2013
Tefitoʻi Moʻoni ʻe Hiva ki ha Nofomali mo e Fāmili Lavameʻá
Sune 2013


Tefitoʻi Moʻoni ʻe Hiva ki he Nofo Malí mo e Fāmili ʻoku Lavameʻá

Naʻe feinga ʻa ʻEma ʻĀtama mei Uāsingatoni, USA, ke fakakaukauʻi ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻe lelei taha ki heʻene fānau iiki ʻe toko tolú, peá ne liliu ʻene fakakaukaú ʻi haʻane talanoa mo ʻene faʻeé. “ʻE fēfē kapau te ke foaki ki hoʻo fānaú ha meʻa ʻoku lelei ange ʻi he ako ki he sipotí mo e faivá?” Naʻe fehuʻi ange ʻe he faʻē ʻa ʻEmá. “ʻE fēfē kapau te nau ako ʻi heʻenau nofo ʻi ʻapí ke nau ongoʻi lahi ange ʻa e Laumālié?” Pea fakamanatuʻi ange ʻe heʻene faʻeé ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo kau ki he mālohi ʻo hono fakataumuʻa ʻa e ngaahi fetuʻutaki mahuʻinga ʻo e moʻuí (hangē ko ʻení, vakai, “Ko e Ngaahi Meʻa ʻOku Mahuʻinga Tahá,” Liahona, Nōvema 2010, 19–22).

Naʻe lotu ʻa ʻEma mo hono husepāniti ko Peleití peá na fakalaulauloto ki he faleʻi ko ʻení, peá na ongoʻi ko ha fakakaukau lelei ke lahi ange ʻa e taimi ke feohi fakataha honau fāmilí ʻi ʻapi. Naʻa nau fili ʻi ha taʻu ʻe taha ke tuku ʻa e ako sipotí mo e faivá, pea nau nofo ʻo teuteu fakataha ʻenau meʻakaí, ako ʻa e ngaahi hiva ʻa e Palaimelí, ʻalu ʻo ʻaʻahi ki ha ngaahi musiumé mo nau fai ha ngaahi vaʻinga ʻi tuʻa. Naʻe pehē ʻe ʻEma, “Naʻe lava ke ongoʻi ʻe heʻema fānaú ʻa e Laumālié … koeʻuhí he naʻa mau fakamoleki ha taimi ke mau kiʻi tuʻu hifo ai ʻo fanongo.” Naʻá ne pehē, mahalo ʻe ʻikai hoko ʻema fānaú ko ha kau tuʻukimuʻa ʻi he sipotí mo e faivá, ka ʻoku “nau maʻu ha fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.”

Naʻe lotu ʻa ʻEma mo Peleiti ke na ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku totonu ke na muimui fakafoʻituitui ai ki he akonaki ʻa e kau palōfita ʻo onopōní, pea ʻi heʻena fai iá, naʻá na maʻu ai ʻa e ngaahi fakahinohino fakalaumālie ki hona fāmilí. Naʻe pehē ʻe ʻEma, naʻe tākiekina ia ʻe he fakahinohino fakalaumālie ko ʻení ki he “taimi naʻá ne polepole taha ai ʻi heʻene hoko ko ha faʻeé.”

Naʻe fokotuʻu mai ʻe he kau palōfita ʻo onopōní ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe hiva ki ha ngaahi fāmili ʻoku mālohi pea makatuʻunga ʻi he ongoongoleleí: “ʻOku faʻu mo pukepuke ʻa e nofo mali mo e ngaahi fāmili ʻoku fiefiá ʻi he ngaaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí, lotú, fakatomalá, faʻa fakamolemolé, fakaʻapaʻapá, ʻofá, manavaʻofá, ngāué, mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakatupulakí” (Liahona, Nōvema 2010, 129). ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi akonaki ko ʻeni mei he kau taki ʻo e Siasí, ngaahi sīpinga mei he moʻui ʻa Sīsū Kalaisí, mo e ngaahi ʻīmisi fakatātā ke tau sio lelei ange ai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻe hivá mo e ngaahi founga te tau lava ʻo fakahoko ai iá.

Tuí

“Ko e tuí ko ha falala pe ʻilo pau ʻe takiekina ʻe Sīsū Kalaisi ha taha ke ne talangofua kiate ia.”

Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tuí,” scriptures.lds.org.

Mei he Kau Taki ʻo e Siasí

“Kuo fekauʻi kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻá ke tau akoʻi ʻetau fānaú ke ʻnau ʻiloʻi ʻa e tokāteline ʻo e … tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí’ (T&F 68:25). …”

“ʻOku ʻikai ha toe meʻa kehe te tau lava ʻo maʻu ai ha fakapapauʻi [moʻoni]. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha toe makatuʻunga ʻi he moʻuí ʻe lava ʻo maʻu mei ai ʻa e melino, fiefia, mo e ʻamanaki lelei tatau. ʻOku hoko moʻoni ʻa e tuí ʻi he ngaahi taimi veiveiua mo faingataʻá ko ha meʻafoaki fakalaumālie ia ʻoku taau ke tau feinga tūkuingata ki ai. ʻOku tau lava ʻo foaki ki heʻetau fānaú ʻa e akó, ngaahi lēsoni, sipoti, ngaahi ʻaati, mo e ngaahi koloa fakatuʻasino, ka ʻo kapau ʻoku ʻikai te tau foaki kiate kinautolu ʻa e tui kia Kalaisí, ʻoku ʻikai lahi ha meʻa kuo tau foaki kiate kinautolu.”

ʻ’Eletā Kevin W. Pearson ʻo e Kau Fitungofulú, “Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,” Liahona, Mē 2009, 38.

Lotú

“Ko e lotú ko e ngāue ia ʻoku feongoongoi ai e finangalo ʻo e Tamaí mo e loto ʻo e fānaú. ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e lotú ke liliu ʻa e finangalo ʻo e Otuá, ka ke ʻomi kiate kitautolu mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi tāpuaki kuo ʻosi finangalo ʻa e ʻOtuá ke foaki mai, ka ʻoku toki foaki mai ia ʻo kapau te tau kole.”

Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Lotú.”

Mei he Moʻui ʻa Sīsū Kalaisí

ʻI he fakaʻosi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻuluaki ʻaho ʻo ʻEne ngāue ki he kau Nīfaí, naʻá Ne vakai atu ki he fofonga ʻo e kakaí peá Ne “ʻafioʻi ʻoku nau tangi, mo nau sio fakamamaʻu kiate ia ʻo hangē ʻoku nau fie kole kiate ia ke ne nofo ʻo kiʻi fuofuoloa siʻi ange mo kinautolu.” Naʻe fonu hono lotó ʻi he ʻofa mamahi kiate kinautolu peá ne folofola ange kiate kinautolu, “ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku puke ʻiate kimoutolu? … ʻOmi ʻa kinautolu ki heni pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu.”

Naʻe ʻomi ʻe he fuʻu kakaí ʻa honau kau mahakí pea naʻe fakamoʻui taki taha kinautolu ʻe Sīsū. Pea naʻa nau ō mai kotoa—ko e kakai tangata, kakai fefine mo e fānau ʻe toko 2,500—ʻo nau tūʻulutui ʻi he veʻe vaʻe ʻo Sīsuú ʻo hū kiate Ia.

Naʻe fekau leva ʻe he Fakamoʻuí ke ʻomi ʻa e fānau īkí kiate Ia peá ne fekau ki he fuʻu kakaí ke nau tūʻulutui hifo. Naʻá Ne tūʻulutui hifo mo ia ʻi he lotolotonga ʻo e fānaú ʻo kamata ke lotu. Naʻe vaivai ʻa e loto ʻo e kakaí ʻi he fiefia, hili ʻenau fanongo ki Heʻene lotú, pea nau fai ʻa e fakamoʻoni ko ʻení: ʻOku teʻeki ai mamata, pea teʻeki ai fanongo ʻe ha telinga, ʻi muʻa, ki ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo ʻo hangē ko ia naʻa mau mamata mo fanongo ki hono folofola ʻaki ʻe Sīsū ki he Tamaí.” (Vakai, 3 Nīfai 17:1–17.)

Fakatomalá

“ʻOku fakahā mai ʻe he fakatomalá ʻoku sītuʻa ha taha mei he koví pea fakatafoki hono lotó mo e fakakaukaú ki he ʻOtuá.”

Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakatomala, Fakatomalaʻi,” scriptures.lds.org.

Mei he Kau Taki ʻo e Siasí

“ʻOku lelei ange [ke fakatomala ʻi he ʻahó ni ʻi ha toki tali ki he kahaʻú]. …

“Neongo ʻe ʻi ai ha taimi ʻi he kahaʻú ʻe fakamolemoleʻi ai kitautolu, ka ʻe ʻikai lava ʻe he ʻEikí ʻo fakafoki mai ʻa e ngaahi lelei ʻo ʻetau fakatomala ʻi he ʻaho ní kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa ai pea te tau tauhi ki aí. ʻOku fakamamahi taha ʻeni ki he mātuʻa ʻa e fānau kei īkí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingamālie ʻi he ngaahi taʻu pelepelengesi ko ʻení ki hono fakafōtungaʻi mo hono hiki hake ʻo e ngaahi laumālié ʻa ia ʻe ʻikai toe hoko mai. Ka ʻoku kau ai foki mo e kuitangata ko ia kuo mole hano ngaahi faingamālie ki heʻene fānau ʻaʻaná, te ne lava ʻi haʻane fili ke ne fakatomala he ʻahó ní, ke ne fai maʻa hono makapuná ʻa e meʻa ʻa ia naʻe totonu ke ne fai ki heʻenau mātuʻá.”

Palesiteni Henry B. Eyring, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOua ʻe Toloi,” Liahona, San. 2000, 40.

Fakamolemolé

“ʻʻOku ʻuhinga fakakātoa ʻeni ki ha meʻa ʻe ua: (1) Ko e taimi ʻoku fakamolemoleʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí, ʻokú ne kaniseli pe taʻofi ha tautea ʻoku fie maʻu ki he angahala. … (2) Ko e taimi ko ia ʻoku fefakamolemoleʻaki ai ʻa e kakaí, ʻoku nau fetauhiʻaki ʻiate kinautolu ʻi he ʻofa faka-Kalaisí.”

Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakamolemole,” scriptures.lds.org.

Mei he Moʻui ʻa Sīsū Kalaisi

Naʻe fakaafeʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻe ha Fālesi ko Saimone ke na maʻu meʻatokoni efiafi. Lolotonga ʻena maʻu meʻatokoní, naʻe haʻu ha fefine kia Sīsū naʻe ʻiloa ʻi he koló ko e angahala, peá ne tuʻu pē ʻi hono tafaʻakí ʻo tangi. Naʻá ne tūʻulutui ʻi he vaʻe ʻo Sīsuú ʻo fufulu ia ʻaki hono loʻimatá, peá ne holoholo ia ʻaki hono louʻulú, pea ne tākai ia ʻaki ʻa e lolo. Naʻe vakai ʻa Saimone ki he fefiné peá ne fakakaukau ʻo pehē, “ka ne ko ha palōfita ʻa e tangatá ni, pehē, kuó ne ʻilo ʻa e fefiné ni mo ʻene angá, ʻa ia ʻoku ala kiate iá.”

Naʻe tafoki ʻa e Fakamoʻuí kia Saimone ʻo ne akoʻi kiate ia ha talanoa fakatātā:

“Naʻe ʻi ai ha tangata ʻe toko taha pea naʻe totonu ke totongi kiate ia ʻe he toko ua, ko e tēnali ʻe nimangeau ʻa e toko taha pea nimangofulu ʻa e toko taha.

“Pea kuo ʻikai haʻana meʻa ke totongi ʻaki, peá ne fakamolemole [kakato] leva ʻa kinaua [fakatouʻosi] pē.”

Pea fehuʻi ange leva ʻe Sīsū kia Saimone, “Ko hai [ʻi he ongo tangata moʻuá] ʻe ʻofa lahi [ki he tangata naʻa na moʻua ki aí]?” Naʻe tali ange ʻe Saimone, mahalo ko ia naʻe lahi hono fakamolemoleʻí hono moʻuá. Naʻe tafoki ʻa Sīsū ki he fefiné ʻo ne pehē kia Saimone, “ʻOkú ke mamata ki he fefiné ni? … Ko ʻene angahalá ʻa ia ʻoku lahi, ka kuo fakamolemoleʻi ia; ko ia ʻoku lahi ai ʻene ʻofá: ka ko ia ʻoku siʻi hono fakamolemolé ʻoku siʻi ʻene ʻofá.” Hili ia naʻá Ne talaʻofa ki he fefiné, “Kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahalá. … Kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí: ʻalu ʻi he fiemālie.” (Vakai, Luke 7:36–50.)

