2016
Ko Hono Maʻu Hoʻo Moʻuí
Māʻasi 2016


Ko Hono Maʻu Hoʻo Moʻuí

Mei ha lea “Ko Hono Fakahaofi Hoʻo Moʻuí,” ʻi ha fakataha lotu ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí ne fakahoko ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí he ʻaho 14 ʻo Sepitema, 2014. Ke maʻu kakato ʻa e leá, vakai ki he devotionals.lds.org.

ʻI he foaki ʻe Kalaisi ʻEne moʻuí, naʻe ʻikai ngata pē ʻi Heʻene fakahaofi ʻEne moʻui ʻaʻaná—ka naʻá Ne fakahaofi ai mo e moʻui ʻatautolú. Naʻá Ne fakaʻatā ai ke tau lava ʻo fakafetongi ʻetau moʻui fakamatelie nounou mo taʻeʻaongá ki he moʻui taʻengatá.

ʻĪmisi
crucifixion

Konga naʻe toʻo mei he The Three Crosses, State two, Fai ʻe Rembrandt van Rijn, from The Pierpont Morgan Library/Art Resource, NY; gold background © iStock/Thinkstock

Ko e taimi naʻe fakataha ai ʻa Sīsū mo ʻEne kau ʻAposetoló ʻi Sesalia ʻi Filipaí, naʻá Ne fai ange ʻa e fehuʻi ko ʻení, “Oku pehē ʻe kimoutolu ko hai au?” (Mātiu 16:15). Naʻe tali mālie ʻe Pita, “Ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí” (Mātiu 16:16; vakai foki, Maʻake 8:29; Luke 9:20).

ʻOku fakafiefia kiate au ʻeku lau ʻa e ngaahi lea ko iá; ʻoku fakafiefia ke u lea ʻaki kinautolu. Naʻe taimi nounou pē mei he mōmēniti toputapú ni, kuo folofola ʻa Sīsū ki he kau ʻAposetoló kau ki Heʻene pekia mo e toetuʻu ne teu hokó, pea tuʻu fehangahangai ai ʻa Pita mo Ia. Naʻe tupu ai heni hano valokiʻi fefeka ʻo Pita—ko e ʻikai ke leleiʻia ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá “ka ʻi he meʻa ʻa e tangatá” (Mātiu 16:21–23; vakai foki, Maʻake 8:33). Pea, toki “fakahā ange [ʻe Sīsū] ʻa e ʻofa lahi ange kiate ia kuó [Ne] valokiʻí” (T&F 121:43), mo fakahinohinoʻi ʻi he ʻofa ʻa Pita mo hono Kāingá fekauʻaki mo e fua e kolosi ʻo ha taha kae tuku kita he ko e founga ia ke maʻu ai ʻa e mahutafeá mo e moʻui taʻengatá, ʻo hoko tonu pē Ia ko e sīpinga haohaoa (vakai, Mātiu 16:24–25).

ʻOku ou fie lea atu kau ki he fakahā tuʻu ngali fehangahangai ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Ko ia ʻoku kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia ʻiate ia: ka ko ia ʻoku mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko aú, ʻe maʻu ʻe ia ia” (Mātiu 10:39; vakai foki, Mātiu 10:32–41; 16:24–28; Maʻake 8:34–38; Luke 9:23–26; 17:33). ʻOkú ne akoʻi ha tokāteline mālohi mo taukakapa ʻoku fie maʻu ke mahino mo tau fakaʻaongaʻi.

Ne fakamatala ʻe ha palōfesa e ʻilo ko ʻení: “He ʻoku hangē ko e māʻolunga ange ʻa e ngaahi langí ʻi he māmaní, ʻoku pehē ʻa e maʻongoʻonga ange e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí ʻi he fakamatala ʻokú ke loto ke fakafōtunga ʻe hoʻo moʻuí. ʻOku māʻolunga hake ʻEne moʻuí ʻi hoʻo ngaahi palaní, ngaahi taumuʻá, pe manavasiʻí. Kuo pau ke ke fakapapauʻi hoʻo ngaahi fakamatalá, ʻi he miniti kotoa, ʻaho kotoa pē, ʻo momoi fakafoki hoʻo moʻuí kiate Ia.”1

