2016
Ia Tuu Atu i le Atua e Avea ma Au Tusiata
Ianuari 2016


Ia AVEA LE ATUA ma Au Tusiata

E mafai ona sili atu lou olaga nai lo le mea e mafai ona e mafaufauina.

Ata
Architectural drawing of a building and lumber, nails and a hammer.

Ata na tusia e Bryan Beach

E tele mea e mafai ona e faia i le olaga e ala i le fuafuaina tatau o mea a o faagasolosolo. Pe o le uiga o lena mea o le le amanaiaina o faatonuga tusitusia i le ala e tuufaatasia ai se meaafale lea e sa aumai i se faitaumiliona o fasimea po o le aoaoina o oe lava e tata se mea faifaaili e ala i le soona taina o soo se nota e malie lona fati, o lou gafatia e aoao e ala i tofotofoga ma mea sese e leai se tuaoi.

Na pau lava le mea, e masani ona le faigofie tele lena auala.

Vaai faalemafaufau i se mea moni e faigata. Ae faapefea pe afai sa e nafa ma le fausiaina o lou lava fale ma sa i ai mea faufale uma i ou luma. Pe mata e mafai ona e vaai faalemafaufau i lena faaputuga tele o mea? O laupapa, fao, paipa, uaea, meafaigaluega, ma isi mea uma e te manaomia e fausia se fale matagofie mo oe ma lou aiga.

Mata e te manao pea lava e faia a o e faagasolosolo? Po o le a e manao i se fesoasoani mai o se tagata e iloa moni pe faapefea ona faaaogaina le tele o nei anomea?

E faapena foi lo tatou ala i le olaga. Tatou te manaomia uma se fesoasoani e fausia o tatou olaga. Ma e leai se faufale sili atu ona lelei e liliu atu i ai nai lo le Atua.

E pei ona faamatala mai i le Mo Le Malosi o le Autalavou: “O le a sili atu mea e faia e le Alii i lou olaga nai lo le mea e mafai ona e faia na o oe lava. O le a ia faateleina ou avanoa, faalautele lau vaai mamao, ma faamalosia ai oe. O le a ia tuuina mai ia te oe le fesoasoani e te manaomia e faafetaiaia ai ou tofotofoga ma luitau. O le a e maua se molimau malosi atu ma maua le olioli moni pe a oo ina e iloa lou Tama oi le Lagi ma Lona Alo o Iesu Keriso, ma lagonaina lo Laua alolofa mo outou” ([2011], 43).

Pe a tatou usitai i poloaiga a le Atua ma faaaofia ai o Ia i a tatou fuafuaga, e avea i tatou ma e e manaomia ona avea ai i tatou—ae le o e sa tatou manatu sa tatou mananao i ai.

O ni nai tagata nei o e, faatasi ai ma le fesoasoani a le Atua, na mauaina se fuafuaga e sili atu nai lo le fuafuaga sa filifilia e i latou lava.

Lafoai Ese Faiga Vevesi

Ata
Line drawing of a man praying and a bubble with the scriptures in it.

I se vitio faasolo i le mormonchannel.org, ua faasoa mai e se alii talavou e igoa ia Bubba lana tala e uiga i le auala na agaigai atu ai lona olaga mo faalavelave matuia.1 Sa tupu ae i se fale e vevesi, lea na fasiotia ai lona tama ae na o le tolu tausaga le matua o Bubba.

Sa ola ae Bubba ma filifilia le ola lava e tasi sa ia vaai i ai i taimi uma. Sa auai atu o ia i se kegi ma amata ona fufusu mo soo se tasi e faalavelave atu ia te ia. E oo atu i le aoga maualuga, ua ia iloa e le o toe mamao ae falepuipui. Ma e lei popole i ai o ia.

Na faasalavei ane le Atua. I lenei fetaulaigaala matautia i lona olaga, sa feiloai ai Bubba ma se aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai lea na faaali atu ia te ia le alolofa ma le agalelei. E lei mafuta lava o ia ma ni tagata faapea muamua—o tagata sa faaali atu ia te ia le mutimuti alofa ma le agaalofa. Na amata ona ia faaaluina se taimi tele ma i latou i le mea e mafai ai. Ina ua ia fesili atu i le aiga pe aisea sa latou galulue ai i le ala na latou faia, ae sa fai mai ona o lo latou faatuatua ia Iesu Keriso.