Mei he Kau Taki ʻo e Siasí

“Manatuʻi ʻoku fonu ʻa hēvani ʻi he kakai kuo nau maʻu kotoa ʻa e meʻa ko ʻení: Kuo fakamolemoleʻi kinautolu. Pea ʻoku nau faʻa fakamolemole.”

Palesiteni Dieter F. Uchtdorf, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku Maʻu ʻa e ʻAloʻofá ʻe he Kau Manavaʻofa,” Liahona, Mē 2012, 77.

Fakaʻapaʻapá

“Ke lau ʻoku taau mo ha fakaʻapaʻapa lahi.”

Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “respect.”

Mei he Kau Taki ʻo e Siasí

“ʻI he taimi kuo tau maʻu ai ʻo lahi pea fononga lōloa mai ʻo mamata ki he tuʻunga taʻepau mo fakangalingali ʻoku ʻi ai ʻa e māmaní, ʻoku toe tupulaki ai ʻetau loto houngaʻiá koeʻuhi ko e faingamālie ʻoku tau maʻu ke kau ki ha meʻa ʻoku tuʻuloá—ʻa e ʻapí mo e fāmilí pea mo e mateaki hotau ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻo hono haʻi fakataha kitautolu ʻe he fatongiá, fakaʻapaʻapá, mo e ongoʻi ʻoku tali lelei kitá. ʻOku tau ako ʻe ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo fetongi moʻoni ʻa e feohi monūʻia ʻoku tau fai he moʻui fakafāmilí. …

“Houʻeiki tangata, tau fakaʻapaʻapa mo fakaʻapaʻapaʻi hotau uaifí. Ko kinautolu hotau ngaahi hoa taʻengatá. Kau fafine, fakaʻapaʻapaʻi homou husepānití. ʻOku nau fie fanongo ki ha lea lelei. ʻOku nau fie maʻu ha fofonga malimali. ʻOku nau fie maʻu ke fakahaaʻi ange ʻa e ʻofa moʻoní.” …

Palesiteni Thomas S. Monson, “ʻOfa ʻi ʻApí—Ekinaki mei Hotau Palōfitá,” Liahona, ʻAokosi 2011, 4.

ʻOfá

“Mateaki mo e ʻofa ʻoku tautakelé. … ʻOku hā ʻa e sīpinga e ʻofa ʻa e ʻOtua ki heʻene fānaú ʻi he fakalelei taʻe-fakangatangata ʻa Sīsū Kalaisí.”

Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻOfá,” scriptures.lds.org.

Mei he Moʻui ʻa Sīsū Kalaisi

Naʻe fai ʻe Sīsū ha ʻOhomohe fakaʻosi ʻo e Laka Atú mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi he efiafi ki muʻa Hono Kalusefaí pea ʻi ha ngaahi houa siʻi mei Heʻene mamahi ʻi Ketisemaní. ʻI he ʻosi ʻa e ʻohomohé, naʻe ʻilo [ʻe Sīsū] kuo hoko hono ʻaho ke ʻalu ai ʻi he māmaní ki he Tamai pea naʻe ʻofa ia kiate kinautolu naʻe ʻaʻana ʻoku ʻi he māmaní ʻo aʻu ki he ngataʻangá.” Naʻe tuʻu hake ʻa e Fakamoʻuí mei he ʻohomohé, pea toʻo ʻa e holoholó ʻo nonoʻo. Naʻá ne lilingi ʻa e vaí ki he kumeté peá ne fufulu ʻa e vaʻe ʻo ʻene kau ākongá. Naʻe hili ia, peá Ne tuku ha fekau foʻou kiate kinautolu:

“Mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu, [ʻo] hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú. …

“ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu.” (Vakai, Sione 13:1–5, 34–35.)