Ko e lahi ange ʻeku fakakaukau ki aí, ko e lahi ange ia ʻeku fakatumutumu ʻi he anga hono momoi ʻe Sīsū ʻEne moʻuí ki he Tamaí, ʻa ʻEne foaki ʻEne moʻuí ki he finangalo ʻo e Tamaí—ʻi he moʻuí pea ʻi he mate. Ko e fehangahangai moʻoni ʻeni ʻo e loto mo e founga ʻa Sētané, ʻa ia kuo fakaʻaongaʻi lahi ʻe he māmani siokita ʻo e ʻaho ní.

Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻi he fakataha lahi ʻi he langí, ʻi heʻene finangalo ke fakahoko hono fatongia ko e Fakamoʻuí he palani fakalangi ʻa e Tamaí, “ʻE Tamai, ke fai pē ʻa ho finangaló, pea ke ʻoʻou ʻa e lāngilangí ʻo taʻengata” (Mōsese 4:2; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ne pehē ʻe Lusifā, “Vakai, ko au ʻeni, fekauʻi au, te u hoko ko ho ʻAlo, pea te u huhuʻi ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mole ha foʻi laumālie ʻe toko taha, pea ko e moʻoni kuo pau ke u fai ia; ko ia ke ke foaki kiate au ʻa ho lāngilangí” (Mōsese 4:1; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e fekau ko ia ʻa Kalaisi ke muimui kiate Iá ko ha fekau ia ke toe fakasītuʻaʻi e sīpinga ʻa Sētané mo foaki ʻetau moʻuí, koeʻuhí ko e moʻui moʻoní, ʻa e moʻui mahinó, ʻa e moʻui ʻoku fakaʻatā ʻe he puleʻanga fakasilesitialé, ʻoku ʻamanaki e ʻOtuá maʻatautolú. ʻE fai tāpuekina ʻe he moʻui ko iá e taha kotoa ʻoku tau tokoniʻi mo ʻai ke tau hoko takitaha ko e kau māʻoniʻoni. Fakatatau mo ʻetau vīsone lolotonga mo fakangatangatá, ko ha moʻui ia ʻoku ʻikai mafakakaukaua. ʻIo, “ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata, pe fanongo ʻe ha telinga, pea ʻoku teʻeki ai hū ki he loto ʻo ha tangata, ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá” (1 Kolinitō 2:9).

ʻOku ou fakaʻamu ne tau talanoa lahi ange kia Sīsū mo ʻEne kau ākongá. Naʻe mei tokoni hano tānaki atu e maama fekauʻaki mo hono ʻuhinga ke liʻaki e moʻui ʻe taha koeʻuhi ko Ia. ʻI heʻeku fakalaulauloto ki aí, naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ʻomi ʻe he folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he kimuʻa pea mo e ʻosi ʻEne folofolá ha fakahinohino mahuʻinga. Tau fakakaukau muʻa ki he ngaahi fakamatala fekauʻakí ni ʻe tolu.

Toʻo Hake Ho ʻAkau Mafasiá

ʻUluakí ko e folofola ʻa e ʻEikí naʻe tomuʻa fai ʻo Ne pehē, “He ko ia ʻe kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia” (Mātiu 16:25). Hangē ko ia ne lekooti ʻi he faaʻi Kosipelí, naʻe pehē ʻe Sīsū, “Kapau ʻe muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne liʻaki ʻe ia ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻo muimui ʻiate au” (Mātiu 16:24). ʻOku tānaki ʻe Luke ʻa e foʻi lea ko e ʻaho kotoa peé—“tuku ke ne … toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻi he ʻaho kotoa pē” (Luke 9:23). ʻI he tohi Mātiú, ʻoku fakalahi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e kupuʻi leá ni ʻaki e fakaʻuhinga ʻa e ʻEikí ki he ʻuhinga ʻo e fua ʻe ha taha ʻene ʻakau mafasiá: “Koeʻuhí ke lava ʻe ha taha ʻo fua ʻene ʻakau mafasiá, kuo pau ke ne liʻaki ʻe ia ia, siʻaki ʻa e ngaahi anga taʻemāʻoniʻoni kotoa pē, mo e ngaahi holi kovi fakamāmani kotoa, pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú” (Mātiu 16:24, footnote e).

