2014
Ko e Kātakiʻi ʻo Leleí
Sānuali 2014


Kātakiʻi ʻo Lelei

Mei he lea ʻi ha fakataha lotu, “Ko e Moʻuí,” naʻe fai ʻi BYU–Hauaiʻi he ʻaho 30 ʻo ʻOkatopa 2012. Ke maʻu kakato ʻi he lea Faka-Pilitāniá, ʻalu ki he devotional.byuh.edu/archive.

ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻamanaki ʻe toʻo ʻe he ʻEikí hotau ngaahi faingataʻaʻiá koeʻuhí pē ne tau palōmesi ki Ai te tau faivelenga maʻu pē kapau te Ne fai ia. Ka, kuo pau ke tau kātaki lelei, pea ʻe toki tāpuakiʻi kitautolu.

Ko e palani fakaʻofoʻofa ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, pea ko e konga ʻo e palani ko iá ʻoku kau ai hono ikunaʻi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻokú ne faʻa felei kitautolu he taimi ʻe niʻihi mei hono fakahoko ʻetau ngaahi ʻamanakí mo ʻetau ngaahi fakaʻānauá. ʻOku tau fehangahangai kotoa mo ha ngaahi palopalema he lolotonga ʻetau ʻi he māmaní. ʻOku iiki ha niʻihi pea ʻoku lalahi ʻa e niʻihi.

Mahalo ko ha palopalema siʻisiʻi ʻa e maha ʻo e penisiní ʻi ha hala ʻoku fihituʻu. Mahalo ko ha palopalema lahi ʻa e siʻi mālōlō ha ʻofaʻanga, ha fakatuʻutāmaki ʻo uesia ai e sinó, pe meʻa fakamamahi he fāmilí. ʻOku hoko mai kiate kitautolu ha ngaahi palopalema ʻe niʻihi, tuʻunga ʻi he talangataʻa ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pe lao ʻa e tangatá. ʻOku hoko mai ha niʻihi ka ʻoku ʻikai ko hatau foʻui. ʻOku ou mahalo kuo foua ʻe hatau tokolahi ʻa e meʻa ʻe lava ke lau ko e “ngaahi meʻapango” ʻo e moʻuí. ʻOku ʻilo ʻe ha taha pē ne kau ʻi ha vaʻinga ne fehalaaki ai ha foʻi pulu ʻoku teka fakafoki. Ko e konga kinautolu ʻo e vaʻingá. ʻOku ʻikai ke lava ʻo tala ʻa hono lahí mo ʻene toutou hokó.

ʻOku ʻilo ʻe he tokotaha vaʻinga leleí ko e ngaahi meʻapangó ko e konga ia ʻo e moʻuí pea ʻoku feinga ke hoko atu e moʻuí ʻi he tui mo loto lahi. Koeʻuhí ke tau tuʻu maʻu ʻi heʻetau fakaʻamu ke toe moʻui mo ʻetau Tamai Hēvaní, kuo pau ke tau kumi ha founga ke hū atu ai ʻi he ngaahi faingataʻá ʻo ʻilo ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni ʻi he moʻuí.

ʻOua pē Tuku e Kakaú

Ko e taimi naʻe kei siʻi ai ʻema taʻahine ko Linisií, naʻá ma manako ke sio heleʻuhila fakataha. Ko e taha naʻá ma saiʻia mo toutou sio fakataha tuʻo lahi ai ko ha foʻi faiva naʻe ui ko e Finding Nemo [Ko e Kumi ʻo Nimó]. ʻI he foʻi faivá, naʻe maʻu ʻa Nimo ʻe ha taha uku pea iku tuku ai ʻi ha puha tukuʻanga ika he ʻofisi ʻo ha toketā nifo. Naʻe tukupā ʻene tamai ko Māliní, ke kumi ʻa Nimo. Ne fetaulaki ʻa Mālini he lolotonga ʻo ʻene fonongá mo ha ika naʻe ui ko Toli. Naʻá na fehangahangai mo ha ngaahi palopalema lahi ʻi heʻena feinga ke kumi ʻa Nimó. Tatau ai pē pe naʻe lahi pe siʻisiʻi ʻa e palopalemá, naʻe tatau ai pē ʻa e lea ʻa Toli kia Māliní: “ʻOua pē tuku e kakaú.”

