2013
Ko Hotau Tukufakaholo Fakafaifekau Maʻongoʻongá
ʻOkatopa 2013


Ko Hotau Tukufakaholo Fakafaifekau Maʻongoʻongá

ʻOku ngāue ʻa e kau faifekau kotoa pē, ʻo e kuo hilí pe lolotongá ni, mo ʻamanaki ʻe toe lelei ange ai e moʻuí ki he niʻihi kehé.

ʻOku fakahoko ʻe he kau faifekau ʻo e ʻaho ní ʻa e tukufakaholo maʻongoʻonga ʻo hono fakafonu e māmaní ʻaki e ʻilo ki he ʻEikí (vakai, ʻĪsaia 11:9). ʻOku hoko e kau faifekau ʻi he folofolá mo e hisitōlia ʻo e Siasí ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kau faifekau fakaonopōní, ʻo kamata meia ʻĒpalahame kia Paula kia ʻAmoni, kia Uilifooti Utalafi.

Te tau lava ʻo maʻu ha lototoʻa mo ha ueʻi fakalaumālie mei he ngaahi sīpinga ko ʻení, tatau ai pē pe ko ha kāingalotu ngāue fakafaifekau kitautolu, pe teuteu ke ngāue fakafaifekau, pe lolotonga ngāue fakafaifekau, pe foki mai mei he ngāue fakafaifekaú.

Ko Hotau Tukufakaholo Fakafaifekau ʻi he Tohi Tapú mo e Mataʻi Tofe Mahuʻingá

Naʻe ui ʻa e kau faifekau ʻo e Fuakava Motuʻá, hangē ko Sioná, ke nau ʻoatu ha leʻo ʻo e fakatokanga ki he kakaí (vakai, ʻIsikeli 3:17–19). ʻOku tau ʻilo he sīpinga ʻa Sioná hono mahuʻinga ʻo e fakatomalá mo e talangofuá. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he talanoa ʻo ʻĒpalahamé ki he tohi hohokó mo e mālohi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Naʻe ngāue e kau faifekau ʻo e Fuakava Foʻoú, hangē ko Pita mo Paulá, ke paotoloaki e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Neongo ia, ne aʻu ki ha taimi naʻe hē ai ʻa māmani mei he moʻoní. Kuo toe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku tau ngāue he taimí ni, hangē ko e kau faifekau ko iá, ke fakatolonga mo vahevahe ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi

Ko Siona he Matātahi ʻo Ninivé, tā ʻe Taniela A. Lewis. Naʻe fakatomala ʻa Siona pea ʻalu ʻo malanga mo fakamoʻoniʻi ʻoku pule ʻa Sihova ʻi he potu kotoa pē pea ʻoku ʻikai fakangatangata ʻa ʻEne ʻofá ki ha puleʻanga pe kakai pē taha (vakai, Siona 1–4).

©2002 Daniel A. Lewis.

ʻĪmisi

Ko Pita mo Sione he ʻao ʻo e Kau Pule ʻi Selusalemá, tā ʻe Simon Vedder. Naʻe taki mai ʻa Pita mo Sione ki he ʻao ʻo e fakamaauʻangá, pea fehuʻi ange ʻe he kau taulaʻeiki lahí kiate kinaua, “ʻIkai naʻa mau mātuʻaki fekau kiate kimoutolu ke ʻoua naʻa mou ako ʻi he hingoá na? pea, vakai, kuo mou fakapito ʻa Selusalema ʻaki hoʻomou akonakí. … Pea toki lea ʻa Pita … ʻo pehē, ʻOku totonu ʻemau talangofua ki he ʻOtuá, [kae ʻikai ko e] tangatá” (Ngāue 5:28–29).

ʻI he Angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí

Ko e ʻAposetolo ko Paulá, tā ʻe Karel Skreta. Naʻe fai ʻe Paula ʻi heʻene ngaahi fefonongaʻakí mo ʻene ngaahi tohí ha fakamoʻoni mālohi ki he Fakamoʻuí ʻi ʻEsia Mino mo e konga lahi ʻo e māmani ne ʻiloa he kuonga ko iá.

BPK, Berlin / Gemaeldegalerie Alte Meister, Staatliche Kunstsammlungen, Dres / Elke Estel / Hans-Peter Klut / Art Resource, NY

ʻĪmisi

Ko e Tāpuakiʻi ʻe Melekisēteki ʻa ʻEpalame [ʻĒpalahame], tā ʻe Walter Rane. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Melekisēteki ʻa ʻEpalame (vakai, Sēnesi 14:18–20) mo ne toe ʻoange foki kiate ia ʻa e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, T&F 84:14). Naʻe hā ʻa e ʻEikí ʻi ha taimi ʻe taha kia ʻEpalame ʻo folofola ange, “Kuó u tuʻutuʻuni … pea ngaohi koe ko e tamaioʻeiki ke toʻo hoku hingoá ʻi ha fonua foʻou. … Pea te ke hoko ko e monūʻiaʻanga ki ho hakó ki mui ʻiate koe, koeʻuhí ke nau ʻave ʻi honau nimá ʻa e ngāue mo e Lakanga Fakataulaʻeiki ko ʻení ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē” (ʻĒpalahame 2:6, 9).