ʻOku tatau e fekau ko ʻení mo e fakamatala ʻa Sēmisí: “Ko e lotu māʻoniʻoni mo taʻe hano mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí … ke fakaʻehiʻehi ia mei māmani ke taʻe hano mele” (Sēmisi 1:27). Ko hono toʻo e kavenga mafasiá, ko e moʻui fakaʻaho ʻaki ia ʻo e fakaʻehiʻehi mei he meʻa kotoa ʻoku taʻemaʻá kae ngāue moʻoni ke tauhi e ongo fekau mahuʻingá—ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻofa ki he kāingá—ʻa ē ʻoku tautau ai ʻa e ngaahi fekau kotoa peé (vakai, Mātiu 22:37–40). Ko ia, ko ha ʻelemēniti ʻe taha ʻo e foaki ʻetau moʻuí koeʻuhí ko e moʻui māʻolunga ange ʻoku fakaʻuta ʻe he ʻEikí maʻatautolú, ʻoku kau ai haʻatau fua Hono kolosí ʻi he ʻaho kotoa pē.

Fakahā ʻa Kalaisi ʻi he ʻao ʻo e Niʻihi Kehé

ʻOku fokotuʻu ʻe ha fakamatala fika ua ʻo pehē ʻoku kau ʻi he maʻu ʻo ʻetau moʻuí ʻaki hono fakamoleki koeʻuhí ko Iá ʻa e loto fiemālie ke ʻai ke tauʻatāina ʻetau ngāue fakaākongá pea mo ʻiloa. “Ko ia ia [te ne maaʻi] au mo ʻeku ngaahi leá, ʻi he toʻu tangata feʻauaki mo angahalá ni, ʻe mā foki ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻiate ia, ʻo ka haʻu ia ʻi he nāunau ʻo ʻene Tamaí, mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoní” (Maʻake 8:38; vakai foki, Luke 9:26).

ʻOku tau maʻu ha kupuʻi lea tatau mo ia ʻi ha konga ʻe taha ʻo e tohi ʻa Mātiú:

“Ko ia ia ʻe fakahā au ʻi he ʻao ʻo e kakaí, te u fakahā foki ia ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí.

“Ka ko ia te ne liʻaki au ʻi he ʻao ʻo e kakaí, te u liʻaki foki ia ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 10:32–33).

Ko ha ʻuhinga mahino mo lelei ʻe taha ʻo e fakamoleki hoʻo moʻuí ʻi he fakahaaʻi ʻo Kalaisí ke fakamoleki moʻoni, fakaetuʻasino, ʻi hono poupouʻi mo taukaveʻi hoʻo tui kiate Iá. Kuo fakaʻau ʻo tau anga ʻaki e fakakaukau ki he fie maʻu taukakapá ni ʻi he hisitōliá ʻi heʻetau lau fekauʻaki mo e kau maʻata ʻo e kuo hilí, kau ai e meimei kotoa ʻo e kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá. Neongo ia, ʻoku tau fakatokangaʻi ʻeni ko e meʻa naʻe fakahisitōliá kuo hoko ʻi he lolotongá.2

ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo ʻilo ʻa e meʻa ʻe ala hoko ʻi he kahaʻú, ka kapau ʻe fehangahangai ha taha ʻo kitautolu mo e palopalema ʻo e mole moʻoni ʻetau moʻuí ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ou ʻamanaki te tau fakahaaʻi ʻa e loto toʻa mo e mateaki tatau.

ʻĪmisi
Peter and John at the temple

Peter and John at the Temple Gate, by Rembrandt Van Rijn

Neongo ia, ko e fakaʻaongaʻi angamaheni (ʻa ia ʻoku faʻa faingataʻa ange he taimi ʻe niʻihi) ʻo e akonaki ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku fekauʻaki ia mo e founga ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku fekauʻaki ia mo e ngaahi lea ʻoku tau faí, ʻa e sīpinga ʻoku tau taá. ʻOku tonu ke hoko ʻetau moʻuí ko e hāsino ʻo Kalaisi, pea fakamoʻoniʻi fakataha mo ʻetau leá ʻetau tui mo līʻoa kiate Iá. Pea kuo pau ke taukaveʻi fefeka ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ʻi he ʻao ʻo e manukí, filifilimānakó, pe fakamaaʻi ʻe kinautolu ʻoku fakafepaki kiate Ia “ʻi he toʻu tangata feʻauaki mo angahalá ni” (Maʻake 8:38).

