2014
Fausiaina o le Mana Faaleagaga i Korama a le Perisitua
Fepuari 2014


Lotogatasi i le Korama o Fitugafulu o se Faataitaiga e Mulimuli i Ai

Ata
Elder Ronald A. Rasband

Ua faamanuiaina i tatou e le Alii i korama a le perisitua e fesoasoani i le aoaoina ma taitaiina o i tatou i le “fili faatasi o [tatou] loto i le lotogatasi ma le alofa o le tasi i le isi.”

O sina taimi ua mavae atu, sa galue ai Elder Paul V. Johnson o le Fitugafulu, ma lona faletua, i le Au Peresitene o le Eria i Chile. I se tasi Aso Faraile sa manaomia ai lona malaga i le 900 maila (1,450 km) mai lo la aiga i Santiago e toefaatulaga le au peresitene o se siteki.

Ina ua ia taunuu atu i le nofoaga sa ia malaga i ai i le po o le Aso Faraile, na ia maua se valaau e ta’u atu ia te ia o lona toalua o loo i le falemai. Ina ua ia talanoa ma Sister Johnson, sa ia faamatalaina lona pau i lalo o ni nai faasitepu ma ua nuti le ponaivi o lona tuli. O le faamautinoa atu ia te ia o loo lelei le tausiga o ia ma e le faia lona taotoga seia oo i le Aso Gafua po o le Aso Lua, sa ia faamalosiau atu ia te ia e faamaea lona tofiga i le toefaatulagaina o le siteki ma pulefaamalumalu i le konafesi a le siteki.

O le lagona o le toafilemu i ana upu, na vave ona auina atu ai e Elder Johnson se imeli i lona taitai korama i le Aai o Sate Leki e lipoti i ai lea tulaga. Ona ia faia lea o ni fuafuaga e faaauau ai lona tofiga. O loo i ai se lesona e aoaoina ma lana tali atu: muamua, sa ia lipotia le mea na tupu i lona taitai korama, ona faaauau lea o lona tofiga.

Ua faatulagaina le Korama a Fitugafulu i se auala e tofu tagata taitoatasi ma tiute o le tausimea patino i isi, e aofia ai le vaavaaiga alofa mo tagata ua faamalolo faamamaluina o le korama. Ona o tofiga i le lalolagi atoa, e masani lava e le mafai ona asiasi mai tagata o le korama; ae peitai, latou te fesootai e ala i valaau i le telefoni, imeli, tesi, ma isi auala faaeletonika. Ua talosagaina tagata taitoatasi e fautuaina lona taitai korama i se taimi vave e i ai ni suiga taua i tulaga o le tagata lava ia po o le aiga, lea na faia tonu lava e Elder Johnson.

I le tulaga o Elder Johnson, o lona taitai perisitua o Elder Claudio R. M. Costa, o le sa galue i le taimi lea o se tasi o le au Peresitene o Fitugafulu. Na valaau atu Elder Costa ia Elder Johnson i le taeao na sosoo ai a o i ai Elder Johnson i le ogatotonu o le faatalanoaga o taitai i le lotoifale. Sa lagona e Elder Costa e tatau ona toe foi Elder Johnson i le fale ae sa faalogo ma le totoa ao faamatala atu e Elder Johnson le mafuaaga na ia lagonaina ai o loo manuia lona toalua ma e mafai ona ia faaumaina le toe faatulagaga o le siteki. Na ta’u atu e Elder Costa ia Elder Johnson e faaauau pea ao ia faia nisi suesuega.

Pe a ma le lua itula mulimuli ane na valaau atu ai Elder Costa ia Elder Johnson ma tau ia te ia sa ia talanoa ma taitai korama e uiga i le tulaga ma o o latou lagona e tatau ona ia faatasi ma Sister Johnson. Sa tau atu ia Elder Johnson o lana pepa o le pasese i le vaalele lea o loo i le malae vaalele ma o Elder Carlos H. Amado lea ua agai atu e faamaea le toe faatulagaga o le au peresitene o le siteki.

