2013
Molomolo Muivaʻe ʻIate Ia
ʻOkatopa 2013


Molomolo Muivaʻe ʻIate Ia

Ko e hoko ʻo tatau mo e Fakamoʻuí ko ha ngāue māmālie, ʻi he moʻuí kotoa, pea te ke lava ʻo kamata ʻaki haʻo fai ha fanga kiʻi sitepu iiki ʻi he ʻaho kotoa pē.

ʻĪmisi
Christ walking with sheep in the background.

ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe he folofolá ke tau hoko ʻo tatau mo Sīsū Kalaisi mo “ʻeveʻeva ʻo hangē ko ʻene ʻeveʻeva ʻaʻaná” (1 Sione 2:6). Ka ko hono fai ʻo e ʻuluaki sitepú ʻe lava ʻo faingataʻa—tautautefito ki he taimi ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ai e founga ke kamata aí.

Te ke maʻu ha tokoni ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú. Mahalo te ke fakakaukau ko ha tohi fakahinohino pē ia ki he kau faifekau taimi kakató, ka ko ha meʻangāue lelei moʻoni ia ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke kamata ʻi hoʻo taumuʻa ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e vahe 6 ke tokoni atu ke mahino mo ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi mahino ʻe hiva.

Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ki he anga hono ngāueʻaki ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí mo e ngaahi folofolá ʻi hoʻo feinga ke fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí:

  • Ke kamata, ʻalu ki he ʻEkitivitī ki he ʻUlungāngá ʻi he ngataʻanga ʻo e vahe 6 he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí (peesi 150). ʻE lava ʻa e ʻekitivitií ni ʻo tokoni ke ke fakafuofuaʻi pe ko e fē ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku lolotonga hoko ko ho mālohinga fakalaumālié mo ia ʻoku fie maʻu ke ke ngāue ki aí.

  • ʻI he ʻosi ʻa e ʻekitivitií, fili ʻi he faʻa lotu ha ʻulungaanga ke ke tokanga taha ki ai. Fakakaukau ke ke lau e konga ʻi he vahe 6 fekauʻaki mo e ʻulungāngá.

  • Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa pau mo lava ke fuatautau, ʻe tokoni atu ke ke fakatupulaki ʻa e ʻulungaanga ko ʻení. Tuku hao taimi ke ke ngāueʻi ai hoʻo taumuʻá. Hili ia pea vakaiʻi hoʻo fakalakalaká. Hangē ko ʻení, kapau ʻokú ke feinga ke ʻofa lahi ange, te ke lava ʻo fokotuʻu ha taumuʻa ke fai ha ngaahi lea lelei fekauʻaki mo ho tokouá pe tuofefiné, tuʻo tolu i he ʻaho takitaha ʻo e uiké. ʻI he ʻosi ʻa e uiké, te ke vakaiʻi e ola e meʻa ne ke fai mo hoʻo taumuʻá pea fai ha liliu ʻe tokoni ke hoko atu hoʻo fakalakalaká.

  • ʻOku ʻomai ʻe he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ha ngaahi potufolofola ke ako fakataha mo e ʻulungaanga takitaha. Te ke ako ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi potufolofola kuo lisi atú mo hiki e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo laú.

  • Kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni ʻi hono fakatupulaki ha anga faka-Kalaisi. Kole ha tokoni mahino hangē ko e, “ʻAloʻofa ʻo foaki mai ha ivi ke u ikunaʻi ʻeku loto ʻitá ʻi he taimi ʻoku ʻave ai ʻe hoku ngaahi tokouá ʻeku ʻū meʻá.” Ko e mahino ange hoʻo ngaahi lotú, ko e faingofua ange ia ke ke fakatokangaʻi e ngaahi tali ʻa e ʻEikí.

Ko e hoko ʻo tatau mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ko ha ngāue ia ʻoku māmālie mo ha meʻa ʻoku fai ʻi he moʻuí kotoa. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ngali faingataʻa ange ia ʻi he kalasi fīsiki he akó. ʻOua naʻa siva ho ʻamanakí. ʻOku talaʻofa mai e ʻEikí: “Pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá” (T&F 50:24). Ko e taimi ʻoku tau maʻu ai, ako, mo fakaʻaongaʻi e māmá mo e moʻoní mo hokohoko atu ke muimui he ʻOtuá ʻi he ʻahó takitahá, ʻe lava ʻo fakapapauʻi mai te tau hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ◼

Ko e Fekumi ki he Tokotahá, tā ʻe Liz Lemon Swindle, ʻikai lava ʻo hiki tatau; faitaá © Shayla Marie Fursov; mei muí © iStock/Thinkstock; filigrees © Hemera/Thinkstock

Ngaahi Lēsoni ʻo e Sāpaté

Tefito ʻo e Māhina Ní: Hoko ʻo Anga Faka-Kalaisi Lahi Ange