Naʻe tānaki atu ʻe he ʻEikí ʻi ha meʻa ʻe taha e fakamatala fakaofo ko ʻeni fekauʻaki mo ʻetau māteakiʻi Iá:

“ʻOua naʻa mou mahalo kuó u haʻu ke ʻomi ʻa e melinó ki [he] māmaní: Naʻe ʻikai te u haʻu ke ʻomi ʻa e melinó, ka ko e heletā.

“He kuó u haʻu ke fakafehiʻa ʻa e tangatá ki heʻene tamaí, mo e taʻahiné ki heʻene fāʻeé, mo e taʻahine ʻi he fonó ki heʻene faʻē ʻi he fonó.

“Pea ko e fili ʻo e tangatá ʻa kinautolu ʻoku nofo mo ia ʻi hono falé.

“Ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki he tamaí pe ko e faʻeé ʻiate aú, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au: pea ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki hono fohá pe ʻofefiné ʻiate aú, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au.

“Pea ko ia ʻoku ʻikai toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻo muimui ʻiate aú, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au” (Mātiu 10:34–38).

ʻO pehē naʻe ʻikai ke Ne hāʻele maí ke ʻomi ʻa e melinó, ka ko ha heletā, ʻo hangē he kamataʻangá ʻoku fehangahangai ia mo e folofola ʻoku pehē ko Kalaisí “Ko e Pilinisi ʻo e Melinó” (ʻĪsaia 9:6), pea mo e talaki Hono ʻaloʻí—“Fakafetaʻi ki he Otuá ʻi ʻolunga, pea ʻi māmani ʻa e melinó, ko e ʻofa ki he kakaí” (Luke 2:14)—pea mo e ngaahi fakamatala ʻiloa kehe, hangē ko ʻení, “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu” (Sione 14:27).

“ʻOku moʻoni naʻe hāʻele mai ʻa Kalaisi ke ʻomi ʻa e melinó—ʻa e melino ʻi he vahaʻa ʻo e kakai tuí mo e ʻOtuá, mo e melino he lotolotonga ʻo e tangatá. Ka ko e ikuʻanga mahino ʻo e hāʻele mai ʻa Kalaisí ko e fepakipaki—ʻia Kalaisi mo e kau fakafepaki kia Kalaisí, ʻi he māmá mo e fakapoʻulí, ʻi he fānau ʻa Kalaisí mo e fānau ʻa e tēvoló. ʻE lava ke hoko ʻa e fepakipaki ko ʻení ʻi he kau mēmipa ʻo e fāmili tatau pē.”3

ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai hamou niʻihi kuo fakasītuʻaʻi mo tuʻusi koe ʻe ha tamai mo ha faʻē, ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi hoʻo tali e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo kau ʻi Heʻene fuakavá. Kuo hanga ʻi ha founga, ʻe hoʻo ʻofa lahi ange kia Kalaisí ʻo fie maʻu ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi fetuʻutaki naʻe mahuʻinga kiate koé, pea kuo lahi e tō ho loʻimatá. Ka ʻi he ʻikai hōloa hoʻo ʻofá, ʻokú ke pīkitai ai ki he kolosí ni, ʻo fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke ke maaʻi e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Ko e Totongi ki he Tuʻunga Fakaākongá

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne ʻoange ai ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ha Tohi ʻa Molomona ki hano maheni ko e taha ʻEimisi ʻi ʻOhaiō, USA. Ne kamata lau ʻe he kaungāmeʻa ko ʻení ʻa e tohí pea ʻikai toe lava ʻo taʻofi. Naʻe papitaiso ia mo hono uaifí, pea ʻi he māhina pē fitu, kuo ului mo ha fāmili ʻEimisi kehe ʻe ua ʻo hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe papitaiso mo ʻenau fānaú ʻi ha ngaahi māhina siʻi mei ai.

