lotalí?” Naʻe tali ange ʻe hono kaumeʻa, “Sai ange ia ai. Ko e tokotaha Māmonga au he taimí ni, pea ʻoku ou fie vahevahe mo koe pea mo ho fāmilí ʻa e ongoongoleleí.”

Ne fakakaukau ʻeku tamaí ko e fakakata ʻa hono kaumeʻá, peá ne pehē ange, “Sai, kapau ʻokú ke loto ke haʻu hoʻomou kau faifekaú, pea fai ia.” Ka naʻe fakamātoato ʻa e tangatá ni, ko ia ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē mei ai naʻe tukituki mai e ongo faifekaú ʻi homau matapaá. Ko e kamataʻanga ia ʻo ha meʻa fakaʻofoʻofa.

Naʻe akoʻi ʻe he ongo faifekaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná kiate kimaua pea tuku mai mo ʻema tatau ke ma lau. Naʻe hoko ʻeni lolotonga e faʻahitaʻu māfaná, pea ko ʻeku mālōlō mai ʻeni ʻi ha māhina ʻe ua ʻi he ʻosi hoku fuofua taʻu he ʻunivēsití. Ko ia ne u ʻave e tohí he hoʻatā ko ʻení hili ʻemau lēsoní ʻo kamata lau ia.

Naʻe ʻosi atu e peesi mo e peesi heʻeku lau, pea naʻe ʻikai toe lava ke taʻofi. Naʻe ʻi ai e faʻahinga mana ia naʻe ʻomi ʻe he tohí. ʻOku ou manako he lautohí pea kuó u lau ha ngaahi tohi lahi, ka naʻe kehe e tohi ia ko ʻení. Ne maʻu ʻe he tohí ia ʻeku tokangá, pea hili haʻaku lautohi ʻi ha ngaahi houa lahi, naʻe pehē mai ʻeku faʻeé, “Uani, tāmateʻi e māmá! ʻOku fie maʻu ʻe ho ongo tokouá ke na mohe.” Peá u pehē ange, “ʻIo, kiʻi taimi siʻi pē,” pea hoko atu pē ʻeku lautohí. Naʻa mo ʻeku lautohi ʻo lau lau houá, naʻe ʻikai pē ke u fiekaia, pe fieinua, pe fiemohea.

ʻĪmisi
young man reading in bed

ʻI he teʻeki ai ke ʻosi ʻeku lau e tohí, ne u ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha faʻahinga meʻa makehe ai. Naʻe maʻu ʻeku fakamoʻoní tupu mei he meʻa ʻe tolu ne u aʻusia ʻi he fuofua taimi ne u lau ai ʻa e tohí.

Ko e ʻuluaki meʻa pē naʻe hoko kiate au lolotonga e ngaahi houa ko iá ko ʻeku ongoʻi ha melino lahi ʻa ia naʻe kehe mei ha toe faʻahinga meʻa kuó u aʻusia kimuʻa. Ne u maʻu e ongoʻi melino ko ʻení ʻi ha ngaahi houa lahi.

Ko e meʻa hono ua ne u aʻusia heʻeku lautohí ko ha ongoʻi fiefia. Naʻe ʻikai ko e fiefia ne u faʻa maʻu ʻi heʻeku fakataha mo hoku ngaahi kaungāmeʻá pe taimi ne u fakatau mai ai ha meʻa ne u fuʻu saiʻia ai. Naʻe ʻikai ko ha ongoʻi nēkeneka; ko e ongoʻi fiefia. Ne kamata ke u tangi lolotonga ʻeku lautohí, peá u pehē, “Tamani, ʻoku ou saiʻia he tohí ni!”

Pea ko e meʻa hono tolu ne u aʻusiá ko hono fakamaamaʻi aú. ʻI heʻeku fuofua kamata laú, naʻe faingataʻa ke mahino he naʻe ʻi ai e ngaahi foʻi lea hange ko e Nīfaí mo e Fakaleleí ʻa ia ne ʻikai ke u maheni mo ia. Kae hili ʻeku lautohi ʻi ha ngaahi houa siʻi pē, naʻe fakaava hake hoku ʻatamaí, pea hangē ia ne ʻi ai ha maama ʻi hoku ʻatamaí ʻo lava ke toe lahi ange ai ʻeku mahinó ʻi he hokohoko atu ʻeku lau e tohí.

Ne u toki ʻilo kimui ko e ngaahi meʻa ʻe tolu ko ia ne u aʻusiá ko ha niʻihi pē ia ʻo e ngaahi founga ʻoku fakahā mai ai ʻe he Laumālié kiate kitautolú. Kuó u maʻu ʻa e Laumālié, pea ne u mateuteu ke papitaiso au, ka naʻe fie maʻu ke u tatali ke maʻu ʻe he toenga hoku fāmilí ʻenau ngaahi fakamoʻoni pē ʻanautolu. Naʻe faifai pea papitaiso au, ʻeku faʻeé, mo hoku tuofefiné ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1972. Naʻe ʻi ai ʻeku tamaí mo hoku ongo tokoua kehé ʻo mamata ʻi he meʻa ne mau fakahokó, pea hili pē ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe papitaiso foki mo kinautolu.

