2016
Taliaina o le Finagalo ma le Taimi a le Alii
August 2016


Taliaina o le Finagalo ma le Taimi a le Alii

Mai se faigalotu a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia, “That We Might ‘Not … Shrink,’” sa fofogaina atu i le Iunivesite o Texas i Arlington i le aso 3 o Mati, 2013.

O le faatuatua malosi i le Faaola o le taliaina lea o Lona finagalo ma [Lana] taimi i o tatou olaga—e tusa lava pe o le tali e le o le mea lea sa tatou faamoemoe pe mananao i ai.

Ata
Christ in Gethsemane

Faamatalaga mai le Keriso i Ketesemane, saunia e Harry Anderson

Sa avea Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o se soo pele a le Alii o Iesu Keriso. Sa auauna atu o ia o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mo le 23 tausaga, mai le 1981 i le 2004. O le mana faaleagaga o ana aoaoga ma lana faataitaiga o le avea ma soo faamaoni sa faamanuiaina ma o loo faaauau ona manuia ai i le tele o auala ofoofogia ia tagata o le Ekalesia toefuataiina a le Faaola ma tagata o le lalolagi.

Ia Oketopa 1997, sa ma talimalo ai ma Sister Bednar ia Elder ma Sister Maxwell i le Iunivesite o Polika Iaga–Idaho (a o ta’ua o le Ricks College). Sa tuu e saunoa atu Elder Maxwell i tamaiti aoga, faiaoga, ma le aufaigaluega i se faigalotu tuufaatasi.

Na muamua atu i lena lava tausaga, sa feagai ai Elder Maxwell ma ni ao ma ni po e 46 o togafitiga faavaivai tagata e faaaoga ai ni kemikolo e tape ai sela o le kanesa o le toto [lukimia]. Sa sologa lelei ana [taumafaiga] ia toe malosi ma ana fofo faifai pea, e tau atu i masina o le tautotogo ma le taumafanafana, ae peitai sa faatapulaa lava le malosi faaletino ma le aumalosi o Elder Maxwell i le taimi sa ia malaga mai i Rexburg. Ina ua uma ona faafeiloai Elder ma Sister Maxwell i le malaevaalele, sa ma aveina atu loa ma Susan i laua i lo matou fale mo se malologa ma se taumafataga mama o le aoauli a o le’i faia le faigalotu.

Sa ou fesili atu ia Elder Maxwell po o a ni lesona sa ia aoaoina e ala i lona gasegase. O le a ou manatua pea le fitoitonu ma le ogaoga o le tali sa ia tuuina mai. “Dave,” sa ia fai mai ai, “Ua ou aoaoina, o le le solomuli e sili atu le taua nai lo o le ola.”

O lana tali i la’u fesili sa o se mataupu faavae sa ia maua ai se aafiaga patino maoae i le taimi o ana togafitiga e faaaoga ai kemikolo. Ia Ianuari 1997, i le aso sa atofaina e amata ai le faasologa muamua o ona togafitiga, sa tepa atu ai Elder Maxwell i lona faletua, aapa atu mo lona lima, manava se mapuea loloto, ma saunoa atu, “Pau lava le mea ou te le fia solomuli.”

I lana savali i le konafesi aoao ia Oketopa 1997, sa aoao mai ai Elder Maxwell ma le faamaoni tele: “A o tatou feagai ma o tatou lava … tofotofoga ma puapuaga, e mafai foi ona tatou aioi atu i le Tama, e pei lava ona sa faia e Iesu, ina ia tatou ‘le … ma’e’e’—o lona uiga ia le solomuli pe toe fo’i (MF&F 19:18). O le le solomuli e sili atu le taua nai lo o le ola! I le ma lea, o le inu i se ipu oona e aunoa ma le tiga ai o se vaega foi lena o le faapei o Iesu.”1

Sa oo ina atili loloto le aafiaga ma le taua ia te a’u o mau e faatatau i puapuaga o le Faaola a o Ia ofoina mai le taulaga togiola e le iu ma faavavau.