Ne fakakaukau e ngaahi fāmilí ni ʻe tolu ke nau nofo pē ʻi honau koló ʻo hoko atu ʻenau tōʻonga moʻui faka-ʻEimisí neongo kuo nau ʻosi mavahe mei he tui faka-ʻEimisí. Ka neongo ia, ne “motuhi” ai kinautolu ʻe honau kaungāʻapi ʻEimisi vāofí. ʻOku ʻuhinga ʻa e motuhí ko e ʻikai ke toe talanoa, ngāue, pe fai ha pisinisi, pe feohi mo kinautolu ha taha, ʻi ha toe founga. ʻOku ʻikai ngata pē he ngaahi kaungāmeʻá ka ʻoku kau ai mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí.

ʻI he kamataʻangá, ne ongoʻi tuēnoa mo liʻekina ʻaupito siʻi Kāingalotu ʻEimisi ko ʻení he naʻe kau mo siʻenau fānaú hono motuhi mo tukuange mei he ngaahi akoʻanga ʻEimisí. Ne kātekina heʻenau fānaú hono motuhi heʻenau ngaahi kuí mo e fānau ne nau tokoua ʻakí mo e kaungāʻapi vāofí. Naʻa mo e fānau lalahi ange ʻi he ngaahi fāmili ʻEimisi ko ʻení ne ʻikai ke nau tali ʻa e ongoongoleleí, naʻe ʻikai ke nau toe lea, feohi, pe tali ʻenau mātuʻá. Kuo fefaʻuhi siʻi ngaahi fāmilí ni ke mavahe mei he ngaahi nunuʻa fakaʻekonōmika ʻo e motuhí, pea ʻoku nau lavaʻi.

ʻOku kei mālohi pē ʻenau tuí. Kuo ʻai ʻe he faingataʻá mo e fepaki mo e motuhí ke nau tuʻu maʻu mo taʻe-ueʻia. Hili ha taʻu ʻe taha mei he papitaiso ʻa e ngaahi fāmilí, ne silaʻi kinautolu ʻi he temipalé pea nau hoko atu ʻi he ō fakauike maʻu pē ki he temipalé. Kuo nau maʻu ha ivi ʻi heʻenau maʻu e ngaahi ouaú, fakahoko mo tauhi ʻenau ngaahi fuakavá. ʻOku nau mālohi kātoa ʻi heʻenau takitaha kulupu he Siasí mo hoko atu he kumi ha ngaahi founga ke vahevahe ai ʻa e maama mo e ʻilo ʻo e ongoongoleleí mo honau ngaahi kāingá mo e kakaí, ʻi ha tōʻonga ʻofa mo tokoni.

ʻIo, ʻe lava pē ke tōtuʻa ʻa e haʻahaʻa ʻo e kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ka ko e naʻinaʻi ke fakamuʻomuʻa ʻa Kalaisi he meʻa kotoá, ʻo aʻu ai pē ki he kau mēmipa ofi taha hotau fāmilí, ʻoku toe kaunga pē ia kiate kinautolu ne fanauʻi ʻi he fuakavá. Ne hoko hatau tokolahi ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻo ʻikai ha fepaki, pea mahalo heʻetau kei īkí. Mahalo ko e pole te tau fehangahangai mo iá ke kei mateakiʻi ʻa e Fakamoʻuí mo Hono Siasí ʻi he ʻao ʻo ʻetau ongomātuʻá, kāinga ʻi he fonó, ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, pea naʻa mo ʻetau fānau tonu ʻoku ʻai heʻenau tōʻongá, tuí, pe ngaahi filí ke ʻikai lava ʻo poupouʻi Ia mo kinautolu fakatouʻosí.

ʻOku ʻikai ko ha fehuʻi ia ʻo e ʻofá. Te tau lava pea kuo pau ke tau feʻofaʻaki ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kitautolú. Hānge ko ʻEne folofolá, “ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu” (Sione 13:35). Neongo ʻe hoko atu e feʻofaʻaki fakafāmilí, ʻe ala uesia ʻa e ngaahi feohí pea, fakatatau mo e ngaahi tūkungá, ʻoku faʻa motu fakataimi ʻa e poupoú pe fekātakiʻakí he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí ko ʻetau ʻofa ʻoku māʻolunga angé (vakai, Mātiu 10:37).

