2016
Ngaahi Vaʻa Fuamelié
Māʻasi 2016


Ko e Ngaahi Vaʻa Fuamelié

Rhiannon Gainor, Kalefōnia, USA

ʻĪmisi
blackberry canes

Tā fakatātaaʻi ʻe Stan Fellows

ʻOku tupu ʻa e fuamelié ʻo hangē ha vaó ʻi he matāfanga fakahihifo ʻo Kānatá. ʻOku tā huli ʻa e fanga kiʻi ʻakaú pea tupu he feituʻu kotoa pea te ne kapa ʻa e meʻa kotoa te nau aʻu ki ai—ʻoku fele ʻa e fuamelié ʻi he ngaahi loto malaʻé, ʻaluʻangá, halá mo e ngaahi matātahí. ʻI he faʻahitaʻu fakatōlaú ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e kaungāʻapí ke toli ʻa e fuamelié ke fakaʻaongaʻi ʻi honau ʻapí.

ʻI heʻeku kau he toli fuamelié he taʻu ʻe taha, naʻá ku fakapapauʻi ai he ʻikai ngata pē ʻi heʻeku toli ha fuamelie feʻunga ke ngaohi ʻaki ha siamu maʻaku mo hoku fāmilí, ka te u toli foki ke lahi ange ke foaki ki he kau fafine ʻoku ou faiako ʻaʻahi ki aí. Ko e feituʻu lelei taha ke toli fuamelie ai ʻi homau feituʻú ko e hala ko ia ki he ʻapiako lautohí, ʻa ia ʻoku fele ʻi he ngaahi ʻaluʻangá mo e loto malaʻé ʻa ia ʻoku aʻu ʻa e ngaahi vao talatalá ʻo fute ʻe valu (2.4 m) hono māʻolungá. Ne u ʻosi ʻi ai ʻo toli ʻi he uike kimuʻá, peá u ʻilo naʻe ʻi ha niʻihi tokolahi kehe ne nau ʻalu foki ki ai, ko ia ne hangehangē he ʻikai ke fuʻu lahi fēfē e fuamelie ʻoku toe aí.

ʻI heʻeku teuteu atu ke u toe ʻalu ʻo toli fuamelié, naʻá ku fakakaukau ke u ʻahiʻahi toli ʻi ha feituʻu kehe. Ne u vakai atu ki tuʻa ʻi hoku matapā sioʻata hoku peitó ki ha lotoʻataʻatā mai ki he halá. Naʻe tātaitaha ke haʻu ki ai ha taha, pea naʻe lauta e ʻulu fuamelié ʻi ha konga kelekele ʻeka ʻe taha. Pau pē ʻe lahi ha fuamelie he feituʻu ne teʻeki tolí. Ne u faʻo ʻeku kané ʻi mui he kaá peá u lele atu leva.

Taimi siʻi pē ne u velahia, makohikohi, mo puputuʻu ʻi heʻeku tuʻu ʻi loto he ʻeka ʻe taha ko ʻeni ʻo e ngaahi vao talatalá. Naʻe ʻikai ha fua ia, ne fonu talatala kae ʻikai ha faʻahinga fakaʻilonga ʻo ha fisi pe fuaʻiʻakau. Ne u maʻu ha foʻi fuamelie pē ʻe tolu mātēmaté ʻi he kotoa ʻo e konga kelekele ko iá, pea ne ʻikai mahino kiate au hono ʻuhingá. Ka neongo iá, ne kei fie maʻu pē ke fakafonu ʻeku ngaahi hina siamú, ko ia naʻá ku fononga atu ki he ʻapiakó ke vakai pe naʻe toe ha fuamelie ai.

ʻI heʻeku aʻu atu ki he loto malaʻe ʻo e ʻapiakó, ne u ʻilo ai ha fuamelie lahi ange ʻi he meʻa ne u fie maʻú pea kei lahi mo e ngaahi fua ne teʻeki momohó, neongo ne ʻosi toli ai e kakai tokolahi. Naʻá ku toki fakatokangaʻi ʻa e meʻa kuo hokó: ʻoku fakafua mai ʻe he ngaahi vaʻa fuamelié ha fua lahi ange ʻi he taimi ʻoku toli ai hono ngaahi fuá. Koeʻuhí kuo toutou toli homau kaungāʻapí ʻi he feituʻu ko ʻení ʻi ha ngaahi taʻu lahi, kuo toe fakafua mai e ngaahi vaʻá ha ngaahi fua he taʻu kotoa. Ko e taimi ko ia ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi fuamelié, ʻoku nau iku pē ʻo mōmoa pea ʻikai toe fua. Koeʻuhí ko hono vahevahe ko ia ʻo e ʻulu fuamelié ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, ne toe mahu ange ai hono fuá—naʻe lahi ange hono fuá ʻi he meʻa fakalūkufua ne mau fie maʻú.

Naʻe fakamanatu mai ʻe he aʻusia ko ʻení kiate au ʻa e ola ʻo e totongi vahehongofulú mo e foaki ʻaukaí. Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ko e taimi ʻoku tau totongi vahehongofulu aí, te Ne fakaava “ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí, mo lilingi hifo kiate [kitautolu] ha tāpuaki ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai.” (3 Nīfai 24:10). ʻI heʻetau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú fakafou ʻi he ngaahi polokalama ueʻi fakalaumālie ʻa e Siasí, ʻoku tau fokotuʻu ai ha koloa fakatuʻasino mo fakalaumālie mahutafea maʻa hotau fāmilí, tūkui koló, mo kitautolu foki.