Sa manao o ia e iloa ai le mea na latou iloa. Sa amata ona tatalo o ia ma suesue i tusitusiga paia. Ma e lei umi ae sa ia lagonaina se mea na te lei lagonaina muamua. “E mautinoa lava o loo i ai se Atua, ma e alofa o Ia ia te au!” O le tala lea a Bubba. Faatasi ai ma le fesoasoani a le Atua, sa amata e Bubba ona toe fausia lona olaga faatasi ma Iesu Keriso o le faavae, ma tuua ai lona olaga tuai i tua.

“Na suia lo’u natura. O le tagata ola ua avea ai nei au ua ese nai lo le mea sa ou i ai. O lenei ua ou i ai so’u faamoemoega. Ua i ai so’u taunuuga,” o lana tala lea. “Ua i ai se mea ou te alu i ai.”

O aso nei ua vaai Bubba i lona lumanai i le malamalama, faatuatua, ma le faamoemoe. “Ua ou iloa e na o Iesu Keriso, o lo’u faatuatua ia te Ia, o le a fesoasoani e ave a’u i le mea ou te manao i ai,” o lana tala lea.2

Suia o le Itu

Ata
A man pruning a currant bush.

Na faasoa mai e Peresitene Hugh B. Brown (1883–1975), o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma le Au Peresitene Sili, se aafiaga lea na sili atu ai le mea na faia e le Atua i lona soifua nai lo le mea semanu e i ai pe ana faia e ia lava.

Sa tautua Hugh i le militeli a Kanata ma sa i ai i le tulaga e siitia ai e avea ma se ofisa sili. Sa galue ai, ma le faamoemoe, ma tatalo mo lena siitaga mo le 10 tausaga.

Ae ui o lea, ina ua oo ina avanoa lea tulaga, na pau le mea na le faitaulia ai o ia ona o ia o se tagata o le Ekalesia. Ona pau lava lea o le mafuaaga moni, ma sa latou ta’u atu ia te ia lena mea.

Sa ita tele Hugh. Fai mai a ia: “Na ou oso i luga o le nofoaafi ma toe foi atu … ma se loto nutimomoia, ma le oona ua i ai i lo’u agaga. … Ina ua ou taunuu i lou faleie, … na ou atoina lo’u pulou i luga o le moega. Na uumau a’u moto, ma faalālā atu i le lagi. Sa ou fai atu, ‘E faapefea ona e faia lenei mea ia te au, le Atua e? Ua ou faia mea uma ou te mafaia e tatau ai. E leai se mea sa mafai ona ou faia—sa tatau ona ou faia—ou te lei faia. E faapefea ona e faia lenei mea ia te au?’ Sa pei a’u o se āu oona.”3

Ona manatua lea e Hugh o se aafiaga mai ni tausaga ua mavae. Sa i ai taimi na ia faatauina ai se faatoaga sa tuulafoaiina, ma sa i ai se vine ua soona ola feti’i. A le salaina, o le a fua lava. Na pau le mea sa manao e fai o le tupu maualuga a’e.

O lea na matua teteu ai e Hugh. Mulimuli ane, na ia vaaia ni nai mataua i pito o lala uma sa tatipi ese. Sa foliga mai o ni loimata. “O au o le teufanua iinei,” sa ia fai atu ai i le pupu vine. Sa iloa e Hugh le mea sa ia manao ia avea ai lena pupuvine, ma e le o se laau paolo.