Ko hono moʻoní, ko e founga lelei taha ke tokoniʻi ai kinautolu ʻoku tau ʻofa aí—ko e founga lelei taha ke ʻofaʻi kinautolú—ke kei fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí. Kapau te tau tuku ke tau ʻauhia mei he ʻEikí koeʻuhí ko haʻatau fakaʻofaʻia ha kakai ʻoku tau ʻofa ai ʻoku faingataʻaʻia, ʻoku mole leva meiate kitautolu e founga ne tau mei lava ai ʻo tokoniʻi kinautolú. Neongo ia, kapau te tau tuʻu maʻu ʻi he tuí, ʻoku tau ʻi ha tuʻunga leva ke fakatou tali mo fakahoko ha tokoni fakalangi.

Ko e taimi ʻoku hoko ai ha momeniti ʻoku fuʻu fie maʻu ai ʻe ha mēmipa ʻofeina ʻo e fāmilí ke tafoki ki he maʻuʻanga tokoni moʻoni mo tuʻuloa pē taha ʻo e tokoní, te ne ʻilo ko hai ʻa e taha ke falala ki ai ko e fai fakahinohino mo e takauá. Lolotonga iá, te tau lava ʻi he hoko ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e faifakahinohinó, ke fakahoko ha ngāue pau ke fakasiʻisiʻi e mamahi ʻo e ngaahi fili halá pea mo haʻihaʻi ʻa e ngaahi kafó ʻo fakatatau mo ia ʻoku tau lava. Ka ʻikai, ʻoku ʻikai ke tau tokoni kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa aí pe ko kitautolu.

ʻĪmisi
Jesus healing the sick

Konga naʻe toʻo mei he Jesus Healing the Wick ʻe Paul Gustave Dore

Siʻaki ʻa e Māmaní

Ko e ʻelemēniti hono tolu ʻo e foaki ʻetau moʻuí koeʻuhí ko e ʻEikí ʻoku ou fie lave ki aí, ʻoku maʻu ia ʻi Heʻene folofolá: “He ko e hā hono ʻaonga ki he tangatá ʻo kapau te ne maʻu ʻa māmani kotoa pē, kae mole ai hono laumālie ʻoʻoná; pe ko e hā ʻe foaki ʻe ha tangata ke fetongi ʻaki hono laumālié?” (Mātiu 16:26). Hangē ko ia he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku pehē ʻe Heʻene ngaahi leá: “He ko e hā hano ʻaonga ki ha tangata kapau te ne maʻu ʻa e māmaní kotoa, kae ʻikai ke ne tali ia kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá, pea mole ai hono laumālié, pea kapusi ai ia?” (Luke 9:25 [ʻi he Bible appendix]).

Ko e pehē ko ia ke siʻaki ʻa e māmaní kae tali “ia … kuo fakanofo ʻe he ʻOtuá” ʻoku fehangahangai ia mo e māmani ʻo e ʻaho ní pea ʻoku mahino ʻaupito. Ko e ngaahi meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa mo e meʻa mahuʻinga ʻoku faʻa hāsino lahi taha ʻi hotau ʻātakaí (pea ʻiate kitautolu he taimi ʻe niʻihí) ʻoku fuʻu siokita: ʻa e feinga ke fakatokangaʻí; ʻa e vili kikihi ke fakaʻapaʻapaʻi e totonu ʻa ha tahá (kau ai ʻa e totonu ke ʻoua naʻa fakaʻitaʻí)ʻ ʻa e tōtuʻa e holi ki he paʻangá, koloá, mo e mālohí; ʻa e ongoʻi tokua ʻoku ʻi ai ha totonu ki ha moʻui fiemālie mo fakahōhōlotó; ha taumuʻa ke fakasiʻisiʻi e fatongiá mo fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei he feilaulau fakafoʻituitui koeʻuhí ko ha lelei ʻa ha taha—ko ha ngaahi meʻa siʻi pē ʻeni.