ʻI he Angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí

Ko Hotau Tukufakaholo Fakafaifekau ʻi he Tohi ʻa Molomoná

Ko ʻAlamā, ʻAmuleki, ngaahi foha ʻo Mōsaiá, mo Samuela ko e tangata Leimaná, ko ha niʻihi tokosiʻi pē ia ʻo e kau faifekau faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻongá ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku tau fakatokangaʻi ʻiate kinautolu ha ngaahi sīpinga ʻo e fakatomalá, tuí, talangofuá, mo e lototoʻá. Te tau lava ʻo hangē ko kinautolú, ke falala ki he ueʻi fakalaumālié mo e fakahā mei he ʻOtuá ke tataki ʻetau ngāue fakafaifekaú.

ʻĪmisi

Ko ʻĀmoni ʻi he ʻao ʻo e Tuʻi ko Lamonaí, tā ʻe Gary L. Kapp. Naʻe fakahaofi ʻe ʻĀmoni, ko e taha ʻo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, ʻa e ngaahi tākanga ʻa e tuʻi ko Lamonaí. Ko e taimi ne ʻeke ai ʻe he tuʻí kia ʻĀmoni pe naʻe fekauʻi mai ia ʻe he ʻOtuá, ne talaange ʻe ʻĀmoni naʻe fekauʻi mai ia ʻe ha taha ʻoku ui ko e Laumālie Māʻoniʻoni ke akoʻi e ongoongoleleí “ki he kakai [ʻo Lamonaí], koeʻuhí ke lava ai ʻo fakatafoki ʻa kinautolu ki he ʻiloʻi ʻo e meʻa ʻoku totonu mo moʻoní” (ʻAlamā 18:34).

© Gary L. Kapp, ʻoua naʻa hiki hano tatau

ʻĪmisi

Naʻá Ne ʻOmi ha Ngaahi Ongoongo ʻo e Fiefiá ki Hoku Laumālié, tā ʻe Walter Rane. Naʻe ʻaʻahi ha ʻāngelo kia Samuela ko e tangata Leimaná ʻo ʻomai “ha ngaahi ongoongo fakafiefia ki he laumālie ʻo [Samuelá]” fekauʻaki mo e hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí (Hilamani 13:6–7). Naʻe kaka ʻa Samuela he ʻā ʻo e kolo ko Seilahemalá mo vahevahe ʻa e ongoongo fakafiefia ko ʻení mo e kakaí, ko ha konga ia ʻo hono ui ke malanga ki he kakai Nīfaí.

ʻI he Angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí

Ko Hotau Tukufakaholo Fakafaifekau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

Hili hono toe fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻe fie maʻu leva ha kau faifekau. Naʻe hanga ʻe ha kau faifekau hangē ko Teni Sōnasí, ʻOasoni Haiti, mo Paʻale P. Palati, ʻo vahevahe atu ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ne ʻi ai ha niʻihi, hangē ko Samuela ko e tokoua ʻo e Palōfita ko Siosefá, naʻe ngāue ofi pē ki honau feituʻú. Ko ha niʻihi naʻe fononga mamaʻo ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi feituʻu hangē ko Tailení, mo e ʻOtu motu Sanuisí (Hauaiʻi), Tenimaʻake, mo ʻIngilani.

Naʻe faʻa ngāue lōloa mo tātuʻolahi ʻa e kau faifekaú ni, Naʻe tuku ʻenau mātuʻá, ngaahi ʻofaʻangá, uaifí, fānaú, mo e ngaahi makapuná ʻo hangē ko ia ʻoku tau faí. ʻOku nau hoko ko ha sipinga kiate kitautolu he ʻahó ni ʻi he tuí, lototoʻá, talangofuá, kātakí, mo e faivelengá.

ʻĪmisi

Kau Malanga Māmongá, tā ʻe Arnold Friberg, makatuʻunga ʻi ha tā kimuʻa ne fai ʻe Christen Dalsgaard. Ko e ʻata ʻeni ʻo ha ʻuluaki faifekau ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻene akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki ha fāmili Tenimaʻake ne fakataha hake ki honau ʻapi ʻutá, ʻa ia naʻe angamaheni ʻaki ʻi he ngāue fakafaifekaú he senituli 19. Naʻe toe faiako foki ʻa e kau faifekaú ʻi he ngaahi tuliki halá pe ʻi kolo ʻi he ngaahi holo fakatahaʻangá.

