2016
Ko e Ngaahi Talatupuʻa ʻe Valu fekauʻaki mo e Fakatomalá
Māʻasi 2016


Ko e Ngaahi Talatupuʻa ʻe Valu fekauʻaki mo e Fakatomalá

Kapau ʻoku ʻikai te ke fakapapauʻi pe ko e hā ʻoku totonu ke ke fakatomala mei aí mo e taimí, ko ha ngaahi tali ʻeni.

ʻĪmisi
young man

ʻOku ʻikai faingofua ʻa e fakatomalá, pea ʻoku fakamamahi he taimi ʻe niʻihi. Ka te ke lava pē ʻo fakahoko ia. ʻOku fie maʻu ki ai ha liliu mo e loto fakatōkilaló, pea te ke lava ʻo fai ia! Ko ha ngaahi talatupuʻa angamaheni ʻeni fekauʻaki mo e fakatomalá pea mo ha ngaahi tali lelei moʻoni.

Talatupuʻa #1: ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻeku angahalá, ko ia ai ʻoku pau pē ʻoku teʻeki fakamolemoleʻi au.

“ʻE feinga ʻa Sētane ke tau tui ʻoku ʻikai fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá koeʻuhí ʻoku tau lava ʻo manatuʻi kinautolu. Ko Sētané ko ha taha loi; ʻoku feinga ke nenefu ʻetau vakaí mo takihalaʻi kitautolu mei he hala ʻo e fakatomalá mo e fakamolemolé. Naʻe ʻikai talaʻofa mai ʻa e ʻOtuá ia ʻe ngalo ʻiate kitautolu ʻetau angahalá. ʻE tokoni ʻetau manatuʻí ke tau fakaʻehiʻehi mei haʻatau toe fai ha ngaahi fehalaaki tatau. Ka ʻo kapau te tau tuʻu maʻu mo faivelenga, ʻe mōlia atu pē ʻetau manatu ki heʻetau ngaahi angahalá ʻi he fakalau atu ʻa e taimí.”1

—Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

Talatupuʻa #2: ʻOku ou kei ongoʻi halaia pē, ko ia ai ʻoku pau pē ʻoku teʻeki fakamolemoleʻi au.

“Kiate kinautolu ko ia ʻoku fakatomala moʻoni ka ʻoku hangē ʻoku teʻeki ke nau ongoʻi tauʻatāiná: mou hokohoko atu hono tauhi e ngaahi fekaú. ʻOku ou palōmesi atu, ʻe hoko mai e tauʻatāiná ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí. ʻOku toe fie maʻu ʻa e taimi ki he faifakamoʻuí.”2

—ʻEletā Neil L. Andersen

Talatupuʻa #3: Ne haʻu pē ʻa e ngaahi fakakaukau koví ki hoku ʻatamaí, ko ia ai ʻoku ʻikai ha meʻa te u lava ʻo fai ki ai.

“ʻOku hoko mai ha ngaahi fakakaukau kovi ʻe niʻihi ʻiate kinautolu pē. ʻOku hoko mai ha niʻihi koeʻuhí ʻoku tau fakaafeʻi kinautolu ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau mamata mo fanongo ki aí. ʻE lava ʻe he talanoa pe mamata ʻi he ngaahi fakatātā taʻetāú … ʻo fakatupulaki ha ngaahi ongo fakaeloto mālohi. Te ne ʻahiʻahiʻi koe ke ke mamata ʻi ha ngaahi [vitiō] pe faiva taʻetaau. ʻOku takatakaiʻi koe ʻe he ngaahi meʻá ni, ka kuo pau ke ʻoua naʻá ke kau ki ai. Ngāue ke tauhi ke maʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻaki hoʻo fakakaukau ki ha meʻa ʻoku leleí. Ko e ʻatamaí ʻoku lava pē ʻo fakakaukau ki ha meʻa pē ʻe taha ʻi he taimi. Fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko iá ke tekeʻi ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau palakuú. Mahulu hake aí, ʻoua naʻá ke fafanga ʻaki hoʻo ngaahi fakakaukaú e laukonga pe mamata ʻi he ngaahi meʻa ʻoku halá. Kapau he ʻikai ke ke mapuleʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú, ʻe kei ʻahiʻahiʻi pē koe ʻe Sētane kae ʻoua kuó ke fakahoko ia.”3

—ʻEletā Richard G. Scott (1928–2015)

Talatupuʻa #4: He ʻikai lava ke toe ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au koeʻuhí ko ʻeku ngaahi fehālaakí.

“ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá Heʻene fānaú kotoa, pea he ʻikai teitei tuku ʻEne ʻofá mo ʻEne fakatuʻamelie kiate kitautolú. ʻOku mahino e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, mo lelei ʻEne ngaahi talaʻofá: “He naʻe ʻikai fekau ʻe he ʻOtuá hono ʻAló ki māmani ke fakamalaʻia ʻa māmani; ka koeʻuhí ke moʻui ʻa māmani” (Sione 3:17).”4

—Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

Talatupuʻa #5: ʻOku fuʻu fulikivanu ʻeku ngaahi angahalá pea he ʻikai lava ke fakamolemoleʻi au.

“Neongo pe ko e hā e ngaahi faingamālie kuo ngali mole meiate koé, pe ko e lahi e ngaahi fehalaaki kuó ke faí, pe talēniti ʻokú ke pehē ʻoku ʻikai ke ke maʻú, pe ko hoʻo pehē neongo ʻa ʻene mamaʻo hoʻo fonongá mei ʻapi mo e fāmilí mo e ʻOtuá, ka ʻoku ou fakamoʻoni atu, kuo teʻeki ai ke ke aʻu koe ki ha tuʻunga he ʻikai taʻe-lava ke aʻu atu ki ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá. He ʻikai malava ke taʻe aʻu atu kiate koe e maama taʻe ngata ia ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí.”5

—ʻEletā Jeffrey R. Holland

Talatupuʻa #6: Kuo ʻikai ke u toe fakahoko ha angahala mamafa, ko ia ai ʻoku ʻikai fie maʻu ke u sio ki he pīsopé. ʻE lava ke u lotu pē pea sai pē ia, pe talaange pē ki heʻeku ongomātuʻá.

“Kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ko e pīsopé ko e fakamaau totonu ia ʻi ʻIsilelí (vakai, T&F 107:72, 74). ʻOku ʻaʻana ʻa e fatongia ke fakafuofuaʻi ʻa e tuʻunga moʻui taau ʻa e kāingalotu ʻi hono uōtí. ʻI hono fakanofó mo ʻene moʻui māʻoniʻoní, [ʻoku ʻi ai e totonu ʻa e pīsopé] ki ha fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní fekauʻaki mo e kāingalotu hono uōtí, kau ai koe.

“ʻE lava ʻa e pīsopé ʻo tokoniʻi koe he lolotonga hoʻo fakatomalá, ʻi ha ngaahi founga he ʻikai ke lava ʻe hoʻo mātuʻá pe kau taki kehé ke ʻoatu. Kapau ʻoku mamafa feʻunga ʻa e angahalá, te ne ala fakafuofuaʻi ho ngaahi faingamālie ʻi he Siasí ʻe fakangatangatá. Hangē ko ʻení, te ne lava ʻo kole atu ke ʻoua te ke toe maʻu ʻa e sākalamēnití pe fakaʻaongaʻi e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha vahaʻataimi, ko ha konga ia hoʻo fakatomalá. ʻE ngāue mo koe mo fakafuofuaʻi e taimi kuó ke moʻui taau ai ke toe fakahoko e ngaahi ngāue toputapu ko iá.”6

—ʻEletā C. Scott Grow

Talatupuʻa #7: He ʻikai ke u lava ʻo talanoa ki he pīsopé koeʻuhí te ne taʻetokaʻi au.

“ʻOku ou palōmesi atu he ʻikai te ne tukuhifo koe. ʻI heʻene hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻe angaʻofa mo loto mahino ʻi heʻene fakafanongo kiate koé. Pea te ne toki tokoniʻi koe ʻi he founga ʻo e fakatomalá. Ko e talafekau ia ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi koe ke ke maʻa tuʻunga he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”7

—ʻEletā C. Scott Grow

Talatupuʻa #8: Ne u toe fai pē ʻa e meʻa tatau, ko ia ʻoku ʻikai tuha ke fakamolemoleʻi au. Mahalo he ʻikai ke u toe lava ʻo liliu.