Ina ua taunuu atu Elder Johnson i le falemai, sa ia iloa ai le tigaina tele o lona toalua. E faaopoopo atu i lona mafatia o le tulaga lea o lona le tautala i le gagana o le aufaigaluega a le falemai lea o loo siomia ai o ia. Sa ia manaomia lona toalua. O le popole musuia, faaleuso a ona taitai korama na ave atu ai Elder Johnson i ona autafa.

“Ou te lagona le tausia lelei i lenei korama,” o le tala lea a Elder Johnson, “ma o loo i ai le tele o le faatuatua ma le malosi i tua atu o lena tausiga. Ou te lagona moni lava le avea ma se vaega o le korama. Ou te manatu afai e valaauina au po o le a lava se taimi i le au peresitene o se korama a toeaina, o le a avea au ma se peresitene e sili atu ona lelei ona o lo’u aafiaga i lenei korama.”

Ou te ioe i ai. O le lotogatasi ma le alofa ua ou vaaia i totonu o oʼu uso e mafai ona avea ma se faatusa mo korama uma o le perisitua. Afai e faataitaia lena faatusa, o le a matua faamanuiaina ia korama ma tagata o le ekalesia i le Ekalesia atoa.

O Le Puna o le Malosi o se Korama

E i ai le mana tele i korama a le Perisitua Arona ma le Mekisateko—po o le mafai ona i ai! O lenei mana e aumai i luga o le pule na tuuina mai e le Atua e galue ai i Lona suafa ma fai ma sui o le molimau, malosi, ma le tuuto o le agaga atoa o tagata taitoatasi.

E matagofie le taunuuga: o le a faamalolosia atili faaleagaga tagata o le korama ma o latou aiga, sili atu ona malupuipuia patino, ma avea o ni soo sili ona lelei a Iesu Keriso. Ua ou vaai i lenei fegalegaleaiga ua galue i le mamanuina o se usoga matagofie e le pei o soo se mea o loo i ai i fafo atu o le Ekalesia a le Alii.

Ua faamanatu mai ia te au se tala na faasoaina e Peresitene Henry B. Eyring, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, i se tasi taimi. Na fai mai o ia: “Na ou iloa i tausaga ua mavae e faapea, o le malosi o se korama e le maua mai i le fuainumera o i latou o loo i ai e umia le perisitua. Pe otometi foi ona oo mai ona o le matutua ma le faatagata matutua o tagata. Ae o le malosi o se korama e tele ina oo mai i le auala o loo faatasia ai ona sui i le amiotonu.”1

A tuufaatasia tagata o le korama i le amiotonu, o le a tafe mai mana o le lagi e aunoa ma le taofiofia i o latou olaga ma o le a faalauteleina i le auaunaga o latou tuuina atu i le tasi ma le isi, i o latou aiga, i le Ekalesia, ma i alalafaga o loo latou alala ai.

O Stephen L Richards, i le fitusefuluono tausaga talu ai, o le sa avea i lena taimi ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na faauigaina le korama o se “muamua, o se vasega; lona lua, o se faalapotopotoga; ma lona tolu, o se iunite o le auaunaga.”2 O lena faauigaga maoae o loo faailoa mai ma le mamana e Korama a Fitugafulu.

O Le Korama o se Vasega

I vaiaso taitasi e feiloai ai sui o Fitugafulu o e o alala i le eria o le Aai o Sate Leki i se fonotaga a korama i le laumua o le Ekalesia. O iina latou te auauai ai i aoaoina o le tasi ma le isi i mataupu faavae o le Ekalesia, faiga, ma aiaiga faavae e tusa ai ma le vaega e 88 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga: “Tofi se faiaoga i totonu o outou lava, ma ia le tuu atu i tagata uma e tautala i le taimi e tasi; ae tuu atu i tagata e tautala taitoatasi mai ae tuu i isi tagata uma e faalogologo i ana upu, ina a uma ai ona tautala mai o tagata uma, o le a faapea ona mafai ona faagaeetia ai o tagata uma” (MF&F 88:122).