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ke tau pehē ke ʻoua te tau feinga ke lavameʻa, pe fakalakalaka ʻi he ngaahi feinga ʻoku tāú, kau ai e akó mo e ngāue ʻoku leleí. ʻOku taau moʻoni ke fakahīkihikiʻi ʻa e ngaahi lavameʻa peheé. Ka kapau ʻoku fie maʻu ke fakahaofi ʻetau moʻuí, kuo pau ke tau manatuʻi maʻu pē ʻoku ʻikai ko e taumuʻá ia, ka ko e founga ki ha ngataʻanga māʻolunga ange. ʻI heʻetau tui kia Kalaisí, kuo pau ke ʻoua naʻa tau pehē ʻoku puleʻi kitautolu ʻe he meʻa fakapolitikalé, fakaakó, mo e ngaahi tuʻunga pehē ʻo e lavameʻá ka ʻoku nau ʻai ke lava ʻetau tauhi ki he ʻOtuá mo hotau kāingá—ʻo kamata mei ʻapi ʻo aʻu atu ki he mamaʻo taha ʻe lava he māmaní.

ʻOku ʻi ai ha mahuʻinga ʻo e fakalakalaka fakafoʻituituí ʻi heʻene tokoni ki he fakatupulaki ʻo e anga faka-Kalaisí. ʻOku tau fakatokangaʻi ʻi hono fuatautau ʻo e lavameʻá ʻa e foʻi moʻoni taʻeliua ʻi he meʻa kotoa peé—ko ʻetau moʻuí ʻoku ʻa e ʻOtua, ko ʻetau Tamai Hēvaní, mo Sīsū Kalaisi, ko hotau Huhuʻí. ʻOku ʻuhinga ʻa e lavameʻá ke fenāpasi mo Hona finangaló.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ha fakamatala mahino ki he founga lelei angé ʻo fehangahangai mo e faʻahinga moʻui kumi lāngilangi ko ʻení ʻo pehē:

“Ko e taimi ʻoku tau ʻi he ngāue ai ʻa hotau kāingá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono tokoniʻi kinautolu ʻe heʻetau ngaahi ngāué, ka ʻoku tau vakai leva ki heʻetau ngaahi palopalemá ʻi ha tūkunga foʻou. Ko e taimi ʻoku lahi ange ai ʻetau tokanga ki he niʻihi kehé, ʻoku siʻisiʻi leva e taimi ke tau tokanga ai pē kiate kitautolú! Pea ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e mana ko ia ʻo e ngāue tokoní ʻa e talaʻofa ʻa Sīsū ʻo pehē kapau te tau foaki ʻetau moʻuí ke tokoni, te tau toki ʻiloʻi ai hotau anga totonú! [Vakai, Mātiu 10:39.]

ʻOku ʻikai ngata pē ʻetau ‘ʻiloʻi’ hotau anga totonú ʻi heʻetau tali ʻa e tataki fakalangí ʻi heʻetau moʻuí, ka ko e lahi ange ʻo ʻetau tokoni ki hotau kāingá ʻi he ngaahi founga ʻoku totonú, ko e lahi ange ia ʻene lelei ki hotau ngaahi laumālié. … ʻOku tau toe faʻa fakaʻatuʻi ange ai ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé—ko e moʻoni, ʻoku faingofua ange ke ‘ʻiloʻi’ hotau anga totonú koeʻuhí he ʻoku toe lahi ange ʻa hotau ngaahi anga totonu ke tau fekumi ke ʻiloʻí!”4

Foaki Hoʻo Moʻuí ki Heʻene Ngāué

Naʻá ku ʻilo kimuí ni mai ki ha fefine kei talavou naʻe fili ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻá ne fakatupulaki ha poto ke fetuʻutaki mo feohi mo e kakai ʻi ha faʻahinga tui fakalotu, feohiʻanga fakapolitikale, mo ha matakali pē, pea naʻe manavasiʻi naʻa hoko ʻene tui e pine hingoa fakafaifekaú he ʻahó kakato, pea ʻi he ʻaho kotoá ko ha fakatuta ki hono ivi makehe ke fokotuʻu ha vā fetuʻutakí. Naʻe faitohi ki ʻapi ʻi he ʻosi ha ngaahi uike siʻi e kamata ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻo kau ki ha kiʻi aʻusia mahuʻinga:

“Naʻá ku mili mo Sisitā Lī ha meʻa milimili ʻi he nima langa hui ʻo siʻa fineʻeiki motuʻa—ʻo ma takitaha e ongo tafaʻaki—ʻi he lolotonga ʻemau tangutu he loto falé. Naʻe ʻikai fie fanongo ia ki ha pōpoaki ʻoku fakamatala ange, ka naʻá ne tuku ke ma hiva, mo saiʻia ke ma hiva. Fakamālō ki hoku pine hingoa lanu ʻuliʻulí ʻi heʻene ʻomi kiate au ha laiseni ke u feohi vāofi ai mo ha kau sola taʻeʻiloa.”

Naʻe ako ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ngaahi meʻa naʻe tofanga aí ke foaki ʻene moʻuí ʻi he ngāue ʻa Hono ʻEikí mo e Kaungāmeʻá. Naʻá ne pehē ʻi ha meʻa ʻe taha, “naʻá ku fokotuʻu ai ʻeni ko haʻaku lao: Ko e taimi ʻoku fekau mai e ʻEikí, fai ia.”5

Te u pehē te tau loto fiemālie kotoa ke fakatataua e tuʻunga ʻo e faivelenga ʻa Misa Siosefá. Neongo ia, naʻe tuku ia ke liʻekina ʻi ha ngaahi māhina he fale fakapōpula Lipetií, ʻi Mīsuli, ʻo faingataʻaʻia fakaesino kae mahalo naʻe lahi ange fakaeloto mo fakalaumālie ʻi he ʻikai ke lava ʻo tokoni ki siʻono uaifi ʻofaʻangá, fānaú, pea mo e Kāingalotú he lolotonga hono ngaohikovia mo fakatangaʻi kinautolú. Ne ʻomi ʻe heʻene ngaahi fakahaá mo ʻene fakahinohinó kinautolu ki Mīsuli ke fokotuʻu ʻa Saione, ka ko ʻeni kuo tuli kinautolu ʻi he siteití kakato he faʻahitaʻu momokó, mei honau ngaahi ʻapí.

Neongo ia kotoa, naʻá ne fatu ha tohi fakalaumālie mo ongo mo langaki moʻui, ʻi he ngaahi tūkunga ko ia ʻo e fale fakapōpulá, ki he Siasí, ʻoku kau ai hono ngaahi konga he taimí ni ʻi he vahe 121, 122, mo e 123 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻo fakaʻosi ʻaki e lea ko ʻení: “Ke tau fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupu” (T&F 123:17).

ʻĪmisi
Jesus praying in Gethsemane

ʻIo, ko e fakatātā lelei taha ʻeni hono fakahaofi ha moʻui ʻa ha taha ʻaki hano fakamoleki iá: “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe ʻikai lelei ke ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au, kae ʻi heʻeku inumia ia, ke fai pē hoʻo faʻitelihá” (Mātiu 26:42). ʻI he foaki ʻEne moʻuí, naʻe ʻikai ngata pē ʻi Heʻene fakahaofi ʻEne moʻui ʻaʻaná—ka naʻá Ne fakahaofi ai mo e moʻui ʻatautolú. Naʻá ne fakaʻatā ai ke tau lava ʻo fakafetongi ʻetau moʻui fakamatelie nounou mo taʻeʻaongá ki he moʻui taʻengatá.

Ko e kaveinga ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí ko e “ʻOku ou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei ai iá [ko e Tamaí]” (Sione 8:29). ʻOku ou lotua te mou ʻai ia ko e kaveinga ʻo homou moʻuí. Kapau te ke fai ia, te ke fakahaofi ho moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Adam S. Miller, Letters to a Young Mormon (2014), 17–18.

  2. Vakai, Martin Chulov, “Iraq’s Largest Christian Town Abandoned as ISIS Advance Continues,” The Guardian, Aug. 7, 2014, theguardian.com.

  3. Kenneth Barker, ed., The NIV Study Bible, 10th anniversary ed. (1995), 1453.

  4. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 105.

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 184.