Mei he Kau Taki ʻo e Siasí

“Siʻi ngaahi mātuʻa, ko e fē nai ʻa e taimi fakamuimui taha kuo mou fakahā fakamātoato ai hoʻomou ʻofa ki hoʻomou fānaú? ʻE fānau, ko e fē nai ʻa e taimi fakamuimui taha naʻa mou tala ange ai ki hoʻomou mātuʻá ʻoku mou ʻofa ʻiate kinauá?

“ʻOku tau ʻilo kotoa pē ʻoku totonu ke tau fakahā ki he kakai ʻoku tau ʻofa aí, ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu. Ka ʻoku ʻikai ke hā maʻu pē ʻi he meʻa ʻoku tau faí ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻí. ʻʻE lava ke tau ongoʻi lotolotoua, feifeiʻavale pe ongoʻi ʻoku tau mā.

“ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku ʻikai te tau feinga pē ke tau ʻilo lahi ange; ka ʻoku fie maʻu ke tau fai ke lahi ange maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku totonú pea ke tau lelei ange ai.

“ʻOku totonu ke tau manatuʻi, ko e kamataʻangá pē ʻa ʻetau pehē “Oku ou ʻofa ʻiate koe.” ʻOku fie maʻu ke tau lea ʻaki ia, ʻoku fie maʻu ke tau fakamātoato ʻi heʻetau lea ʻaki iá, pea ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ʻoku fie maʻu ke tau fakahā ia maʻu pē.”

ʻEletā David A. Bednar ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ke Faivelenga mo Tokanga Lahi Ange ʻi he ʻApí,” Liahonamo eEnsign, Nov. 2009, 17–18.

Manavaʻofa

“Ko hono ʻuhingá ke mamahi fakataha mo.’ ʻOku toe ʻuhinga foki ia ke fakahā ha fie kaungāmamahi, ʻofa, mo e ʻaloʻofa (meesi) ki ha taha.”

Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “’Ofa Mamahí” scriptures.lds.org.

Mei he Moʻui ʻa Sīsū Kalaisí

ʻOku ʻi he folofolá ha ngaahi fakamatala lahi ʻo kau ki hono fakahā ʻe Sīsū ha ʻofa mamahi ki he kakai kehé. Naʻe ueʻi ia ʻe Heʻene manavaʻofá, peá Ne fakaʻaaki ʻa e ongo tangata kui (vakai, Mātiu 20:30–34), Naʻá Ne fakamoʻui ha tangata kiliá (vakai, Maʻake 1:40–41), peá Ne fakamoʻui ʻa e kakai mahaki kotoa pē ʻi ha fuʻu kakai tokolahi ʻo e kau Nīfaí (vakai, 3 Nīfai 17:6–9).

Naʻe ʻi ai ha fakamatala fakaʻofa makehe, ʻa ia naʻe fononga atu ai ʻa Sīsū ki he kolo ko Neiní, peá Ne mamata ki ha meʻa-fakaʻeiki ʻo ha talavou ʻoku fata mai—“ko e foha pē taha ia ʻo ʻene faʻeé, pea ko e fefine ia kuo mate hono ʻunohó.” ʻI he mamata ʻa e Fakamoʻuí ki he fuʻu kakai tokolahi mei he koló naʻa nau fononga mai mo e fefiné pea mo e fuʻu loto-mamahi lahi ʻa e fefiné, [naʻá Ne] manavaʻofa ia kiate ia.” Naʻá ne ala atu ki he fata naʻe tokoto ai ʻa e talavoú, ʻo ne pehē ange, “Talavou, ʻoku ou pehē kiate koe, Tuʻu Hake.” Naʻe tangutu hake leva ʻa e tangatá pea kamata ke lea, pea ʻoatu ia ʻe he Fakamoʻuí ki heʻene faʻē loto mamahí. (Vakai, Luke 7:11–15.)

Ngāué

“Ko ha feinga mālohi fakasino pe fakaʻatamai ia, kae tautautefito ki hono poupouʻi ʻo ha ngāue ki ha taumuʻa.”

Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “work.”

Mei he Kau Taki ʻo e Siasí

“Ko hono akoʻi ki he fānaú ʻa e fiefia ʻo e ngāué ʻoku fai ia ʻi he angatonú, ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa-foaki māhuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻa-foaki kotoa pē ʻe lava ke foaki atu kiate kinautolú. ʻOku ou tui ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ki he movete ʻa e ngaahi mali lahi ʻo e ʻaho ní, ko e ʻikai akoʻi mo teuteuʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa honau ngaahi fohá ʻi honau fatongia ke tokonaki mo tauhi honau ngaahi fāmilí pea fiefia ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e fatongia ko iá. ʻOku ai mo ha tokolahi ʻo kitautolu kuo ʻikai te tau tōkaki ʻi hotau ngaahi ʻofefiné ha holi ke nau ʻomi ʻa e fakaʻofoʻofá mo e māú ki honau ngaahi ʻapí ʻi heʻenau tauhi ʻapí. …

“Naʻe tōkaki [ʻe heʻeku tamaí] ʻi hoku lotó ha fiefia mo hono fakahoungaʻi ʻo e ngāue ʻoku fai ʻi he angatonú pea teuteuʻi au ki he taimi ko ia ʻi heʻeku moʻuí ʻa ia te u fatongia ʻaki ai hono tauhi mo tokonaki ki ha fāmilí. Naʻe makatuʻunga ʻeku lavameʻá ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku tamai potó, hangē ko e ngāue ʻoku fai ʻi he angatonú, ʻoua ʻe fakamole noá, mapuleʻi kitá, mo e fai ha ngāue ke ola leleí.”

ʻEletā L. Tom Perry ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e Fiefia ʻo e Ngāue ʻoku Fai ʻi he Angtonú,” Ensign, Nov. 1986, 62, 64.

Fakafiefiá

Ko e ngaahi ʻekitivitī fakatupu moʻui lelei, mo angamaʻa ʻa ia ʻokú ne fakafoʻou ʻa e ivi mo e laumālie ʻo kinautolu ʻoku kau ki aí.

Mei he Kau Taki ʻo e Siasí

“Hangē ko hono ʻomi ʻe he ngāué ʻa e mālōloó mo hono fakafiefiá, ʻoku pehē ʻa e hoko ʻa e ngaahi fakafiefia ʻoku leleí ko e kaumeʻa mo e hoa tuʻu maʻu ʻo e ngāué. ʻOku lava ke hoko ʻa e mūsiká, ngaahi tohí, ʻaatí, ngaahi faivá, tulaná, ngaahi sipotí ko ha fakafiefia ke ne fakatupulekina ʻa e moʻui ʻa ha taha pea fakatapui foki ia. Ka ʻi he taimi tatau pē, ʻoku ʻikai ke faʻa lea ʻaki ka ko e kongalahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau lau ko e fakafiefiaʻi he aho ní ʻoku fakaloto mamahi, tukuhifo, fakamālohi, taʻofi ʻa e ngāue ʻa e ʻatamaí, mo maumauʻi e taimí. Ko e meʻa pango pē, ka ʻoku fie maʻu he taimi ʻe niʻihi ke te ngāue mālohi ke kumi ha taimi lelei ʻa ia ʻokú te ʻataʻatā ai. Ko e taimi ko ia ʻoku liliu ai ʻa e fakafiefiá mei he leleí ʻo koví, ʻoku hoko leva ia ko e meʻa ke ne fakaʻauha ʻa e moʻui kuo fakatapuí.”

ʻEletā D. Todd Christofferson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ngaahi Fakakaukau ki he Moʻui Kuo Fakatapuí,” Liahona, Nōvema 2010, 17.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Craig Dimond and Cody Bell © IRI

Mei he toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Craig Dimond, Cody Bell, Christina Smith © IRI; The Lord Jesus Christtā fakatātaaʻi ʻe Del Parson © IRI

MEI HE TOʻOHEMÁ: TĀ FAKATĀTAAʻI ʻE CRAIG DIMOND, CODY BELL MO DAVID STOKER © IRI;I Will Believe, FAI ʻE LIZ LEMON SWINDLE, ʻIKAI NGOFUA KE HIKI HANO TATAU.

Mei he toohemá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Steve Bunderson, David Winters mo Matthew Reier. ʻIkai Ngofua ke Hiki Hano Tatau; Fakaikiiki mei he; Jesus Washing the Feet of the Apostles, by Del Parson © IRI