“Aua faauta, o a’u o le Atua na mafatia i nei mea mo tagata uma, ina ia latou le mafatia pe afai latou te salamo;

“Ae afai latou te le salamo, o le a latou mafatia e pei lava o a’u;

“O le mafatia lea na oo ai ia te a’u lava, o le Atua lava lea, o le ua silisili i tagata uma, le gatete ona o le tiga, ma tafe toto ai i pu afu uma, ma mafatia ai i le tino atoa ma le agaga—ma manao ai ia Ou le inu i le ipu oona, ma ma’e’e—

“E ui i lea, ia i ai i le Tama le viiga, ma sa ou inu ma faauma ai a’u tapenapenaga mo le fanauga a tagata” (MF&F 19:16–19).

Sa le’i solomuli le Faaola i Ketesemane po o luga i Kolokota.

Sa le’i solomuli foi Elder Maxwell. Sa fetaomi atu i luma ma tumau lenei Aposetolo maoae, ma sa faamanuiaina ai i le taimi faaopoopo i le olaga nei e alofa atu ai, e auauna atu ai, e aoao atu ai, ma molimau atu ai. O na tausaga faaiu o lona soifua sa o se faailoga ofo malosi i lana faataitaiga o se soo tuuto—e ala i ana upu ma ana galuega.

Ou te talitonu o le toatele o i tatou atonu o le a manatu, o se tagata e i ai le malosi faaleagaga, potomasani, ma le maualuga o Elder Maxwell e feagai ai ma le gasegase tuga ma le maliu, ma se malamalamaaga o le fuafuaga o le fiafia a le Atua, faatasi ai ma le faamautinoaga ma le alofa mutimutivale, ma le mamalu. Ae ou te molimau atu o faamanuiaga faapena e le tuuina atu mo na o le Au Pulega Aoao, pe mo ni nai tagata filifilia o le Ekalesia.

Talu mai lou valaauga i le Korama a le Toasefululua, o ou tofiga ma femalagaaiga ua mafai ai ona ou masani i tagata faamaoni, lototetele, ma le totoa o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa. Ou te fia faamatala atu ia te outou e uiga i se tasi o alii talavou o le ua faamanuiaina ai lou olaga, ma o le ua ou aoaoina ai faaleagaga ni lesona taua e uiga i le le solomuli ma e uiga i le tuu atu o o tatou lava loto ia “tofatumoanaina le loto o le Alo i le finagalo o le Tama” (Mosaea 15:7).

O se tala mo’i ma e moni foi ia tagata. Ae, o le a ou le faaaogaina igoa moni o tagata o loo aafia ai. Ou te faaaogaina ma le faatagaga ia faamatalaga filifilia mai a latou api talaaga patino.

“Ia Aua Le Faia Lo’u Loto ae O Lou Finagalo”

O Ioane o se alii agavaa ua umia le perisitua ma auauna faamaoni o se faifeautalai faamisiona. Ina ua taliu mai i le aiga mai lana misiona, sa tafao faamasani ma faaipoipoina i se tamaitai talavou amiotonu ma le lelei, o Heta. O Ioane sa 23 ona tausaga ae o Heta sa 20 i le aso sa faamauina faatasi ai i laua mo le olaga nei ma le faavavau i le maota o le Alii.

Pe tusa o le tolu vaiaso talu ona uma le la faaipoipoga i le malumalu, ae iloa ai ua ma’i Ioane i le kanesa o ponaivi. Talu ai ona sa maua foi ni fula laiti o le kanesa i ona mama, o lea sa le tulaga lelei ai lona toe foi i le manuia.

Sa tusia e Ioane i lana api talaaga: “O le aso aupito sili lenei ona taufaafefe o lo’u olaga. E le gata ona sa ta’u mai ua ou maua i le kanesa, ae ona sa ou faatoa faaipoipo ma lagona ai ua ou toilalo i le avea ai ma se tane. Sa avea au ma tagata e tuuina mai mea e manaomia ma puipuia lo ma aiga fou, ae o lenei—i le tolu o vaiaso i lena matafaioi—na ou lagona ua ou toilalo.”

Sa tusia e Heta: “Sa o se tala faanoanoa lenei, ma ou te manatua lona suia tele o la ma’ua vaaiga. Sa ou i ai i totonu o le potu faatalitali a le falemai, sa ou tusitusia ai ni faamatalaga faafetai o le faaipoipoga a o ma faatalitalia taunuuga o suesuega a Ioane. Ae o le iloa e uiga i le kanesa o Ioane, na foliga mai sa le toe taua ai ia ulo mo kuka faaumiumi, falai ma ipu fai meaai. O le aso sili lenei ona leaga o lo’u olaga, ae ou te manatua lo’u alu e moe i lena po ma le loto faafetai mo le ma faamauga i le malumalu. E ui lava ina sa tuuina mai e fomai ia Ioane le na o le 30 pasene o le avanoa e ola ai, sa ou iloa afai e tumau pea lo ma faamaoni na ia te au se 100 pasene o le avanoa e faatasi ai ma ia e faavavau.”