O nei fonotaga o ni aafiaga taua lea e oo mai ai musumusuga ma faamalosia ai le usoga. O se agaga o le faaaumea ma se lagona o le felagolagomai ma le alofa na faatumulia ai nei fonotaga. Talu ai e le mafai e sui uma o Fitugafulu ona auai, o lea e faamaumau ai fonotaga ma tuuina atu i le Initoneti mo sui uma o loo galulue ese mai le laumua o le Ekalesia.

Na faamatalaina e lo’u uso faalekorama o Elder Don R. Clarke o nei sauniga o ni “taumafataga faaleagaga o mataupu faavae ma le faaaogaina.” A o ia galue i le Au Peresitene o le Eria faavaomalo, sa ia fai mai, “Matou te tulimatai atu i le iloiloina [o vitio] faalevaiaso i la matou fonotaga o le Au Peresitene o le Eria. Sa i ai taimi na fetaui tonu ai lava mataupu ma mea sa matou manaomia e talanoaina.”

Faafetai i nei fonotaga a korama ua faamaumauina ma le vaavaaiga alofa ua lagonaina e Fitugafulu ma o latou aiga mai taitai o le Ekalesia ma o latou uso o le korama, “matou te le lagonaina lava le tuulafoaiina,” o le tala lea a Elder Kevin R. Duncan. “Po o fea lava matou te auauna atu ai i le lalolagi, matou te le lagonaina lava le tuuatoatasi.”

Afai e aofia uma sui o le korama a le Au Perisitua Arona po o le Mekisateko, o le a atiina ae se malosiaga ma se agaga o le faaleusoga ao aoao atu e sui o le korama le tasi ma le isi ma faasoa atu ni tala po o ni manatu eseese. O le tele o korama e tele ni faiaoga, ma o se faiga lelei.

E mafai e taitai o korama i le Ekalesia atoa ona mulimuli i faataitaiga a Fitugafulu. Mo i latou o e e le mafai ona auai i fonotaga a korama, ia saili ni auala e faaaofia ai i latou. Mafaufau po o le a se aafiaga o se valaau atu i le telefoni o le i ai i se faitaulaga sili o sē atonu ua nofofale po o ua noatia foi i se nofoaga e tausi ai. Faamata o le a ia le talisapaia se valaau mai lona uso korama e faasoa atu se mea na talanoaina ia latou fonotaga faakorama? O tekinolosi e mafai ona faafaigofie ai lena faasoa atu.

O Le Korama o se Faalapotopotoga

E mafai foi ona faaleleia ia fonotaga a korama e ala i lisi o mea e talanoaina lea o le a taulai atu i mataupu e matua taua moni lava. Ua tele taimi e faaalu atoa ai le taimi i pisinisi ma faasilasilaga a le korama lea e mafai ona sili atu le faaaluina i le tuuina atu ai o le vaavaaiga alofa ma le fausiaina o le usoga. O se lisi o mataupu e talanoaina e le korama e ono taulai lelei atu i vaega e tolu ia na ta’ua e Elder Richards i lana faauigaga—aoaoga o le vasega, usoga, ma le auauna atu.

O le matou korama matou te faasoaina faamaumauga ma faasilasilaga e ala i imeli. I la matou fonotaga a le au peresitene, o le mea muamua lava sa i ai i la matou lisi o mataupu talanoaina o le tulaga manuia lea o o matou tagata o le korama. Matou te fesili atu po o ai o i ai ni mea e manaomia. Matou te tatalo i o latou igoa mo tagata o le korama—o i ai nei ma ua faamalolo—a latou fanau, ma fanau a a latou fanau. E masani ona fetuunai la matou lisi o mataupu talanoaina ina ia talanoaina ni mea e mafai ona matou fesoasoani atu ai.

