2016
O Mea Moni o le Olaga Faaletino Ua Faaalia Mai
Ianuari 2016


O Mea Moni o le Olaga Faaletino Ua Faaalia Mai

Mai se saunoaga i le faigalotu, “O Mea Moni o le Olaga Faaletino,” na tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga–Idaho i le aso 19 o Fepuari, 2013. Mo le tusiga atoa (i le gagana Peretania), alu i le web.byui.edu/devotionalsandspeeches.

Ia tatou aloese mai le manatu faapea o le mataupu a tagata ma pipii atu i le mea moni ua faaalia mai e tuuina mai e le Atua ina ia mafai ona tamaoaiga, atoa, ma moni la tatou malaga i le olaga faitino.

Ata
Portrait photograph of a young adult woman. She is wearing a red sweater.

Ua tuu tagata taitoatasi i le lalolagi i se tulaga uiga ese. E ui lava i lo tatou tulaga ese, ua faaalia mai ai e le Alii ia mea moni e uiga i faamoemoega o le olaga faaletino e faatatau ia i tatou uma. Sa ia aoao atu nei upumoni i o tatou uluai matua, o Atamu ma Eva, ma ua toe faamautinoa mai ia mea i o tatou aso.

Ou te faatatau i nei upumoni o “mea moni o le olaga faaletino.” Afai tatou te fia maua faamanuiaga atoatoa ma faamanuiaga mai lo tatou olaga faaletino, e tatau ona tatou malamalama ma talia nei mea moni ua faaalia mai. O le le malamalama ai, pe o le mea e sili ona leaga, o le le amanaiaina ma le iloa lelei, o le a tulai mai ai le faaalu sese, le faaaogaina uma, ma atonu foi o le a matua maimau o tatou taimi i le lalolagi.

E le o lava le na ona ia taunuu mai i le lalolagi, maua se tino faaletino, ma ola ai iinei mo le olaga atoa. Ina ia anoa lo tatou taimi iinei, e tatau ona tatou ola ma oo i le faamoemoega faauuina a le Atua i le olaga faitino—atoatoa, mae’ae’a, ma le loto atoa—nai lo le faalavelaveina i mea e mananaia, lagolelei, ma faigofie.

Ina ua tutuliese atu Atamu ma Eva mai le Faatoaga o Etena, sa la ulufale atu i se lalolagi faaletino. Sa saunia i la’ua e le Alii mo aafiaga faaletino e ala i le aoaoina o i la’ua i mea moni o le a la oo i ai. Ou te manao e iloilo le tolu o na mea moni.

A o ou amata, ia manatua e tele agaga o le muai olaga na le maua ni tino faaletino aua sa latou le tausia o latou uluai tofi.1 Ua latou faamoemoe e taofia i tatou mai le oo atu i le atoaga o le olaga faaletino. Latou te saili e taofia i tatou mai aafiaga e tau atu i lo tatou fiafia e faavavau.

Mea Moni Numera 1: E fesoasoani le galue ia i tatou e atinae ai uiga auaumama ma uiga faaleatua e tatau ai mo le ola e faavavau.

Na fetalai mai le Atua ia Atamu, “E ala i le afu o ou mata e te ai, seia oo ina e toe foi atu i le eleele” (Mose 4:25; tagai foi i le Kenese 3:19). Na faaupuina e nisi tagata le upu a le Alii o se fetuu i luga o Atamu ma ana fanau ona o le aai i le fua faasaina. Ae peitai, sa ou faalogo i nei upu e mai se Tama alofa e faamatala atu i se atalii talavou ma e leai se poto masani i le tulaga i le lalolagi pa‘ū, o le olaga nei lea e le o toe mamao ona ola ai lea o le atalii.

E pei o se tama faalelalolagi o saunia se atalii o le a tuua le aiga, sa fesoasoani ai le Tama i le uluai tagata e saunia e nofo ese ai o ia lava mai lona aiga. Sa ia faamatala atu o le galue o se mea moni fou—se mea moni o le olaga faaletino.

Na silafia e le Tama Faalelagi ia Atamu ma Eva o le a le umi ae tauivi ma elemene ma le lalolagi lava ia. E ese mai lo latou aafiaga i le Faatoaga o Etena, lea sa saunia ai mea uma mo i la’ua, o le a manaomia e le olaga faaletino ia taumafaiga faaletino ma faalemafaufau, afu, onosai, ma le faapalepale ina ia ola.