“Ko e taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau fakatomalá, ʻi heʻetau faifeinga fakaʻaho ke tau hoko ʻo toe anga faka-Kalaisi angé, ʻoku tau fakatokangaʻi ʻoku tau toutou fekuki pē mo e ngaahi faingataʻa tatau. Hangē ko haʻatau kaka ʻi ha moʻunga ʻoku ʻuluʻakauʻiá, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau sio ki heʻetau fakalakalaká kaeʻoua ke tau ofi ki he tumutumú pea tau toki sio kimui mei he ngaahi feituʻu māʻolungá. ʻOua te mou lotofoʻi. Kapau ʻoku mou feinga mo ngāue ke fakatomala, ʻoku mou ʻi he founga ʻo e fakatomalá.”

“ʻI he momeniti ko ʻení, ʻoku pehē ʻe ha taha, ‘Misa ʻEnitasoni, ʻoku ʻikai ke mahino kiate koe. ʻOku ʻikai te ke lava ʻo ongoʻi ʻa ia kuó u ongoʻí. ʻOku fuʻu faingataʻa ke liliu.’

“ʻOkú ke moʻoni; ʻOku ʻikai mahino kakato kiate au. Ka ʻoku ʻi ai ha Tokotaha ʻoku mahino kiate Ia. ʻOkú Ne ʻafioʻi. Kuó Ne ʻosi ongoʻi hoʻo mamahí. Kuó Ne fakahā mai, “Kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ʻaofi nimá” [ʻĪsaia 49:16]. ʻOku ʻi ai e Fakamoʻuí, ʻokú ne ala mai kiate kitautolu takitaha, mo kole mai: ‘Mou haʻu kiate au’ [3 Nīfai 9:14]. Te tau lava ʻo fakatomala. Te tau lava!”8

—ʻEletā Neil L. Andersen

ʻOku Liliu Moʻoni Koe ʻe he Fakatomalá

Ko ha meʻa mahuʻinga fau kiate au ke maʻu ha faingamālie ke ongoʻi ai ʻoku fakamolemoleʻi au. ʻOkú te ongoʻi tauʻatāina ai mei ha mafasia lahi ʻi hoto lotó, peá ke ongoʻi ʻofeina mo fakafiemālieʻi. Kapau ko ha meʻa faingataʻa ke liliu, ʻoku mahuʻinga ke te feinga. ʻOkú ne mātuʻaki liliu koe ki ha tokotaha kehe, ki he tokotaha ʻoku finangalo e ʻOtuá ke ke hoko ki aí, ʻa e tokotaha naʻá ke haʻu ki he māmaní ke tauʻi ke ke hoko ki aí, pea toe lelei ange! Loto-toʻa!

Lotiliko ʻOkitāvio A.

Hili e Vetehiá, Te Ke Ongoʻi Lelei Ange

ʻĪmisi
young woman with bishop

Mahalo te ke hohaʻa fekauʻaki mo e meʻa ʻe talaatu ʻe hoʻo pīsopé, mo ʻene fakakaukau kau kiate koé. Ka he ʻikai hoko ʻo moʻoni hoʻo ngaahi hohaʻá. ʻOku loto pē hoʻo pīsopé ke tokoniʻi koe. ʻE ʻikai te ne fakamāuʻi pe fakahalaiaʻi koe. ʻE mahino ki hoʻo pīsopé. Pea ʻi he hili hoʻo vetehiá, te ke ongoʻi mātuʻaki lelei ange, pea ʻi hoʻo maʻá, ʻoku fakaofo. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo palopalema, tokanga ki ai he taimí ni. Ko e vave ange hoʻo fai iá, ko e vave ange ia hoʻo maʻá mo maʻu ʻa e fiefiá.

Moli Sēneti T.

ʻIkai ke Fie maʻu ke Sio Ki he Pīsopé?

ʻI ha taimi fuoloa atu, naʻá ku fai angahala, peá u fai leva ha lotu mo fakakaukau kuó u fakatomala moʻoni. ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku ongoʻi lahi ʻi hoku lotó ʻoku totonu ke u talanoa hangatonu mo e pīsopé. Naʻá ku talanoa ki he pīsopé, pea naʻá ne fakahinohinoʻi au ki he meʻa ʻoku totonu ke u fakaleleiʻí. Naʻá ku ʻaukai mo ʻohake ha ngaahi lotu fakamātoato. Naʻá ku ongoʻi ʻoku ou fakatomala moʻoni ʻi he taimi ko ʻení. ʻOku ou ʻilo ʻoku tokanga mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolu pea ʻoku ʻomi ʻe he Fakalelei ʻa Kalaisí kiate kitautolu ʻa e fakamolemole moʻoní ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala mo vete ai ʻetau ngaahi angahalá.