O pisinisi faalekorama ma tofiga o le auaunaga e manaomia ai se gauai atu, ae o taitai korama atamamai latou te faaitiitia le taimi e faaaluina i aso ma faaaliga (auina atu na mea i se imeli, pe lisi i lalo o se pepa e tufa atu) ae o le a sili le faaaluina o le taimi i aoaoga faavae, fausiaina o le usoga, ma le auala e mafai ai e le korama ona aapa atu i isi.

I le avea ai ma faalapotopotoga, e leai se paga o korama a perisitua i le lalolagi. I tausaga ua mavae na faamalamalama mai ai e Peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea “i aso anamua a tofia se tagata i se itutino ua filifilia, o lona tofiga, e tusia lava i le faa-Latina, e otooto ai le tiutetauave o le faalapotopotoga, faailoa mai po o ai e tatau ona avea ma sui, ona i ai lea o upu nei i taimi uma: korama vos unum, o lona uiga ‘o ai o le a avea ai i tatou ina ia tasi outou.’”3

E leai se mea e sili ona tuufaatasiaina ia loto o tagata ola nai lo le Agaga o le Atua. I lalo o le uunaiga a le Agaga, faamalosiauina e ala i le amiotonu o sui o le korama ma le agaga o le popolega tuufaatasia, e mafai e korama ona avea ma punavai o le mana sili faaleagaga mo sui o le korama ma o latou aiga, faapea foi ma isi o latou auauna i ai.

E le gata i lea, e taua fegalegaleaiga faaagafesootai. O se korama malosi o le a fono soo faatasi i gaoioiga faamasani e tuuina atu ni avanoa mo tagata o le korama ma o latou aiga e fegalegaleai ai i se auala lagolelei ma le fiafia. O le faamasani o se vaega taua lea o le fausiaina ma le faatumauina o le usoga.

O Le Korama o se Iunite o Auaunaga

I le tele o auala o le usoga i korama a le perisitua e faamalosia le auaunaga lea e tuuina atu e korama. O korama a le perisitua, o loo galulue faatasi ina ia tasi i le agaga o le usoga ma le alofa, e mafai ona faia vavega.

Ou te toe mafaufau ia Elder Paul ma Sister Jill Johnson. Ua la oo i le tele o luitau faigata o le aiga. E i ai se la tama teine ma se tama tama a le la tama teine o e na tauivi ma le kanesa. I tulaga uma e lua na avea ia tatalo ma anapogi a tagata o le korama a Elder Johnson na faia ai se eseesega ofoofogia.

Ua faamanuiaina i le tele o taimi le Ekalesia ma alalafaga o loo i ai iunite o le Ekalesia e ala i auaunaga faamaoni a korama a le perisitua. O le a mamana lena auaunaga pe a tuufaatasia e tagata o le korama lo latou malosi i le amiotonu, ma le alofa faaKeriso.

E masani ona ou matauina o le malosi ma le alofa e oo mai i le tau o le osigataulaga, lea e faasoaina i ni vaega tetele e ava o Fitugafulu. O le tele o tausaga ua mavae, sa ou asiasi ai ia Elder Claudio ma Sister Margareth Costa a o la auauna atu i Bogotá, Kolomupia. Ina ua uma le taumafataga i se tasi afiafi sa faia se talanoaga faavitio a le au Costa i luga o le initoneti ma nisi o fanau a la fanau. A o faaliliu Elder Costa mo au, sa ou iloaina ai o loo faasino fanau a le la fanau ia Sister Costa o “Tinamatua Komepiuta.” I le faaiuga o le talanoaga, e toalua le fanau a le la fanau e lua tausaga ma le fa tausaga na la fusiina le lau o le komepiuta, e tuuina mai ai ia Sister Costa se opo. Sa faailoa mai e Sister Costa mulimuli ane faapea e manatu le la fanau lena o i laua ma Elder Costa o loo nonofo i totonu o le komepiuta.