O le aoao e galue—aoaoga faamasani ma le aoai o o tatou mafaufau, tino, ma le agaga e faaaogaina, ia fua mai ai, ausia, ma alualu i luma—o se mea moni faavae o le olaga faaletino uma. O se tasi o auala tatou te avea ai faapei o le Atua ma faataunuuina Ona faamoemoega i le lalolagi. O le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia e galulue uma lava. O la Latou galuega ma lo latou mamalu o le “faataunuu o le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola e faavavau” (Mose 1:39). O le mea moni e le mafai ona i ai se mamalu e aunoa ma le galue.

O se tasi o mafuaaga autu e manaomia ai alii e galulue o le saunia lea o mea mo o latou aiga. “O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi” o loo lisi mai ai le “saunia” o se tasi o matafaioi e tolu na tuuina mai faapitoa lava i alii.2 O se alii na te silafia le ala e galue ma saunia ai mea mo ia lava ua i ai le talitonuga e mafai ona ia faaipoipo ma saunia mea mo se ava ma fanau.

Na saunoa ia Epikopo H. David Burton, Epikopo Pulefaamalumalu o le Ekalesia: “O le galue—faamaoni ma le faamanuiaina—e aumaia ai le fiafia ma le lagona o le taua o le tagata lava ia. A mae’a ona faia mea uma tatou te mafaia e ola faalagolago ai ia i tatou lava, ia saunia mo manaoga o i tatou lava ma o tatou aiga, e mafai ona tatou liliu atu ma le mautinoa i le Alii e aioi atu ai mo mea tatou te le’i mauaina.”3

Ua matua mataalia Satani e faataumaoia faamoemoega o le Atua ma faatoilalo o tatou aafiga faaletino. Ina ia faafetaiaia le faamamafa ua tuuina e le Tama i luga o le galue, ua faatalitonuina ai e le fili le toatele i o tatou aso e faapea, o se sini muamua lava i le olaga o le aloese lea mai le galue. I nuu i ona po nei, e toatele tagata ua gauai atu i le sailia o galuega e totogi lelei, ae e manaomia ai nai galuega laiti e fai, teuga tupe po o faiga e maualuga ia tupe e toe foi mai e aunoa ma se taumafaiga, ma polokalama e totogi ai mea latou te mananao ai e aunoa ma se tupe latou te totogi atu. O nisi ua saili e aloese ai mai le galue e ala i le nonoina ma ola i tupe latou te faamoemoe lava e toe totogi atu. E le naunau e galulue, paketi, ma teu a e latou te lei faaaluina. Ua fautuaina e taitai o le Ekalesia e tatau ona tatou galulue mo le mea ua tatou maua ma ia “aloese mai aitalafu sei vagana ai o mea e aupito sili ona taua e manaomia.”4

O le tasi togafiti matautia a le fili o loo faaaoga i lenei tupulaga o le faatonutonu lea o naunauga masani a tagata natura e galulue ma ausia ai i totonu taunuuga e na ona faafoliga. Na tuuina e le Atua i alii talavou le manao e tauva ai ma ausia, ma le faamoemoe latou te faaaogaina lenei naunauga ina ia avea ma e e saunia ma le faamaoni mea mo le aiga. I lo tatou talavou, e mafai ona faaalatonuina lenei naunauga i taumafaiga faaakatemia, afeleti, po o isi tulimataiga ia e fesoasoani e aoao atu ai le maelega, amio pulea, ma le galue. Ae ui o lea, o Satani, o le a faalavefauina lena naunauga ma faaauala atu ai i se lalolagi faafoliga manaia o taaloga vitio e uma ai le taimi nei ma le naunauga ma avea ai ma vaisu.

E tusa lava po o le a le malosi e te taalo ai i se taaloga vitio, e le mafai e se galuega faafoliga ona avatu ia te oe le faamalieina lea e maua i le galue moni. O le galue moni o le taumafaiga, maelega, onosai, ma le amio pulea e ausia ai le malamalama po o le atamai aoga, faatino se galuega e manaomia, po o le ausiaina o se sini e faigata.