Hili ha ngaahi taʻu mei ai ne ngāue fakafaifekau ʻa Linisī ʻi Sanitiako, Silei. Naʻe faingataʻa ʻa e ngāue fakafaifekaú. Lahi e taʻe-fiemālié. Naʻá ku tohi ʻi he uike kotoa pē ʻi he ngataʻanga ʻo ʻeku ʻī-meilí, “ʻOua pē tuku e kakaú. ʻOfa atu, Mei Hoʻo Tamaí.”

Ko e taimi naʻe ʻamanaki fāʻeleʻi ai ʻe Linisī ʻene kiʻi pēpē fika uá, naʻá ne ʻilo ʻoku ʻi ai ha foʻi ava ʻi he mafu ʻo ʻene pēpē teʻeki fāʻeleʻí pea ʻoku ʻi ai ʻene Palopalema Fakaʻatamai. ʻI heʻeku faitohi ki ai he lolotonga ʻo e taimi mātuʻaki faingataʻá ni, naʻá ku fakaʻosi ʻaki ʻeku ʻīmeilí, “ʻOua pē tuku e kakaú.”

ʻOku hoko mai e ngaahi palopalemá ʻi heʻetau moʻuí takitaha, ka ke tau lava ʻo ikunaʻi mo aʻu ki he feituʻu ʻoku tau fakataumuʻa ki aí, kuo pau ke ʻoua naʻa tuku e kakaú.

Ko e taha e ngaahi fakamatala ʻoku ou manako taha ai he folofolá ko e vahe 121 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Ko ha fakamatala mālie ʻoku kamata ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he haʻahaʻa ʻo ʻene loto mamahí pea aʻu hake ki he langí. ʻOku maʻu ʻa e vahe ko ʻení mo e vahe 122 mo e 123 mei ha tohi ʻa Siosefa ki he Siasí. Koeʻuhí ke mahino lelei ange ʻa e ngaahi fakahā maʻongoʻongá ni, ʻoku totonu ke tau fokotuʻu totonu kinautolu.

Naʻe hoko ʻa Siosefa mo ha niʻihi tokosiʻi hono kau muimuí ko ha kau pōpula ʻi he falefakapōpula Lipetií, ʻi Misuli mei Tīsema 1838 ki ʻEpeleli 1839. Naʻe ʻikai ha meʻa fakamāfana ʻo e fale fakapōpulá, pea ʻikai sai ʻa e meʻakaí ke kai. Naʻa nau ʻi ha loki ki lalo fale pea naʻe faliki kelekele pē mo māʻulalo ʻa e ʻaofí ʻo ʻikai ke nau mei lava ʻo tuʻu hangatonu. Lolotonga iá, kuo tuli ʻa e Kāingalotú mei honau ngaahi ʻapí. ʻI he lotolotonga ʻo e moveuveu ko ʻení, kuo fai ʻe Kōvana Lilipeni W. Pōkesi ʻa e tuʻutuʻuni fakaʻauha fakamaá.

Ne fehuʻi ai ʻa Siosefa, “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? Pea ʻoku ʻi fē ʻa e fale ʻoku ʻufiʻufi ʻa ho fufūʻangá?” (T&F 121:1). Ko e Siosefa Sāmita tatau pē ʻeni naʻá ne maʻu ha ʻaʻahi fakalangi mei he ʻOtua ko e Tamaí; Sīsū Kalaisi; Molonai; Sione Papitaiso; Pita, Sēmisi, mo Sione; mo ha niʻihi kehe. Taimi nounou pē mei heʻene ngaahi fehuʻi ʻi he ngaahi ʻuluaki vēsí, kuo fakahaaʻi ʻe Siosefa ʻene loto taʻefiemālié:

“Tuku ke tupu ʻa ho houhaú ki homau ngaahi filí; pea sāuni ʻa homau ngaahi ngaohikoviá ʻaki hoʻo heletaá ʻi he houhau ʻa ho finangaló.

“Manatuʻi ʻa hoʻo kāingalotu ʻoku mamahiʻiá, ʻe homau ʻOtua; pea ʻe nēkeneka ʻa hoʻo kau tamaioʻeikí ʻi ho huafá ʻo taʻengata” (veesi 5–6).

Naʻe tali e ʻEikí ki he tautapa ʻa Siosefá ʻo pehē, “ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí” (veesi 7).