Na oo mai lena aafiaga i lona mafaufau a o ia tauivi ma le ita ona o le le faitaulia o ia i le siitaga. “Sa ou faalogoina se leo, ma sa ou iloaina lenei leo. O lo’u lava leo, ma na faapea mai le leo, ‘O au o le teufanua iinei. Ou te iloa le mea ou te manao e te faia.’ Na alu ese atu le oona mai lo’u agaga, ma ou faapa’u ai i ou tulivae i talaane o le moega e talosagaina le faamagaloga mo lo’u lē loto faafetai. …

“… Ma o lea ua toeitiiti 50 tausaga mulimuli ane, ua ou vaai atu i le Atua ma faapea atu, ‘Faafetai atu i lau Susuga a le Teufanua, mo le tipiina o au i lalo, mo le lava o lou alofa ia te au ina ia ou mafatia.’”4

E lei avea lava Hugh o se ofisa sili o le fitafita. Sa i ai i le Alii isi fuafuaga mo Peresitene Brown. I le avea ai o le Alii ma ana tusiata, na avea le soifua o Peresitene Brown o se fausaga silisili.

Fausia mai Momoimea

Ata
Two people visiting a man who is sick in bed. Depicts Alma and Amulek visiting Zeezrom who has asked to be healed.

O le valaauina o se “tamaitiiti o seoli” e se perofeta a le Atua atonu e le foliga o agai atu lou olaga i se itu lelei. Ae o le mea tonu lena na tupu ia Seseroma, o se loia i le Tusi a Mamona. (Tagai Alema 11:23.)

Sa talai atu Alema ma Amoleka i le laueleele lea sa taumafai ai Seseroma ia maua tupe i le avea ai ma se loia e ala i le faaosoina o tagata faasagatau ia Alema ma Amoleka. Na taumafai Seseroma e faasese Alema ma Amoleka i ana fesili, ae sa latou tali atu, ma aoai ia te ia. Na faaalia e le Agaga ia i la’ua ia mafaufauga o Seseroma. (Tagai Alema 11–12.)

A o faaauau le talanoaga, sa ofo Seseroma ma ua le magagana. Sa amata ona ia iloa ona sese ma lagona le tausalaina ogaoga i ana agasala, ma le mea na ia faia e taitai ese ai tagata. E lei umi ae taumafai o ia e toefaafoi nisi o mea sa ia faatamaiaina, ma faapea atu, “Faauta, ua ta’usalaina a’u, ma o nei alii e leai ni pona i luma o le Atua” (Alema 14:7).

Ae e le’i aoga. Sa tuliese e tagata ia Seseroma mai lo latou aai. O lona tausalaina ma le faanoanoa i luga o le mea na ia faia—e aofia ai le fefe sese ona o lana talaiga e faasaga ia Alema ma Amoleka na taitaiina atu ai i lo latou oti—na mafua ai ona gasegase Seseroma i le fiva, “mū o ia i se vevela mumū” (Alema 15:3).

O le fausaga na ia fausia mo lona olaga sa solovi ifo i lona faavae. Ae e le o iina na i’u i ai le tala ia Seseroma.

O le taimi lava na ia iloa ai o loo ola pea ia Alema ma Amoleka, na lototele ai Seseroma ma talosaga atu ia la o mai ia te ia. Ina ua omai i la’ua, na talosaga atu Seseroma ina ia faamaloloina. E ala i lona faatuatua na faamaloloina atoa ai Seseroma. Ona papatisoina lea o ia ma ua amata ona talai atu ai mai le taimi lena (tagai i le Alema 15:11–12).

Ua faatoa amata le olaga fou o Seseroma, ua avea le Atua i le taimi nei ma ona tusiata.

I Tala Atu o le Samala ma Fao

O le tala e lelei o le, e lei fuafuaina lava faapea e tuua na o i tatou i le olaga. E finagalo le Atua e fesoasoani ia i tatou i laasaga uma o le ala. Ma pe a tatou tuu atu ia te Ia e fesoasoani mai, o le a leai se tapulaa o mea e mafai ona avea ai i tatou.

Faamatalaga

  1. “Lona alofa Tunoa” vitio faasolo, mormonchannel.org.

  2. “From Gang Member to ‘Good Man’” (vitio), mormonchannel.org.

  3. Hugh B. Brown, “O Le Pupu Vine,” Liahona, Mat. 2002, 24; New Era, Jan. 1973, 15.

  4. Hugh B. Brown, “O Le Pupu Vine,” Liahona, 22, 24; New Era, 14, 15.

  5. Neal A. Maxwell, “O Le Tali i se Valaauga,” Ensign, May 1974, 112.