Afai tatou te le aoao e galulue a o i ai i le olaga nei, o le a tatou le ausia lo tatou gafatia atoatoa ma le fiafia i lenei olaga, ma o le a tatou le atiina ae ai uiga auau mama ma uiga faaleatua e tatau ai mo le ola e faavavau.

O Le Mea Moni Numera 2: E ala i le faaipoipoga e faavavau e mafai ona tatou maua faamanuiaga e finagalo le Tama Faalelagi e tuuina mai ia i tatou.

Ata
A young couple talking together.

Ua folafola mai e le Alii i le tautoga ma le feagaiga o le perisitua:

“Soo se tasi e faamaoni i le mauaina o nei perisitua e lua o lea ua ou tautala atu … ma … le fanau a Aperaamo, ma o le ekalesia ma malo, ma o le au filifilia a le Atua.

“O lenei foi o i latou uma o e e talia lenei perisitua ua latou talia a’u, ua fetalai mai ai le Alii;

“… Ma o ia o lē e talia a’u ua ia talia lo’u Tamā;

“Ma o ia o lē e talia lo’u Tamā e maua e ia le malo o lo’u Tamā; o lea, o mea uma ua i ai i lo’u Tamā o le a tuu atu ia te ia.

“Ma ua tusa ai ma le tautoga ma feagaiga o le perisitua” (MF&F 84:33–35, 37–39).

E finagalo lo tatou Tama alofa ina ia maua mea uma e Ana fanau taitoatasi—le atoatoaga, o Lona atoatoa. Ina ia maua lenei atoatoaga, “e ao i se tagata ona ulu atu i le faatulagaga lenei o le perisitua [o lona uiga o le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga]” (MF&F 131:2).

O le faaipoipoga e faavavau ma i latou uma o e ua mamanuina e fesoasoani ia i tatou e aoao ma ia iloa o le ki lea i le mauaina o faamanuiaga e finagalo le Tama Faalelagi e tuuina mai i Ana fanau uma. E na o se aiga—se alii ma se tamaitai o e ola agavaa e ulu atu i le maota o le Alii ma ua faamauina i la’ua—e mafai ona agavaa. O faamanuiaga atoa o le perisitua, e maua faatasi e se tane ma se ava po o le leai lava.

E malie i le tautoga ma feagaiga o le perisitua, ua faaaogaina ai e le Alii le veape maua ma le taliaina. Na te le o faaaogaina le veape faauu. O totonu o le malumalu e mafai ai e alii ma tamaitai—faatasi—ona maua ma taliaina ia faamanuiaga ma le mana o le perisitua Arona ma le Mekisateko. A uma ona taliaina e se ulugalii nei faamanuiaga i le maota o le Alii, e faamoemoe i lo latou olaga sili faaleaiga po o fea latou te atiina ae ai natura ma uiga faaleatua—ositaulaga ma auauna atu le tasi i le isi, alofa le tasi i le isi ma le faamaoni a’ia’i atoatoa, ma le lotogatasi i lo la’ua alolofa mo le tasi i le isi ma le Atua.

Atoatoa, o le perisitua, o le aiga—o nei upu fesootai e tolu e faatatau i upu o loo li’o ai le moni o le faaipoipoga e faavavau. O le faia o mea uma i lo tatou mana ina ia avea ai le faaipoipoga e faavavau o se mea moni i lo tatou olaga faaletino, e mautinoa ai o le a tatou le faamaimauina lava lo tatou taimi i le lalolagi.

O Satani, o se taufaasese e faavavau, o loo fealualuai i o tatou aso e mimilo ma femilosa’i mea moni o le olaga faaletino. O loo galue faasoloatoa o ia e faaumatia le uiga tonu ma le taua o le faaipoipoga i mafaufau o tane ma fafine. I ni isi, ua ia faatau atu le talapepelo faapea e le taua le faaipoipoga, ua lava lava le alofa. I isi, ua taumafai o ia e faaaoga ia faauigaga fou o le faaipoipoga e aloaia ai faaletulafono sootaga le mama. Ia i latou o e talitonu i le faaipoipoga e pei ona ua faamanino mai e le Atua, ua ia tuuifo i lalo lona faamuamua e faatatau i aoaoga ma le puipuiga i tulaga tautupe. Ua ia faamatua’ia ai le fefe i osigataulaga ma faigata e fesootai ma le faaipoipoga. Ona o le fefe, ua toatele ua nofoa’i ua pei o ni mea o tau galueaiina nei lo le agai i luma ma galulue i le faatuatua.