Ata
John in a hospital bed

Ata na tusia e Ben Sowards

E tusa ma le tasi le masina mulimuli ane, ae amata loa le kimo [togafitiga e faaaoga ai vailaau kemikolo] a Ioane. Sa ia faamatalaina lana aafiaga: “O togafitiga na mafua ai ona ou ma’i tigaina nai lo o se isi lava taimi o lo’u olaga. Ua toulu lo’u laulu, lusi le 41 pauna, ma na pei sa toulu ese lo’u tino. O le kimo [togafitiga e faaaoga ai vailaau kemikolo] na ou aafia ai foi faalelagona, faalemafaufau, ma faaleagaga. O le olaga sa o se tietiega i lola i le aluga o masina o le kimo, na i ai taimi lelei, taimi le lelei, ma mea uma e tova ai. Ae o na mea uma, sa tumau lava lo ma faatuatua o le a faamalolo a’u e le Atua. Sa ma iloaina lava.”

Sa tusia e Heta ona mafaufauga ma lagona: “E le mafai ona ou tatalia le tuu atu o Ioane e nofo na o ia i le falemai, o lea o le a ou moe ai i po uma i luga o se tama’i nofoa i lona potu. Sa toatele a ma uo ma aiga e asiasi mai i le ao, ae o po sa sili ona faigata. Ou te sioa i le taualuga ma mafaufau po o le a se mea ua fuafuaina e le Tama Faalelagi mo i maua. O nisi taimi e tami solo ai lo’u mafaufau i nofoaga pogisa, ma sa toetoe lava a manumalo ia te a’u lo’u fefe i le aveesea atu o Ioane. Ae sa ou iloaina o nei mafaufauga sa le mai le Tama Faalelagi. Sa oo ina fai soo a’u talosaga mo le faamafanafanaga, ma sa tuuina mai e le Alii ia te a’u le malosi e faaauau ai pea.”

O le tolu masina mulimuli ane, sa faia ai se taotoga o Ioane e aveese ai se fula lapoa mai lona vae. O le lua o aso talu ona uma le taotoga, sa ou asiasi atu ai ia Ioane ma Heta i le falemai. Sa matou talanoa i le taimi muamua sa ou feiloai ai ia Ioane i totonu o le misiona, e uiga i le la faaipoipoga, e uiga i le kanesa, ma e uiga i lesona taua e faavavau tatou te aoao mai e ala i tofotofoga o le olaga nei. A o tau faaiuiu le matou feiloaiga, sa talosaga mai Ioane pe mafai ona ou faia sona faamanuiaga faaleperisitua. Sa ou tali atu o le a ou tuuina atu ma le fiafia lena faamanuiaga, ae sa ou fia tuuina atu muamua ni fesili.

O lea na ou tuuina atu ai ni fesili ou te le’i fuafuaina e fai atu, ma ou te le’i mafaufau muamua lava i ai: “Ioane, e i ai sou faatuatua e le faamaloloina [oe]? Afai o le finagalo a lo tatou Tama Faalelagi e siitia atu oe e ala i le oti i lou talavou i le lalolagi o agaga e faaauau ai lau galuega, e te faatuatua e faalogo ma usitai atu i Lona finagalo ma e le malolo ai?”

E masani lava i tusitusiga paia, sa faaaoga ai e le Faaola po o Ana auauna le meaalofa faaleagaga o le faamalologa (tagai 1 Korinito 12:9; MF&F 35:9; 46:20) ma iloa ai na i ai i le tagata le faatuatua ina ia faamaloloina (tagai Galuega 14:9; 3 Nifae 17:8; MF&F 46:19). Ae a o matou talanoa faatasi ma Ioane ma Heta ma fagatua ma nei fesili, sa faateleina lo matou malamalama e faapea, afai o le finagalo o le Atua e mo lenei alii talavou lelei ina ia faamaloloina, ia na pau lava le ala e mafai ona maua ai lena faamanuiaga, o le pe afai lea e muamua faatuatua lenei ulugalii totoa e le faamaloloina. I se isi faaupuga, e tatau ona faatoilalo e Ioane ma Heta, e ala i le Togiola a le Alii o Iesu Keriso le “tagata natura” (Mosaea 3:19) o le matele lea o loo ia i tatou uma e poloai ma le le onosai ma le viga soo i faamanuiaga tatou te mananao i ai ma talitonu e tatau ai mo i tatou.