O le le latalata atu i le fanau ma fanau a fanau i mea taua o loo tutupu e matua faigata lava i tina ma tina matutua. Ae peitai, latou te auauna atu aua la te alolofa i le Alii ma lagona le faaaofia ai i valaauga a a latou tane.

“E maoae auala o loo saofaga ai o matou taitoalua,” o le matau mai lea a Elder Duncan. “E le gata i lo latou lagolagoina o a latou tane ma avega mamafa o latou tauaveina, ae o loo latou fegalegaleai ai foi ma tagata ma taitai o le ekalesia i le lalolagi atoa i ni auala musuia. O a matou ava o ni faataitaiga moni o le faapaiaga o le fiafia.”

O lena ituaiga o lotogatasi i totonu o Fitugafulu ma o latou faletua e i ai se mana tele. Ou te manatua le i ai i se tofiga i Iapani ma malaga atu ai i le va o ni aai faatasi ai ma Elder Yoon Hwan ma Sister Bon Choi, na auauna atu i lena taimi i le Au Peresitene o le Eria i Matu Asia. Sa ou iloaina se faafitauli i lo latou atunuu o Korea, ma o lea na ou talanoa i ai. Ina ua uma ona ou uunaia sina mea itiiti mai ia te ia, sa ta’u mai e Sister Choi ia te au le tulaga tuga o le faafitauli. Ona ia tuuina mai lea o ni fautuaga na faamaonia le fesoasoani tele i le sailia o se vaifofo.

Ua faamanatu mai e Peresitene Thomas S. Monson ia i tatou, “Uso e, o loo manaomia e le lalolagi lau fesoasoani. O loo i ai vae e faatutumau, o lima e uumau, o mafaufau ia faamalosiauina, o loto ia musuiaina, ma agaga ia laveai. O loo faatalitali mai ia te oe ia faamanuiaga o le faavavau. Ua ia te oe le avanoa e lē ia matamata ai ae ia auai ai i le faatinoga o le auaunaga faaleperisitua.”4

Ioe, o le usoga moni o se fuataga lea o le faaleatua. O le latalata atili atu i lena manatu, o le latalata atili atu lea i le agai atu i mea paia. O lea ua tuufaatasia ai le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia i le alofa, mana faaleagaga, ma le malamalama o loo faatatau ia tusitusiga paia ia i Latou i le avea ma e e tasi (tagai Ioane 17:21–23; 2 Nifae 31:21; 3 Nifae 11:27, 36). Ua faamanuiaina i tatou e le Alii i korama a le perisitua e fesoasoani i le aoaoina o i tatou i le ituaiga o lotogatasi alofa o loo faamatalaina i le tusi a Mosaea: “ua fili faatasi o latou loto i le lotogatasi ma le alofa o le tasi i le isi” (Mosaea 18:21).

O la’u tatalo ina ia aapa atu ia taitai uma o korama ma tagata o korama i uso taitasi ma iloa ona manaoga ma manaoga o lona aiga. O le atofaina o se Aso Sa patino o masina taitasi e umia ai ma le agaga tatalo ni talanoaga i fonotaga a korama, o le a fesoasoani lea i le faataunuuina o lenei galuega taua. O le malamalama i mea e moomia, o le a mafai ai e tagata o le korama ona saili ni auala e faamanuiaina ai olaga ma tofo i mana o le lagi ia sili atu ona tele, ma faateleina ai ia le mana faaleagaga o korama o le perisitua.

Faamatalaga

  1. Henry B. Eyring, “O Se Korama a le Au Perisitua,” Liahona, Nov. 2006, 43.

  2. Stephen L Richards, i le Conference Report, Oke. 1938, 118.

  3. Boyd K. Packer, “The Quorum,” i le A Royal Priesthood (Melchizedek Priesthood personal study guide, 1975–76), 131.

  4. Thomas S. Monson, “Ia Laveaiina,” Liahona, Iulai 2001, 57.