Peá ne toki akoʻi leva ʻa Siosefa ʻi ha tefitoʻi moʻoni fakaʻofoʻofa: “Pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtua ʻi ʻolungá ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei; te ke ikunaʻi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē” (veesi 8).

Ko e pōpoakí ʻoku hangatonu mo mahino. ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻamanaki ʻe toʻo ʻe he ʻEikí hotau ngaahi faingataʻaʻiá koeʻuhí pē he ne tau palōmesi kiate Ia te tau faivelenga maʻu pē kapau te Ne fai ia. Ka, kuo pau ke tau kātakiʻi ia ʻo lelei, pea ʻe toki tāpuakiʻi kitautolu. Ko ha lēsoni fakaofo ʻeni ʻo e moʻuí kiate kitautolu takitaha.

ʻOku maʻu ha ngaahi fakahinohino lahi ange ʻi he veesi 10, ʻa ia ʻoku fakahā ai ʻe he ʻEikí kia Siosefa, “ʻOku teʻeki ai te ke tatau mo Siope; ʻoku ʻikai fakakikihi mo koe ʻa ho ngaahi kaumeʻá, pea ʻikai foki te nau tukuakiʻi koe ʻi he maumau fono ʻo hangē ko Siopé.” ʻOku tau ʻilo, neongo e lahi e faingataʻaʻia ʻa Siopé, “Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo māʻulalo ange kotoa [ai]. ʻOkú ke lahi ange koe ʻiate ia?”(T&F 122:8).

ʻOku fetākinima ʻa e vahe 122 mo e vahe 121. ʻOku ou ui ia ko e vahe ʻo e kapaú. ʻOku ʻasi tuʻo 15 ai ʻa e foʻi lea kapaú. Hangē ko ʻení, ʻoku pehē ʻe he veesi nimá, “Kapau ʻe fie maʻu koe ke ke fepaki mo e faingataʻá; kapau te ke fepaki mo e ngaahi faingataʻá ʻi he lotolotonga ʻo e kāinga kākaá; kapau te ke fepaki mo e faingataʻá ʻi he lotolotonga ʻo e kau kaihaʻá; kapau te ke fepaki mo e ngaahi faingataʻá ʻi he funga fonuá pe ʻi tahi” (T&F 122:5; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Kapau te tau fetongi e ngaahi faingataʻa ko iá ʻaki e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he māmani ʻo onopōní, mahalo te tau lava ʻo ako ha meʻa, hangē ko ʻení kapau ʻe hoko ha mate ʻi hoku fāmilí pe kapau ʻe liʻaki au ʻe hoku kaumeʻá pe kapau ʻoku ʻi ai haku ngaahi moʻua fakapaʻanga pe kapau ne u poto ange.

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí ʻi he ʻosi ʻo e ngaahi kapaú,, “Ke ke ʻiloʻi, ʻe hoku foha [pe ʻofefine], ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe” (veesi 7). Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fakaiku ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻi he moʻuí ʻo ʻaonga pea mo mahuʻinga.

“Ko ia, siʻi kāinga ʻofeina, ke tau fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú” (T&F 123:17).

ʻOku fonu e moʻuí ʻi he ngaahi faingataʻa, ko hanau niʻihi ʻoku ngali taʻe-malava ke ikunaʻi. Kuo pau ke tau kātakiʻi fiefia mo faivelenga kinautolu. ʻI heʻetau fai iá, te tau iku ʻo toe foki ʻo nofo mo e ʻOtuá ʻo taʻengata.

Ko e Sīpinga ʻa e Fakamoʻuí

Ko e sīpinga maʻongoʻonga taha ʻoku tau maʻu ʻo e kātakí ko e moʻui ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe fie maʻu ʻe he Fakaleleí ke Ne hifo ʻo māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa pē mo foaki ʻEne moʻui haohaoá koeʻuhí ko kitautolu. ʻI Heʻene hifo ʻo māʻulalo ange he meʻa kotoa peé, naʻá Ne mamahi ai koeʻuhí ko e ngaahi fehālaaki mo e ngaahi angahala ʻo e moʻuí, “ʻa ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi” (T&F 19:18).

Naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū ʻa e meʻa naʻe fie maʻu meiate Iá, pea naʻá Ne folofola ai ʻi ha founga fakaetangata, “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē” (Mātiu 26:39). Neongo ia, naʻe loto fiemālie ke Ne fai e finangalo ʻo ʻEne Tamaí mo kātekina ʻa e meʻa kotoa pē.