Sa matou iloa se mataupu faavae e fetaui i soo tuuto uma: o le faatuatua malosi i le Faaola o le taliaina ma le usiusitai o Lona finagalo ma [Lana] taimi i o tatou olaga—e tusa lava pe o le tali e le o le mea lea sa tatou faamoemoe pe mananao i ai. E mautinoa lava, o le a naunau, moomoo, ma talosaga atu Ioane ma Heta mo le faamalologa ma lo laua manatu, mafaufau ma le malosi atoa. Ae o le mea e sili ona taua, o le a laua “loto ina usitai uma ua silafia e le Alii e tatau ona faaoo mai i [o laua] luga, e pei ona usitai atu se tamaitiiti i lona tama” (Mosaea 3:19). Ioe, o le a laua loto e “tuu atu o [laua] agaga atoa e fai ma taulaga ia te ia” (Ominae 1:26) ma tatalo atu ma le faamaualalo, “Lo’u Tama e, a e finagalo i ai, ia e aveese lenei ipu ia te a’u, a e aua le faia lou loto a o lou finagalo” (Luka 22:42).

O mea sa foliga mai muamua ia Ioane, Heta, ma a’u o ni fesili e paso ai, na avea ma se mamanu o aoaoga faavae o le talalelei na foliga mai ua feteenai. Mafaufau i le apoapoaiga a le Faaola, “O lē maua lona ola, e maumau ai ia te ia: a o le faamaumau i lona ola ona o a’u, e maua e ia” (Mataio 10:39). Sa Ia folafola mai foi, “A e toatele o e ua muamua e avea ma mulimuli; o e ua mulimuli foi e avea ma muamua” (Mataio 19:30). Ma sa fautuaina e le Alii Ona soo o aso e gata ai, “Ma o lau upu o le a faamaualalo ai le toatele o tagata maualuluga, ma o lau upu o le a faaea ai le toatele o e maualalalo” (MF&F 112:8). O le mea lea, o le i ai o le faatuatua ina ia le faamaloloina e foliga mai e fetaui lelei i se mamanu mamana o aoaoga faavae o le talalelei e foliga mai e feteenai, lea e manaomia ai ona tatou ole atu, saili atu, ma tu’itu’i atu ina ia tatou maua le poto ma le malamalama (tagai 3 Nifae 14:7).

Ina ua uma ona faaalu le taimi na manaomia e mafaufau loloto ai i a’u fesili ma ia talanoa ai ma lona toalua, sa faapea mai loa Ioane ia te a’u: “Elder Bednar, ou te le fia oti. Ou te le manao e tuua Heta. Ae afai o le finagalo o le Alii ia siitia atu a’u i le lalolagi o agaga, ia ou te matea ua ou manao e talia lena mea.”

Sa tumu lo’u loto i le faafetai ma le faamemelo a o ou molimauina lenei ulugalii talavou o taulima le tauiviga aupito sili ona faigata o tauiviga faaleagaga uma—o le lolo atu ma le agamalu o o laua loto i le finagalo o le Atua. Sa faamalosia lo’u faatuatua a o ou molimauina lenei ulugalii o faataga o laua manaoga malolosi ma malamalama mo le faamalologa ina ia “tofatumoanaina i le finagalo o le Tama” (Mosaea 15:7).

Sa faamatalaina e Ioane lana tali mai i le matou talanoaga ma le faamanuiaga sa ia mauaina: “Sa faasoa mai e Elder Bednar ia i ma’ua le manatu mai ia Elder Maxwell e faapea e sili atu le le solomuli nai lo o le ola. Ona fesili mai lea o Elder Bednar ia i ma’ua, ‘Ou te iloa o loo ia te oulua le faatuatua ina ia faamaloloina, ae o ia te oulua le faatuatua e le faamaloloina ai?’ O se manatu ese lenei ia te a’u. O le mea moni sa ia fesili mai pe sa i ai so’u faatuatua e talia ai le finagalo o le Alii pe afai o Lona finagalo ia le faamaloloina a’u? Afai na oo mai le taimi ou te ulufale atu ai i le lalolagi o agaga e ala i le oti, pe sa ou saunia e usitai ma talia?”

Sa faaauau le faamatalaga a Ioane: “O le i ai o le faatuatua ina ia le faamaloloina sa foliga mai ua le tusa ai ma le mea sa masani ona faamoemoeina; ae o lena vaaiga na suia ai le ala sa ma mafaufau ai ma lo’u toalua ma mafai ai ona tuu atu o ma talitonuga atoa i le fuafuaga a le Tama mo i ma’ua. Sa ma aoaoina sa manaomia ona ma maua le faatuatua, o le Alii e pule po o le a lava le taunuuga e oo i ai, ma o le a Ia taiala i maua mai le mea o loo ma i ai agai atu i le mea e tatau ona ma i ai. A o ma tatalo, o a ma’ua talosaga sa suia mai le ‘Faamolemole e faamalolo a’u’ i le ‘Faamolemole tuu mai ia te a’u le faatuatua e talia ai soo se taunuuga ua fuafuaina e Lau Afio mo a’u.’

“Sa ou mautinoa e talu ai o Elder Bednar o se Aposetolo, o le a ia faamanuia i elemene o lo’u tino ia galulue faatasi, ma o le a ou oso ese mai le moega ma amata ona siva pe fai se mea tulaga ese faapena! A o ia faamanuiaina a’u i lena aso, sa ou maofa ona o upu sa ia saunoa ai sa toeitiiti lava tutusa i upu a lo’u tama, lo’u tama faaletulafono, ma lo’u peresitene o le misiona. Sa ou iloaina mulimuli ane, e le afaina po o lima o ai e i luga o lo’u ulu. E le suia la mana o le Atua, ma e faailoa mai Lona finagalo ia i tatou taitoatasi ma e ala mai i ana auauna faatagaina.”

Ata
wife laying on husbands chest

Sa tusia e Heta: “Mo a’u, o lenei aso sa tumu i lagona fefiloi. Sa matuai o’u mautinoa lava o le a tuu e Elder Bednar ona aao i luga o le ulu o Ioane ma faamalolo atoatoa ai o ia mai le kanesa. Sa ou iloaina e ala mai i le mana o le perisitua e mafai ona faamaloloina ai o ia, ma sa matuai o’u manao lava ia tupu lena mea. Ina ua uma ona ia aoaoina i ma’ua e uiga i le faatuatua ina ia le faamaloloina, sa matuai o’u fefe lava. E oo mai i lena taimi, ou te le’i amata taulimaina le mea moni e faapea, o le fuafuaga a le Alii e ono aofia ai le aveesea o lo’u toalua fou. Sa faalagolago lo’u faatuatua i luga o taunuuga sa ou manao i ai. I se isi a faaupuga, sa leai se loloto. E ui lava ina tau faafefe i le amataga, ae o le manatu o le i ai o le faatuatua ia le faamaloloina na iu ina faasaolotoina ai a’u mai le popole. Na mafai ai ona i ai lo’u talitonuga atoatoa na sili atu le silafia e lo’u Tama Faalelagi o a’u nai lo lo’u iloaina o a’u lava, ma o le a Ia faia le mea e sili ona lelei mo maua ma Ioane.”

Sa faia se faamanuiaga, ma ua mavae atu vaiaso, masina, ma tausaga. Sa faavavega ona faasolo tuuitiitia le ogaoga ma le malosi o le kanesa o Ioane. Sa mafai ona ia faamaeaina ana aoaoga i le iunivesite ma maua ai se galuega faamanuiaina. Sa faaauau e Ioane ma Heta ona faamalosia le la mafutaga ma fiafia faatasi i le olaga.

O se taimi mulimuli ane, sa ou maua ai se tusi mai ia Ioane ma Heta na logo mai ai a’u e faapea na toe foi mai le kanesa. Sa toe amatalia ana kimo ma atofaina le aso o le taotoga. Sa faamatala mai e Ioane: “O lenei tala sa le gata ina oo mai o se mea na ma le fiafia ai ma Heta, ae sa ma le malamalama foi i ai. Pe sa i ai se mea ma te le’i aoaoina i le taimi muamua? Pe na faamoemoe mai e le Alii se mea e sili atu mai ia i maua?