ʻOlilano Kōmesi ta S.

Neongo pe ʻOku Lahi Fēfē ʻa e Angahalá, Te Ke Lava maʻu pē ʻo Fakatomala

Naʻe kātekina ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Fakaleleí maʻatautolu koeʻuhí ke tau lava ʻo fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá. Kuo tā tuʻo lahi hono lea ʻaki ʻe he kau palōfitá ʻe tatau ai pē pe ko e angahala lahi pe siʻisiʻi, te ke lava maʻu pē ʻo fakatomala. ʻOku fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke ke fakatomala, pea ʻokú Ne finangalo ke tokoniʻi koe. Ka he ʻikai ke Ne fakamālohiʻi ʻEne foungá ki hoʻo moʻuí; kuo pau ke ke fakaʻatā Ia pea ʻai ke Ne ʻiloʻi ʻi he lotu ʻokú ke loto pe fie maʻu Ia ʻi hoʻo moʻuí. ʻI he kotoa ʻo hoku ngaahi faingataʻaʻiá, ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au.

Metisoni B.

Te ke Lava ʻo Fai Ia

Kiate kinautolu kuo toó, tuʻu hake ki ʻolunga. ʻOkú ke maʻu ha kau taki mo e kakai ʻoku nau ʻofa ʻiate koe mo loto ke ke aʻusia hoʻo lelei tahá. Te mou lava ʻo fakahoko fakataha ʻeni. Manatuʻi maʻu pē ʻoku ʻofeina koe ʻe Sīsū Kalaisi pea ʻokú Ne ʻiate koe ʻi he foʻi laka kotoa pē.

Maikolo Lī T.

ʻOku Fe Maʻu ʻe he ʻOtuá Ke ke Fakatomala

Fakatomalá—ko ha meʻaʻofa fakaofo mei heʻetau Tamai Hēvaní. Kuó Ne foaki mai ʻa e faingamālie ke tau hoko ʻo hangē ko Iá ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí. ʻOkú Ne finangalo ke tau fakatomala, ke haʻu kiate ia. Te tau fehalaaki kotoa pē ʻo hangē ko Kolianitoní, ʻi ai e niʻihi ʻoku toe mafatukituki ange ia he niʻihi kehé, ka ʻoku tau fakahoko KOTOA ia. ʻOku tau lava ʻo fakatomala mo liliu ʻetau moʻuí ʻo hangē pē ko Kolianitoní. (Vakai, ʻAlamā 39–42.) ʻOku feʻunga ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolú ʻokú Ne finangalo ke tau foki hake kiate Ia. Tatau ai pē pe ko e hā kuó ke faí, ʻoku ʻi ai ha hala ke foki ai ki he melinó mo e fiefiá.

Mikaela J.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Tuʻunga ʻo e Foki Lelei Maí,” Liahona, Mē 2007, 101.

  2. Neil L. Andersen, “Fakatomala … Koeʻuhí Ke u Fakamoʻui ʻa Kimoutolu,” Liahona, Nōvema 2009, 42.

  3. Richard G. Scott, “Making the Right Choices,” Ensign, Nov. 1994, 37.

  4. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Tuʻunga ʻo e Foki Lelei Maí,” 99.

  5. Jeffrey R. Holland, “Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé,” Liahona, Mē 2012, 33.

  6. C. Scott Grow, Ko e Hā Hono ʻUhinga pea Ko e Hā ʻOku Fie Maʻu ai Ke u Vetehia ki Heʻeku Pīsopé?” Liahona, ʻOkatopa 2013, 58.

  7. C. Scott Grow, Ko e Hā Hono ʻUhinga pea Ko e Hā ʻOku Fie Maʻu ai Ke u Vetehia ki Heʻeku Pīsopé? 59.

  8. Neil L. Andersen, “Fakatomala … Koeʻuhí Ke u Fakamoʻui ʻa Kimoutolu,” 41.