O nisi tagata, ua lofituina i manaoga o le fausiaina o fegalegaleaiga moni ae o le lagonaina o se manao mo le mafutaga ma le sootaga vavalalata faaletino, ua tosina e le faamoemoe sese i totonu o le lalolagi faafoliga. O a latou taumafaiga i sootaga vavalalata faafoliga, e mafai ona leai se mea e maua ai na o le gaogao ii, mana’ona’o, ma le maasiasi. E toatele ua tosina atu i le saili pea lava pea e aunoa ma se mea e maua, seia oo ina avea la latou mamanu o se vaisu lea e le mafai lava ona faamalieina ai.5 E utia i latou i se taamilosaga e faasolosolo malie ona faataumaoia ai lo latou loto e tatalia ai. E i ai lava lo latou faitalia, ae le o lava le faamoemoe i lo latou gafatia e tetee atu ai. A utia i lenei uepi, e lamatia lo latou atoaga ma le olioli i se tasi o mea moni aupito paia o le olaga nei —o le faaipoipoga e faavavau.

Afai ua utia oe i lenei uepi, saili se fesoasoani. Aua le faatali. O le faia o lena mea o le a faatuai ai lou tuputupu ae ma le alualu i luma i le olaga nei.

Suesue lou olaga. Ia mautinoa e le o faapouliuligia lou mafaufau i manatu sese e faatatau i faaipoipoga. Ia manatua, o faaipoipoga manuia ua fausia i luga o le “faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei, galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi.”6

Amata i le aso ona fausia na uiga taua i lou lava olaga. A o e faia, o le a tatalaina e le Alii le ala mo oe e maua ai le atoatoaga o faamanuiaga ua Ia saunia mo Ana fanau—le feagaiga fou ma tumau-faavavau o le faaipoipoga. Aua nei e faatagaina i lou olaga i le tino ia “faaumatia” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:39).

O Le Mea Moni Numera 3: O le tuuina atu ma le tausiaina o fanau e fesoasoani tatou te atiina ae ai lo tatou malosi e avea e faapei o le Atua.

Ata
A young family in England.

I le taimi na Ia “faamanuiaina”, pe faamauina Atamu ma Eva e fatu ai le uluai aiga lea i le lalolagi,7 na tuuina atu e le Atua ia te i la’ua se poloaiga: ia fanafanau ia, ma uluola, ma ia tumu ai le lalolagi (tagai i le Kenese 1:28; Mose 2:28). Faaipoipoga ma fanau e o faatasi. O le mana e foafoa ai fanau e mafai ai ona fanau mai faaletino e tatau ona faaaogaina na o le va lava o se alii ma se tamaitai, ua faaipoipoina faaletulafono.8

Sa malamalama Atamu ma Eva o le fanauina o fanau o se mea e taua moni lava o le olaga faaletino. Sa usiusitai i la’ua i le poloaiga a le atua, “ma sa iloa e Atamu lana ava, ma sa fanauina e ia ia te ia o atalii ma afafine, ma sa amata ona latou fanafanau ma uluola i le lalolagi” (Mose 5:2). Ua ta’utino mai e perofeta i o tatou aso faapea “o le poloaiga a le Atua i Lana fanau ia fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi, ua faamalosia ma faatumauina”9

I le lalolagi o aso nei, ae peitai, e toatele tagata e le o toe talitonu faapea “o fanau o le tofi lea mai le Alii” (Salamo 127:3).

I ni nai tausaga ua mavae, na oo mai ai se ulugalii e sauni e faaipoipo ia te au. Sa la fesili mai mo sa’u fautuaga e tusa ai ma fanau. Sa ou faamanatu atu ia i la’ua le poloaiga o le a la mauaina pe a faamauina i la’ua, ma sa ou fautuaina i la’ua e mafai ona la tausia lenei poloaiga i le fefautuaai ai ma le Alii. Sa ou faamanatu atu ia i la’ua o se poloaiga e pei o le sefuluai, tausia o le Sapati, po o ni isi poloaiga. O le taimi lava e faia ai se feagaiga, o le fesili e le o le pe tausia ae o le pe faapefea ona tausia i se ala e faamalieina ai ma faamaonia e le Alii.