“O lea na amata ai ona ou tatalo mo se faamaninoga ma mo le Alii ina ia fesoasoani mai ia ou malamalama pe aisea na tupu ai lenei toe oo mai o le kanesa. I se tasi aso a o ou faitau i le Feagaiga Tuai sa ou maua ai la’u tali. Sa ou faitau i le tala ia Keriso ma Ona Aposetolo i luga o le sami i le taimi na oso ai se matagi malosi. O le matatau ai ina ne’i sa’e le vaa, sa o atu ai le au soo i le Faaola ma fai atu, ‘Le aoao e, e te le manatu mai ea ia te i matou a fano?’ O le mea tonu lava lenei na ou lagonaina! E te le manatu mai ea i lo’u maua i le kanesa? E te le manatu mai ea i lo ma manao e amata se aiga? Ae a o faaauau pea la’u faitau i le tala, sa ou maua ai la’u tali. Sa silasila atu le Alii ia i latou ma fetalai atu, ‘Outou e faatuatua itiiti,’ ma sa Ia faaloaloa atu Lona aao ma vavao atu i vai.

“I lena lava taimi sa tatau ai ona ou fesili ifo ia te a’u lava, ‘Pe ou te talitonu moni ea i lenei mea? Pe ou te talitonu moni sa Ia vavaoina vai i lena aso? Pe ua na o se tala manaia e faitau i ai?’ O le tali o le: Ou te talitonu, ma ona ua ou iloa sa ia vavaoina vai, sa ou iloa ai i le taimi lava lena e mafai ona Ia faamalolo ia te a’u. E oo lava i lenei taimi, sa faigata ia te a’u ona tau faaogatasi le manaomia o lo’u faatuatua ia Keriso ma le le maalofia o Lona finagalo. Sa ou vaai i ia mea o ni mea eseese se lua, ma o nisi taimi sa ou lagona ai e tetee le tasi i le isi. ‘Aisea e tatau ai ona i ai lo’u faatuatua pe afai o Lona finagalo o le mea lea e iu ina manumalo,’ sa ou fesili ai? Ina ua mavae lenei aafiaga, sa ou iloaina o le i ai o le faatuatua—i lo’u lava ia tulaga—sa le o le manaomia ona iloa o le a ia faamalolo ia te a’u, ae e mafai ona Ia faamalolo ia te a’u. Sa tatau ona ou talitonu e mafai ona Ia, ma pe afai lava e tupu sa pule lava o Ia.

“A o ou faatagaina na manatu e lua ia i ai faatasi i lo’u olaga, ma taulai atu le faatuatua ia Iesu Keriso ma usitai atoatoa atu i Lona finagalo, sa faapea ona ou maua ai le faamafanafanaga sili atu ma le toafilemu. Sa matuai matagofie le vaaia o le aao o le Alii i o ma’ua olaga. Ua taatitia tonu lava mea i o latou tulaga, ua tutupu vavega, ma e faaauau pea ona faalotomaualaloina i ma’ua i le vaaia o le faailoaina mai o le fuafuaga a le Atua mo i ma’ua.”

O le amiotonu ma le faatuatua ua mautinoa lava le aoga e fuliese ai mauga po o mea faalavefau—pe afai o le fulieseina o mauga e ausia ai faamoemoega o le Atua ma ua tusa ai ma Lona finagalo. O le amiotonu ma le faatuatua e mautinoa lava e aoga i le faamaloloina o e mamai, tutuli, pe pipili—pe afai o faamalologa faapena e ausia ai faamoemoega o le Atua ma ua tusa ai ma Lona finagalo. O le mea lea, e oo foi i le faatuatua malosi, e tele mauga o le a le aveesea ai. Ma e le o mai uma ma lē atoatoa o le a faamaloloina. Afai e faatapulaaina mea faafeagai uma, afai e aveesea uma ia faafitauli, o lona uiga o le a le faataunuuina faamoemoega autu o fuafuaga a le Tama.

