2016
Hiva ʻa Sisitā Māpelé
September 2016


Ngaahi manatú

Hiva ʻa Sisitā Māpelé

Naʻe ʻikai faʻa mapuleʻi ʻe Sisitā Māpele ʻa ʻene manako ke hivá.

ʻĪmisi
Sister Mabel

Naʻe kamosi mai au ʻe hoku kaungāmeʻa mamaé ke tuku ʻeku katá. Koeʻuhí naʻá ma ʻi he houalotu sākalamēnití, pea naʻa mau lolotonga hivaʻi e himi sakalamēnití.

Ka naʻe faingataʻa ke ʻoua ʻe kata, pea naʻe ʻikai fakalongolongo lelei ange ʻa Pate ʻiate au.

Naʻá ma taʻu 15, peá ma ʻiloʻi e meʻa kotoa pē. Naʻá ma ʻiloʻi naʻe totonu ke haohaoa e tokotaha kotoa pē ʻi homau uōtí—ka naʻe ʻikai. Naʻá ma ʻiloʻi naʻe totonu ke fakalaumālie e ngaahi lea ʻi he houalotu sākalamēnití—ka naʻe meimei taʻeoli kotoa pē ia. Pea naʻá ma ʻiloʻi naʻe ʻi homau lotolotongá ʻa e tokotaha hiva leʻo kovi taha ʻi he māmaní, ʻo maumauʻi e ngaahi himi naʻe totonu ke ne ʻomi ha ngaahi fakakaukau fakalaumālié—kae ʻomi e fakakaukau kehe.

Ko e meʻa pē naʻá ma lavá ko e puke homa telingá pea malimali. Ne hangē naʻe tokoni ʻema faʻa katá.

Naʻe ʻikai ke ma fakapapauʻi pe naʻe ʻiloʻi ʻe Sisitā Māpele (ko hono hingoa ʻuluakí, mo e hingoa pē taha naʻe ui ʻaki ʻe he taha kotoa) naʻe fakamamahi e fanongo ki heʻene hivá pea ʻikai tokanga ki ai pe naʻá ne matuʻaki taʻeʻilo pē ki he uesia ʻe heʻene hivá kimautolú. Mahalo pē kuo teʻeki ke talanoa ha taha ki ai fekauʻaki mo e tefitó. Neongo naʻá ne toulekeleka, ka ko ha fefine fakaofo ia. Naʻe ʻikai ʻi hono lahí, ka ʻi he ivi lahi. Naʻe longomoʻui mo leʻolahi e meʻa kotoa pē naʻá ne faí. Tautautefito ki heʻene hivá.

Naʻe ʻikai ngata pē hono fakahaaʻi ʻene manako ke hivá ʻi heʻemau houalotu angamahení ka ʻi he kuaea fakauōtí foki. Naʻe ʻikai faʻa lava mapuleʻi ʻene loto-māfaná ai. Neongo ʻoku ʻikai ke u manatuʻi ha taimi naʻe mapuleʻi ai ʻene hivá ʻi he haʻofangá, ka ʻi he kuaeá naʻe pule faʻiteliha ia, ʻo aʻu ki ha ngaahi nota māʻolunga mo loloto ʻoku ou tui kuo teʻeki aʻusia ia ʻe ha fefine hiva ʻiloa he māmaní. Pe fie maʻu ke aʻusia.

Ka ko ha taimi fuoloa ia. Hili ha ngaahi taʻu mei ai, naʻe mālōlō ʻa Sisitā Māpele. Kuó ma mavahevahe mo Pate. Pea kuó u ʻiloʻi ʻeni, naʻe ʻikai ke lahi ʻeku ʻiló ʻi hoku taʻu 15, ʻo hangē ko ia ne u fakakaukau ne u maʻú. ʻOku ou tui kuó u ako ha ngaahi meʻa fekauʻaki mo e moʻuí—mo e hivá—ʻi he taʻu ʻe 50 kuohilí.

Kuó u ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ke tau moʻui loto-vēkeveke mo mālohi. Ko ha koloa ʻa e miniti takitaha, pea ko ʻene molé pē, ʻoku mole ia ʻo taʻe ngata, ʻo toki manatua pē. Kuó u ako kapau te ke tokoni ki he niʻihi kehé pe hū ki he ʻEikí, te ke fiefia mo ngāue lelei taha ʻi hoʻo fakahoko ia ʻaki e kotoa hoʻo fiefiá mo e ivi ʻokú ke maʻú.

Kuó u ako ʻoku ʻikai haohaoa ha taha ʻi he moʻui fakamatelié ni. Ko e meʻa pē ʻoku kole ʻe he ʻEikí meiate kitautolú ko hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí—ki he tuʻunga te tau lava ʻo fai aí. ʻOkú Ne tali ʻetau ngaahi foaki taʻefakangatangatá, neongo pe ko e hā hono lahí, ko ha tuʻunga kakato ʻo ʻetau mateakí.

ʻOku ou pehē ko e meʻa ne makehé, ko ʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u toe kehe meia Sisitā Māpelé. Fakatauange pē ʻe maʻu ʻe he kāingalotu hoku uōtí ha ʻofa lahi ange kiate au ʻi heʻeku ʻofa kia Sisitā Māpelé. Kapau naʻá ne kei ʻi heni, naʻá ku fakaafeʻi ia ke hiva mai kiate au. ʻOku ou ʻofa ki hono leʻo hangē ha ʻāngeló.