2016
O Vavega Alofa e Fitu i le Ala
Iuni 2016


O Vavega Alofa e Fitu i le Ala

E alala le tusitala i Nevada, ISA.

Ua faamanuiaina e le Alii lou olaga i vavega ua fesoasoani ia te au ou te mulimuli ai i le ala o loo ia te Ia mo au.

Ata
seven tender miracles along the way

Ata na tusia e Red Hansen

Ao ou aoaoina ma auauna atu i le tele o tagata lelei i le Misiona a Texas Fort Worth, sa masani ona ou tomanatu ai i lou olaga faamanuiaina. E faapitoa ona ou maofa i le fitu o ou aafiaga, lea ou te taua o vavega.

Muamua, sa ou ola pea i le amataga o lou olaga, lea sa amataina i tulaga aupito sili ona faatauvaa. Sa ou fanau i luga o le fola palapala o le faleoo o si ou tina i Dessie Etiopia. O Tina, na o le pau lea o le tagata o lou aiga sa ou iloaina, ma sa ia fauina nao ia lava le ma faleoo foliga lapotopoto e valu futu (2.4 m) le tele, e faaaoga ai laau ma le palapala lea sa ia ufiina i vao ma laulaau. O le matou nuu sa leai se suavai mama ma ni mea e faaaoga i faleletaua. O le mai ma le oti sa taatele i le matou kebele, po o le pitonuu. O meaai sa faigata tele ona maua, ma sa le mafai ona ma faatauina mai. E leai se aso sa ma le iloaina ai ma lou tina le mea e tau o le fiaai.

Ina ua fa ou tausaga, sa mai tigaina ai lou tina na lata ina oti. I si ana taumafaiga mulimuli lava, sa ma savavali faatosotosololoa atu ai i se falemai, lea na maliu ai si ou tina peleina, ma le vaivai. Sa laveai au e le aufaigaluega a le falemai mai le olaga i luga o le alatele ma le oti i le matelaina, e ala i le faia o feutagaiga mo au ou te nofo i se nofoaga o tamaiti matuaoti i le aai o Addis Ababa, o le laumua o Etiopia.

O le vavega lona lua na oo mai i le suiga faafuasei o lou olaga. I le nofoaga lenei o tamaiti matuaoti, sa ou nofo ai i se fale mama, moe i luga o se moega moi, ma ai meaai uma sa ou manao ai. Sa oo foi i isi tamaiti matuaoti le aafiaga o le maliu o se tasi e pele ia i latou, ma sa latou aoaoina au i le ala e taulima ai le maliu o si ou tina. I afiafi, sa matou faapotopoto e usu pese faaPeretania ma tatalo i le faaAmaharika, o le matou gagana moni lea. Sa matou tatalo mo le tasi ma le isi, ma ole atu i le Atua e faamanuia i matou ina ia vaetamaina i ni “aiga lelei, agalelei ma alolofa.” O musika ma tatalo na faia se aafiaga tele i lou olaga. Ou te lei tuua lava le tatalo.

Lona tolu, sa faailoa atu au i faifeautalai ma le Ekalesia i le valu o ou tausaga. Sa valaaulia au e matamata i le faapaiaga o le uluai falelotu a le Ekalesia AAG i Etiopia, i le aso Sa, 30 Novema, 2003. I le faapaiaga sa ou lagonaina ai le uunaiga mamana a le Agaga Paia, ma sa susulu mai i faifeautalai sa auai le olioli, fiafia, ma lena lava agaga mamana. Ou te manatua [lou] mafaufau faapea, ou te fia pei lava o i latou. Ae sa ou le iloa pe faapefea ona ou ausia lenei sini.

O le vavega lona fa, sa lei umi lava ae oo mai. Sa vaetamaina au e se aiga i le Iunaite Setete. Sa sau lou tama fou ma piki au mai le nofoaga o tamaiti matuaoti ma ave au i le fale. Sa matou amataina le faagasologa o le faamasani, ma sa amata ona ou masani i lou siosiomaga fou.