Ata
mother with son in a wheelchair

“O le tele o lesona e tatau ona tatou aoaoina i le olaga nei, e pau le auala e mafai ona maua ai, e ala lea i mea tatou te oo i ai ma o nisi taimi e puapuagatia ai. Ma ua faamoemoe ma talitonuina i tatou e le Atua e feagai ma faigata le tumau o le olaga nei faatasi ai ma Lana fesoasoani ina ia mafai ona tatou iloa mea e tatau ona tatou aoao ai ma iu ai ina avea i tatou ma tagata e tatau ona avea ai i le faavavau.

O Le Uiga o Mea Uma

O le tala lenei e faatatau ia Ioane ma Heta o se tala masani ma ese lava. O lenei ulugalii talavou o le sui o le faitau miliona o le Au Paia o Aso e Gata Ai faamaoni, ma tausi feagaiga i le lalolagi atoa, o e o loo fetaomi atu i luma i le ala sao ma le vaapiapi ma se faatuatua tumau ia Keriso ma se susulu atoa o le faamoemoe (tagai 2 Nifae 31:19–20). Sa le’i auauna atu Ioane ma Heta i ni tulaga maualuluga iloagofie faaleautaitai i totonu o le Ekalesia, sa le aiga i le Au Pulega Aoao, ma o nisi o taimi sa i ai o la masalosaloga ma popolega. I le tele o nei itu, o le la tala o se tala masani.

Ae o lenei alii ma le tamaitai talavou sa faamanuiaina i auala e tulaga ese e aoao ai lesona taua mo le faavavau e ala i puapuaga ma faigata. Ua ou faasoaina atu lenei tala ia te outou aua o Ioane ma Heta, o e ua pei lava o le toatele o outou, na oo ina malamalama o le le solomuli e sili atu le taua nai lo o le ola. O le mea lea, o le la aafiaga sa le faatatau tele i le ola ma le oti; nai lo o lena, sa faatatau i le aoaoga, ola, ma le avea ai.

Mo le toatele o outou, o le la tala o le, sa avea, pe e mafai foi ona avea ma au tala. O loo e feagai, sa [e] feagai, pe o le a [e] feagai ma ni luitau tutusa i o outou olaga, faatasi ai ma lea lava lototele e tasi ma le vaaiga faaleagaga e pei ona sa i ai ia Ioane ma Heta. Ou te le iloa pe aisea e aoao ai e nisi o tagata ia lesona o le faavavau e ala i tofotofoga ma puapuaga—ae e aoao e isi ia lesona tai faapena e ala i le laveai ma le faamalologa. Ou te le iloa ia mafuaaga uma, ia faamoemoega uma, ma ou te le iloa mea uma e uiga i le taimi a le Alii. Faatasi ai ma Nifae, e mafai e oe ma a’u ona faapea atu, tatou te “le iloa le uiga o mea uma” (1 Nifae 11:17).

Ae ou te iloa lelei lava nisi o mea. Ou te iloa o i tatou o atalii ma afafine agaga o se Tama Faalelagi alofa. Ou te iloa o le Tama e Faavavau o le mataisau o le fuafuaga o le fuafuaga o le fiafia. Ou te iloa o Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma le Togiola. Ou te iloa na mafai e Iesu ona faataunuu le fuafuaga a le Tama e ala i Lana Togiola e le iu ma faavavau. Ou te iloa o le Alii, o le sa “tu’itu’ia, fasia, [ma] faamanualia mo i tatou,”2 e mafai ona fesoasoani ma faamalosi “i ona tagata, e tusa ma o latou vaivaiga” (Alema 7:12). Ma ou te iloa o le tasi o faamanuiaga silisili o le olaga nei o le, ia le solomuli ma faataga o tatou loto taitoatasi ina ia “tofatumoanaina i le finagalo o le Tama” (Mosaea 15:7).

E ui ina ou le iloa mea uma e uiga i le e faapefea, ma le o afea, ma le o fea, ma le aisea e tutupu ai nei faamanuiaga, ae ou te tautino atu e moni i latou. Ma ou te iloa a o outou fetaomi atu i luma i o outou olaga ma se faatuatua tumau ia Keriso, o le a outou maua le gafatia ia le solomuli ai.

Faamatalaga

  1. Neal A. Maxwell, “Faaaoga Le Toto Togiola a Keriso,” Liahona, Ian. 1998, 22.

  2. “Iesu o Nasareta, le Tupu, Faaola” Viiga, nu. 101.