Sa ou matauina a o amataina la la’ua faaipoipoga. Sa toe tasi le tausaga o lona uluai faailoga, ae o le tamaitai e toe tasi le tausaga o lana polokalama o le matuaofaiva. Sa la manatu ua taitaia i laua ina ia amata loa lava lo la’ua aiga—e ui i a’oga ma le le mautinoa o ni galuega i le lumanai. Sa le faigofie pe le talafeagai ona vave i ai o se tamaitiiti. Sa tatau ona sailia e le tane se galuega, sa tatau ona latou masii ese, ma sa tatau ona faauma le tikeri o le tamaitai. Na feagai i la’ua ma le popole ma osigataulaga. Sa tatau ona faataalise le tamaloa i le fale i aso taitasi ma vaai le pepe a o faamae’a ia le pepa faaiu ma aoaoga patino faamasani a le tamaitai. Sa suesue le tamaitai ma tusitusi i le va o le tausiaina o le pepe ma le suiina o ona napekini.

Ua faamanuiaina ma faauluolaina i latou e le Alii. E ui ina toatele nisi na vaea mai galuega ona o le pau o le tamaoaiga i le 2008, ae sa tumau le galuega a le alii ma siisii pea i luga. Ona sa ola i la’ua ma le fuafua tatau lelei, e leai ni a la’ua aitalafu sei vagana ai se mokesi, ma talu mai lena taimi sa mafai ona la totogiina atoa se polokalama mo le matuaofaiva e aunoa ma se aitalafu. I le taimi atoa, o loo faaauau pea ona la aoaoina ia lesona taua e mafai ona maua i le na o le avea ai o ni matua. O le fanauina o fanau e le faigofie pe lagomalu, ae o se poloaiga e fesoasoani tatou te iloa le moni o faamanuiaga o le olaga faaletino.

O Se Meaalofa Sili

O le olaga faaletino o se tasi o meaalofa silisili ua tuuina mai e lo tatou Tama ia i tatou. E alofa o Ia ia te i tatou ma e finagalo ia tatou faaaogaina mae’ae’a ma atoatoa lenei meaalofa. Na o le taliaina ma le taulai atu i le mea moni na faaali mai le Atua e mafai ai ona tatou faataunuuina le faamoemoega lea na tatou o mai ai i le lalolagi. Ua iloa e Satani e leai se mea na te mafai ona ia faia e taofia ai i tatou mai le mauaina o le tino, o lea ua ia taumafai ai e tata’i sese i tatou mai faamoemoega lea na foafoaina ai i latou—e galulue ai, faaipoipo, ma ia fanauina ni fanau.

Aua nei o tatou ola e aunoa ma se magafagafa ma aunoa ma se faamoemoega, ma iu ai ina tatou iloa ane i le iuga ua tatou faaaluina lo tatou taimi i le lalolagi e o ese ai mai mea moni ua faaalia o le olaga faaletino ia e taua ona faataunuuina ai o tatou faamoemoega iinei. Ia tatou aloese mai le manatu faapea o le mataupu a tagata ma pipii atu i le mea moni ua faaalia mai e tuuina mai e le Atua ina ia mafai ona tatou malaga i le olaga faitino mauoa, atoa ma le moni.

Faamatalaga

  1. Tagai Aperaamo 3:26, 28.

  2. Tagai i le “O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  3. H. David Burton, “O Le Faamanuiaga o le Galue,” Liahona, Tes. 2009, 37.

  4. Neil L. Andersen, “O Le Migao mo le Atua o le Amataga o le Poto,” Liahona, ian. 2013, 26; tagai foi i le Robert D. Hales, “Avea Ma E Faautauta i le Tuuina Atu Faaletino ma Faaleagaga,” Liahona, Me 2009, 7–10.

  5. Na saunoa mai Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O le fai ma vaisu o le moomoo lea o le tagata o le lalolagi, ma e le mafai lava ona faamalieina” (“Avea Ma E Faautauta i le Tuuina Atu Faaletino ma le Faaleagaga,” 10).

  6. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.”

  7. Tagai Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie, 3 voluma. (1954–56), 2:71.

  8. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.”

  9. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i leLalolagi.”