Ne u maʻu ʻa e Siasí mo e ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí ʻi he taimi totonu. Ne u ako ʻi hoku ʻuluaki taʻu ʻi he ʻunivēsití ki he ngaahi fakakaukau lahi ʻa e tangatá mo ha ngaahi fakakaukau foʻou pea mo ha ngaahi founga moʻui naʻe fuʻu kehe mei he founga moʻui ne u maheni mo iá. Naʻe fehangahangai e ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ne u ako ʻi he siasi kehe ne u kau ki ai ʻi heʻeku kei tupu haké mo e ngaahi fakakaukau foʻou ne u maʻu he taimi ní.

Naʻe faingataʻa ʻeni kiate au he naʻá ku puputuʻu. Naʻe lahi ʻaupito e ngaahi meʻa foʻou ia ne u ongoʻi naʻe ʻikai ke totonu, ka naʻe lelei pē ia ki ha niʻihi kehe. Pea naʻe ʻikai feʻunga ʻa e ʻilo naʻá ku maʻú ke u taukaveʻi e ngaahi meʻa naʻe mahuʻinga kiate aú.

Hili hoku papitaisó, naʻe kehe ʻeku foki atu ki he ʻunivēsití. Kuó u maʻu ʻeni ha meʻa ke u lea ʻaki ʻi he ʻofa ki he niʻihi kehé. Naʻe lava ke u maʻu ha loto falala ke u lea pehē, “ʻIkai, mālō, ʻoku ʻikai te u tui ko ha meʻa ia maʻaku.” Pea ko e taimi ní ne u ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻeku lea peheé. Naʻe taimi tonu pē ʻa ʻeku maʻu ʻa e Siasí mo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku hounga moʻoni kiate au ʻena liliu ʻeku moʻuí.

Ne u monūʻia ʻi heʻeku fili ke u kau ki he Siasí. Ne u fetaulaki mo hoku ngaahi kaumeʻa lelei tahá ʻi he Siasí. Ko ha tokotaha mā ʻaupito au, pea naʻá ku loto ke u nofo toko taha pē, ako, lau ʻeku ʻū tohí, mo fiefia. Ka ʻi heʻeku maʻu e Siasí ʻi heʻeku moʻuí, ne u ʻiloʻi ai e ʻuhinga ʻo ha kaumeʻa moʻoní. Ne u ʻiloʻi ha finemui fakaʻofoʻofa ʻi he Siasí ʻa ia naʻe hoko ko hoku uaifí. Ne u ʻiloʻi ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki mo ha kakai naʻa nau tokanga mai kiate au. Ne u maʻu ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí ʻa e meʻa naʻá ku fie maʻú.

ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau maʻu ʻa e meʻa ʻoku nau fie maʻú ʻi he Siasí. ʻOua naʻá ke manavahē ke lea ki ho ngaahi kaungāmeʻá, ʻo pehē ange, “ʻOku ou tui ki he meʻa ko ʻení. ʻOku ou fie vahevahe ia mo koe.” ʻOkú ke fanongo he taimi ʻe niʻihi ki ha lea ʻaki e he kakai lalahí ʻa e meʻa ʻoku totonú mo halá, ka ʻi he taimi ʻokú ke fanongo ai ki hono lea ʻaki ʻe hao kaumeʻa ʻi ho toʻú ʻa e meʻa tatau, muimui ki he tokotaha ko iá. Ko ia, hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei he ʻoku ʻikai te ke teitei ʻiloʻi naʻa talitali mai ai ha Uani Iusita. He ʻikai te ke teitei ʻilo kae ʻoua kuó ke lea ʻo pehē ange, “ʻE Uani, ʻoku ou fie fakaafeʻi koe ki hoku siasí. ʻOku ou loto ke ke lau e tohi ko ʻení.” Kapau te ke fai e meʻa faingofua ko ʻení, te ke ala liliu ha ngaahi moʻui.

Ko ʻEletā Iusita (fika ua mei toʻomataʻú) mo hono fāmilí ʻi Lima, ʻi Pelū, hili ha taimi nounou mei heʻene kau ki he Siasí.

Hili e kau ʻa ʻEletā Iusita ki he Siasí, naʻá ne maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke vahevahe ʻene fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene hoko ko ha faifekau taimi kakato ʻi Pelū. Toʻohema, ʻi ʻolunga: Ko ʻEletā Iusita (toʻomataʻú) ʻoku tuʻu mo ha fāmili papi ului naʻá ne akoʻi. Toʻohema, ʻi laló: ʻOku fakataha ʻa ʻEletā Iusita (ʻotu muí, ʻi toʻomataʻu) mo ha kau faifekau kehe ʻi tuʻa ʻi ha falelotu ʻo e siasí.

ʻŪ tā fakafāmilí ʻi he angalelei ʻa ʻEletā Iusita; ngaahi tā fakatātā ʻa Brian Call