2013
‘Oku Fie Maʻu ke Tau Lotu—He Taimí ni!
Sune 2013


ʻOku Fie Maʻu ke Tau Lotu—He Taimí ni!

Jeffery R. McMahon, ʻAlapeta, Kānata

Naʻe foki mai homau fāmilí mei haʻamau ʻeva ʻi he fakaʻosinga uiké ki he Vaitafe ko Melinó, ʻi ʻAlepeta, Kānata, ʻa ia ʻoku houa ʻe nima hono mamaʻo ki he tokelau ʻo homau ʻapí ʻi ʻEtimonitoni. Kuo ʻosi fuoloa e fakapoʻuli ʻi he feituʻu tokelaú, pea neongo naʻe mālohi ʻa e matangí pea lahi mo e sinou ʻi muʻa ʻiate kimautolu ʻi he halá, naʻe ngali faingamālie mo nonga ʻa e meʻa kotoa pē ʻi loto ʻi heʻemau loto vēní.

Naʻe fakafokifā ʻa e ulo mai ha maama fakatokanga ʻi muʻa ʻi he mita ʻo e meʻalelé. Naʻe tuʻo taha pē haʻaku sio ai ki muʻa, ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, pea naʻá ku manavahē ki he meʻa ʻe hokó. Naʻá ku tāmateʻi leva ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fakaʻaongaʻi ki ai ʻa e ʻuhilá, ka naʻe vave pē ʻa e mate ʻa e mīsiní. Naʻá ku ʻiloʻi kuo mau mavahe mei he kolo fakamuimuí ʻi ha ngaahi kilomita lahi, pea naʻá ku ʻiloʻi ʻoku toe ha ngaahi kilomita lahi pea mau toki aʻu ki he kolo hoko maí. ʻOku ʻikai te u manatuʻi e taimi fakamuimuitaha ne mau fetaulaki ai mo ha meʻalelé.

ʻI heʻemau fakatoʻotoʻo ke fakakaukauʻi ha meʻá ke mau faí, naʻe pehē mai ʻe homa foha taʻu 11 ko Kāsoní, “ʻOku fie maʻu ke tau lotu—he taimí ni!” Naʻe mamahi ʻaupito ʻa Kāsoni ʻi he māhina ʻe tolu kuo hilí he mole hono tehiná, ʻi heʻene mālōlō mei he kanisaá. Kuo tuʻo fiha nai ha ngaahi lotu kuo fai hake ʻe Kāsoni ki he langí ʻi heʻene fefaʻuhi ke mahino kiate ia ʻa e ʻuhinga ʻo e mole hono kiʻi tokoua pē ʻe toko tahá?

Naʻe ʻikai te ma ʻiloʻi pe naʻe mahino kakato kiate ia ʻema fakamatalaʻi ange, ʻoku fie maʻu ke fakatatau ʻetau ngaahi lotú ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní, kae ʻikai ko ʻetau ngaahi holí. Ka ʻokú ne fakahā mai heni ʻa e fie maʻu ke mau tafoki ki he Tamai Hēvaní pea mau tui mo falala pē kiate Ia.

Naʻe ʻikai fuoloa mei heʻemau lotú, naʻe kamata ke ʻasi mai he sioʻata muí ha meʻalele. Naʻe hili ha ngaahi sekoni siʻi mei ai, ne tuʻu ʻi muʻa ʻiate kimautolu ha loli ko ʻene ʻalu ki ʻEtimonitoni.

ʻI heʻeku fetāpaaki mo e fakaʻulí, naʻá ne fehuʻi mai ʻi ha leʻo matolu ʻoku fasi faka-Falanisē mo e Kānata, “ʻOku ʻi ai ha fānau he vēní?” Hili ʻeku tali ʻio atú, naʻá ne pehē mai naʻe fakalaka mai ʻi ha meʻalele ʻe taha naʻe tuʻu ʻi he halá ʻi ha ngaahi maile lahi ʻi mui, ka naʻe ʻikai te ne tuʻu koeʻuhí ko e kovi ʻa e ʻeá. Neongo iá, naʻá ne maʻu ha ongo makehe ʻoku ʻi ai haʻama fānau ʻoku nau fie maʻu ʻene tokoní. Ko e ʻuhinga ia naʻá ne tuʻu aí.

Hili ha ngaahi miniti siʻi naʻá ne toho ʻemau meʻalelé ki he funga lolí, pea mau ʻalu leva ki ʻEtimonitoni. Naʻe momoko ʻemau fokí, ka naʻe fakamāfanaʻi kimautolu ʻe heʻemau ʻiloʻi fakapapau mo fakafiefia ko ia ʻoku ʻafio mai ʻa e Tamai Hēvaní ki he ngaahi lotú. ʻOku fai mai ʻa e ngaahi talí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi founga ne ʻikai ke tau fakakaukau ki ai, pea taimi ʻe niʻihi ʻoku fai mai e talí ʻi he founga mālohi mo hangatonu ʻoku ʻikai te tau ʻamanaki ki ai. ʻOku fie maʻu pē ke tau tui mo falala ki he ʻEikí.