Ko e Meʻa ʻOku Tau Aʻusiá ʻOku Mahuʻingá

Ko e pisinisi ʻoku ou maʻu he ʻaho ní naʻe fokotuʻu ia heʻeku tamaí ʻi he meimei taʻu ʻe 60 kuo hilí. Naʻe mālōlō ʻi he 1980, ʻo tuku ai au ke u puleʻi e kautahá ʻoku ou kei taʻu 30 pē.

Naʻe hoko ha ngaahi meʻa ʻi he ngaahi ʻuluaki taʻu ko iá, naʻe fie maʻu ai au ke u fai ha ngaahi tuʻutuʻuni te ne uesia ʻa e kahaʻu ʻo ʻemau kiʻi pisinisi kei vaivaí. Naʻá ku ngāue mālohi ke fai e meʻa naʻe mei fai heʻeku tangataʻeikí, pea naʻá ku fakamoleki ha taimi lahi ʻi hoku tuí, ʻo feinga ke ʻilo ʻa e meʻa ke faí. Naʻe ʻikai ke u teitei ongoʻi ha ivi fakafiemālie pe ʻi ha toe founga ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ko iá. Naʻe iku pē ʻou fai e meʻa naʻá ku pehē naʻe lelei tahá pea mau hoko atu. Ka naʻá ku loto taʻefiemālie ʻi he ʻikai ke u lava ʻo maʻu ha faʻahinga fakamahino ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuní.

Naʻe haʻu ʻeku tamaí kiate au ʻi ha misi ʻi ha pō ʻe taha. Naʻá ku kamata ke tukuakiʻi ia ʻi he ʻikai ke tokoni mai kiate au ke u ʻilo e meʻa ke faí. Naʻá ne pehē ʻokú ne ʻilo e tūkunga ʻoku ou ʻi aí ka ʻoku femoʻuekina ʻi he feituʻu ʻoku ʻi aí pea ʻoku ʻikai toe fuʻu mahuʻinga fēfē ʻene ngāue kimuʻá. Naʻá ne talamai, “Kulisi, ʻoku ʻikai ke mau toe tokanga kimautolu ki he pisinisi ʻi hení. Ko e meʻa ʻoku mau mātuʻaki tokanga lahi ki aí ko e tuʻunga ʻokú ke aʻusia koeʻuhí ko hoʻo pisinisí.”

Ko ha lēsoni maʻongoʻonga ia ʻoku ou fakatauange he ʻikai toe ngalo ʻiate au. Ko e meʻa ʻoku tau maʻu ʻi he lolotonga ʻo ʻetau moʻuí ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga, ka ko ia ʻoku tau aʻusia ʻi he moʻuí ʻoku mahuʻinga tahá.

ʻOku ngalo ʻiate kitautolu he taimi ʻe niʻihi naʻa tau kau fakataha mo e Fakamoʻuí ʻi he moʻui ki muʻa ʻi he māmaní ʻi he tau ke maluʻi e palani ʻo e tauʻatāina ke fili ʻa e Tamai Hēvaní. Pea ne tau ikuna! Naʻe kapusi ʻa Lusifā mo hono kau muimuí, pea ne tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke foua ʻa e moʻui ne tau tauʻi ke maʻú. ʻOku kau ʻi he palani ʻa e Tamaí ʻa e Fakaleleí. Ko hotau fatongiá ke fehangahangai mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá pea kātakiʻi ia ke lelei. ʻI heʻetau fai ʻení, ʻoku ʻi ai leva ha ʻuhinga ʻo e Fakaleleí ʻi heʻetau moʻuí mo tau fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí mo Hono nāunaú: “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39).

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Ko Ia ʻa e Fakamoʻui ʻo māmaní. Ko Ia ʻa e Pilinisi ʻo e Melinó mo hotau Taukapo ki he Tamaí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamaí kitautolu ʻi hotau hingoá, mo ʻofa ʻiate kitautolu neongo ʻetau ngaahi tōnounoú, pea te Ne teuteu ha potu moʻo kitautolu kapau ʻoku tau faivelenga mo kātaki ki he ngataʻangá.

Ngaahi ʻīmisí mei he Photodisc/Thinkstock