© IRI, ʻi he angalelei ʻa Arnold Friberg

ʻĪmisi

Ko e Teuteu ʻa Uilifooti Utalafi ki he Papitaiso he Faama Penipoú, tā ʻe Richard A. Murray. Naʻe taki ʻe he ʻEikí ʻa Uilifooti Utalafi ʻi he 1840 tupú ki he faama ʻa Sione Penipoú ʻi Hiafootisaea ʻi ʻIngilani. Naʻe tohi ʻe Uilifooti, “Naʻe ʻi ai ha kakai ʻi ai ne nau lotua ʻa e faʻunga ʻo e ngaahi meʻa he kuonga muʻá. Ko hono olá, naʻá ku papitaiso ha toko onongeau ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻe tolungofulu hili ʻeku aʻu ki aí. … Naʻá ku ʻomi ha toko tahamano valuafe ki he Siasí ʻi ha ngāue pē he māhina ʻe valu he fonua ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he naʻe ʻi ai ha kakai kuo ʻosi mateuteu ki he Ongoongoleleí” (“Discourse,” Deseret Weekly, Nōvema 7, 1896, 643).

Langa ʻi Hotau Tukufakaholo Fakafaifekaú

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2012 ʻe lava ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí ke ʻō ʻo ngāue fakafaifekau ʻi ha taʻu kei siʻi ange, kuo fakatefua ai ha kau talavou mo ha kau finemui ʻe laumano ʻo e Siasí ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.

Naʻe tānaki atu ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ʻene fakamoʻoni ki he ngāue fakafaifekaú he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2013, mo poupouʻi kitautolu takitaha ke tau hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo e mana ko ʻeni ʻoku hokó ʻaki haʻatau tokoni ke ʻilo kinautolu ʻoku mateuteu ke fanongo ki he ongoongoleleí: “ʻI hono ueʻi ʻe he ʻEikí ha kau faifekau tokolahi ange ke ngāué, ʻokú Ne toe fakaʻaaki e ʻatamaí mo fakaava e loto ʻo ha kakai lelei mo faitotonu tokolahi ange ke nau tali ʻEne kau faifekaú. ʻOku mou ʻosi maheni mo kinautolu pe te ke toki maheni mo kinautolu. ʻOku nau ʻi homou fāmilí pea nofo ʻi homou feituʻú. ʻOku nau fakalaka hake ʻiate koe he halá, tangutu ʻi ho tafaʻakí he ʻapiakó, ʻoku mou fetuʻutaki he ʻinitanetí” (“Ko ha Mana,” Liahona, Mē 2013, 78).

ʻĪmisi

Naʻe papitaiso ʻe he kau faifekau toki tūʻuta atú e kakai tuʻufonua ʻi he ʻOtu motu Sanuisí (Hauaiʻi) kamata mei he 1851. Ne toki ʻai e tā ia ko ʻení kimui ʻaupito pē ia.

ʻOua naʻa hiki hano tatau

ʻĪmisi

Ko e Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Ngaahi Halá, tā ʻe Ken Spencer. ʻOku vahevahe ʻe he ongo faifekaú ni ʻa e ongoongoleleí mo ha tangata ʻi muʻa ʻi ha faletohi ʻi Niu Palanisuiki, Niu Sēsí, USA.

ʻI he Angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí

ʻĪmisi

Kau Faifekau Taʻehōloa, tā ʻe Juei Ing Chen. ʻOku hangē kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Taiuaní, ko e kau mēmipa faifekau ʻi he potu kotoa pē, ʻo feinga ke vahevahe ʻenau fiefia ʻi he ongoongoleleí pea mo e ngaahi folofolá. Ko e folofolá ʻoku ʻi he funga tēpilé; pea ʻoku hā ʻi he meʻa faʻoʻanga ʻo e ngaahi takainga tohí ha fakatātā ʻo e Temipale Taipei Taiuaní.

© IRI, ʻi he angalelei ʻa Juei Ing Chen

ʻĪmisi

ʻE Matala ʻa e Kakai Leimaná ʻo Hangē ha Losé, tā ʻe Joselito Jesus Acevedo Garcia. ʻOku puke ʻe he ʻīmisi ko ʻení ʻa e laumālie ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he kakai lea faka-Sipeiní. ʻOku teuteu ha ongo faifekau ke na akoʻi ʻa e ongoongoleleí kae femoʻuekina ʻa e kakaí ʻi honau ngaahi ngafa fakaʻahó. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he Temipale Lima Peluú, ʻa ia ʻoku tuʻu he lotolotonga ʻo ha ngaahi ʻapi iiki mo e fanga monumanu ʻo e fonuá, ʻa e tupulekina ʻa e Siasí.

ʻI he Angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí

ʻĪmisi

Kau Faifekau ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Siela Lione, tā ʻe Emile Wilson. Naʻe fokotuʻu ʻa e fuofua misiona ʻi Siela Lioní ʻi Filītauni he ʻaho 1 ʻo Siulai 2007. Ne hoko ʻa Filītauni ko e siteiki ia hono 3,000 ʻi he Siasí he ʻaho 2 ʻo Tīsema 2012.

ʻI he Angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí