2013
Founga ‘e Nima ke Muimui ai ki he Akonaki ‘a e Kau Taki Lakanga Fakataulaʻeikí
Sune 2013


Founga ʻe Nima ke Muimui ai ki he Akonaki ʻa e Kau Taki Lakanga Fakataulaʻeikí

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau ākongá mo akoʻi ʻa e kakai ʻi Hono kuongá. ʻOkú Ne kei fai ia ʻi he ʻahó ni.

ʻĪmisi

tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Steve Bunderson, ʻikai ngofua ke hiki hano tatau

Neongo ʻoku ʻikai ʻafio ʻa e Fakamoʻuí ʻi hotau lotolotongá, ka kuó Ne ui e kāingalotu ʻo Hono Siasí ke nau tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu, pea ʻokú Ne kole mai ke tau muimui ki heʻenau ngaahi akonakí ʻi heʻenau maʻu ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko hai te ne maʻu ha fakahā ʻoku kau kiate au?

ʻOku lava ke fai mai kiate koe fakafoʻituitui ha fakahā ʻi he Laumālié, pea ʻoku toe lava ke fai mai ia ʻi he kau taki lakanga fakataulaʻeiki kuo vaheʻi ki ha ngaahi fatongia pau, ke tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ha fakahinohino maʻanautolu kuo tuku mai ke nau tokangaʻi.

ʻOku maʻu ʻe he palōfitá e fakahā ki he Siasí kotoa, ʻoku maʻu ia ʻe homou Kau Palesitenisī Faka-ʻĒliá ki homou ʻēliá, ʻoku maʻu ia ʻe homou palesiteni fakasiteikí ki homou siteikí, mo hoʻomou pīsopé ki homou uōtí. ʻOku fai mai ʻa e ngaahi fakahā ki he niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ʻi honau ngaahi fatongiá, ka ʻoku ʻomi kotoa pē mei he tupuʻanga tatau, ko Hoʻomou Tamai Hēvaní.

Ko e hā e ʻuhinga hono poupouʻi hotau kau takí?

ʻOku hoko ʻetau hiki hake hotau nima toʻomataʻú ki he sikueá ko hano fakatātaaʻi fakasino ia ʻoku tau palōmesi ke tau fakalāngilangiʻi, fakaʻapaʻapaʻi, mo poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau feinga ke fakahoko honau fatongiá. Ko e muimui ki he ngaahi akonaki ʻa hotau kau takí, ko e founga ia ʻe taha ʻo hono poupouʻi kinautolú. ʻOku maʻu ʻe he kau takí ʻa e poto mo e ʻilo, pea ko hono taumuʻa ʻenau ngaahi akonakí ke tokoniʻi kitautolu ke tau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Kapau te tau talangofua ki heʻenau faleʻí, ʻe tupulaki ʻetau tuí mo fakamālohia ʻetau fakamoʻoní.

Ko e founga ʻeni ʻe nima te ke lava ʻo muimui ai ki he akonaki hoʻo kau taki lakanga fakataulaʻeikí:

  1. ʻAlu ki he ngaahi konifelenisi lahi, fakasiteiki mo fakauōtí. Te ke lava ʻo haʻu mo ha pepa mo e peni ke hiki ai haʻo fakamatala. ʻI hoʻo fanongo ki hoʻo kau taki lakanga fakataulaʻeikí, hiki e ngaahi meʻa te ke ongoʻí, ngaahi meʻa te ke faí, pe ko e ngaahi liliu te ke fai ʻi hoʻo moʻuí. Manatuʻi ke ke hiki haʻo fakamatala ʻi heʻenau lea ʻi ha ngaahi fakataha kehe ʻa e Siasí pe ngaahi ʻinitaviú.

  2. Lotu ke ke maʻu ha fakamoʻoni ki he ekinaki ʻoku nau faí. ʻE lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamoʻoniʻi atu kiate koe e akonaki ʻoku fai maí ko e finangalo ia ʻo e Tamai Hēvaní.

  3. Faʻu ha palani ki ha founga te ke lava ʻo fakahoko ai ʻa e akonakí ʻi hoʻo moʻuí. Hangē ko ʻení, kuo faleʻi ʻe he kau palōfitá ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau ako. Ko e hā hoʻo palaní? Te ke hū ki ha kolisi pe ki ha ʻapi ako fakangāue? Ko e hā ʻa e meʻa te ke ako ki aí? Te ke hū ʻafē? Ko e hā ha meʻa ʻokú ke fai he taimí ni ke ke teuteu ki he pokokalama ʻokú ke fie ako ki aí?

  4. Feinga ke ke ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻoku hokó. Ako ki he ngaahi akonaki lolotonga ʻa e kau takí ʻi hoʻo lau e ngaahi makasiní ʻa e Siasí. Ko e maʻuʻanga tokoni lelei ʻaupito ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. ʻOku maʻu ʻi he Liahoná ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Kapau ʻoku ʻi ai ha tohi feʻaveʻaki ʻa homou uōtí pe koló, mou lau e pōpoaki ʻoku ʻoatu ʻe hoʻomou kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Ko e meʻa mahuʻingá ke mou toe vakaiʻi e ngaahi lea ʻa e kau takí ʻi he ngaahi konifelenisi lahi ne toki faí.

  5. Kamata leva he taimí ni. ʻOku lava ke ʻahiʻahiʻi kitautolu he taimi ʻe niʻihi ke toloi ʻetau muimui ki he akonaki ʻa hotau kau takí. Ko e ʻosi pē haʻo faʻu ha palani ke fakahoko ʻa e akonaki ko iá, ngāue leva ki ai.

Ngaahi Lēsoni ʻo e Sāpaté

Ko e Tefito ʻo e Māhina ní: Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

toʻomataʻu mamaʻo atú: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Eldon Linschoten