E anoanoai luitau na aliae mai i le taimi lava na ou taunuu ai. Soo se mea lava sa ou alu i ai, sa talie tagata i lau faaPeretania. O le le lelei o au aoga sa mafua ai ni faafitauli i le aoga. Sa ou tatalo mo se fesoasoani, ona ou galue malosi atili lea ma le poto e pupuni le ava o le atamai, ae maise lava i le faaPeretania. Ma sa toe tali mai foi le Tama Faalelagi i au tatalo. O le lua tausaga mulimuli ane, sa ou misia ai ma le mitamita se vasega.

Ona faaletonu ai lea o lou olaga i le aiga. O talosaga i le Alii, sini maualuluga faaletagata lava ia, ma se naunautaiga loloto ia faamanuiaina, sa talitalia au i lena taimi sili ona faigata. Mulimuli ane, faatasi ai ma le fesoasoani a se tagata faigaluega i agafesootai, sa ma malilie ai ma lou tama e faamuta le vaetamaga. Sa o se taimi lenei mo tatalo, onosai, faatuatua, ma le fesoasoani mai le Tama Faalelagi.

O le taimi lenei i le 15 o [ou] tausaga, sa ou nofo ai pe tusa o se tausaga ma se aiga e vaaia au. O le taimi lena na oo mai ai le vavega lona lima. Ao matou tietie faasee [i le kiona] ma ni uo se toalua, sa ou feiloai i se aiga o le AAG sa i ai se fanau teine lelei e toalua. Ao matou tietie mai i le fale, sa faapea leotele ane se tasi o teineitiiti, “Ou te manatu e finagalo le Alii tatou te vaetamaina ia Ephrem Smith.” O le mea e malie ai, sa maua foi e le isi vaega e toatolu o le aiga lena lava musumusuga e tasi. O le tama e faigaluega i le Matagaluega o Auaunaga Tau i Agafesootai, ma e lei leva ae ou siitia atu i lou aiga fou. Mai lava i le amataga, sa tuuina mai ai e lou tama fou maoae lou faitalia. Mo se faataitaiga, sa ia faamalamalama mai, o le latou aiga e o i le lotu i aso Sa. Sa ia faatagaina au e filifili e auai ma i latou pe nofo i le fale; sa ia fai mai, o le a latou alolofa pea ia te au pe afai ou te filifili e le alu i le lotu. Sa ou filifili e auai i le lotu, ma talu mai lena taimi na ou faia ai le tele o isi faaiuga amiotonu.

O le vavega lona ono na oo mai ina ua ou mauaina se molimau o le talalelei. I se tasi aso Sa, sa ou saofai ai i le sauniga faamanatuga ma usu le [viiga] “Ou Te Tu ma Ofo” (Viiga, nu. 107). Sa amata ona tafe ifo loimata i ou alafau ao ou mauaina se molimau patino o Iesu o le Keriso ma o le Ekalesia o Lana Ekalesia lea.

Mulimuli ane, o le iva tausaga mulimuli ane, na ou iloa ai le auala e avea ai e faapei o na faifeautalai! O le matua e mafai ona avea ai ma se faifeautalai lea ua 18, ae peitai, sa lei maea lelei pepa o lou vaetamaga. Sa ou faatali mo ni masina uumi se fitu seia oo ina faamaeaina lou vaetamaga. Mulimuli ane, na mafai ona auina atu ou pepa o le misiona. O le fa o aso mulimuli ane, sa ou mauaina ai lou valaauga o le misiona. I le na o le tasi le vaiaso, sa faamanuiaina ai au e le Alii i pepa faaiu o le vaetamaga ma se valaauga o le misiona. Ou te matuai faapelepele i na pepa e lua! O lau vavega lona fitu na. Ioe, e moni lava, e tele ni vavega i le ala mai lava i lena faleoo palapala i Etiopia seia oo mai i lau misiona faapelepele.