2017
Maluʻi ʻaki ʻa e Māʻoniʻoní
March 2017


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Maluʻi ʻaki ʻa e Māʻoniʻoní

ʻĪmisi
Family reading scriptures

Kuo fakahā ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻI he ʻahó ni ʻoku tau nofo ʻo fehangahangai mo e angahala lahi pea mo e koví ʻa ia ʻoku tau lava pē ke mamata ki aí.”1

Te ke ʻohovale nai ke ʻiloʻi naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e ngaahi lea ko iá ʻi he taʻu e 50 kuohilí? Kapau naʻe kāpui kitautolu ʻe he ngaahi haʻahaʻa ʻo e faiangahalá ʻa ia naʻe lahi ange ia ʻi he taimi ko iá ʻi ha toe taimi ange kimuʻá, kuo fēfē hono lahi ange ʻa e fakailifiaʻi kitautolu ʻe he koví ʻi he ʻaho ní? Kuo folofola ʻe he ʻEikí ʻo kau ki hotau kuongá ʻi ha ʻuhinga lelei, “Vakai, ʻoku kau fakataha ʻa e filí” (T&F 38:12).

Ko e tau ʻa ia “[naʻa tau fakamoʻoni kotoa ki aí]”2 naʻe kamata ia kimuʻa pea tau haʻu ki he māmaní. Naʻe kamata ia kimuʻa hono faʻu ʻo e māmaní. Naʻe kamata ia ʻi he ngaahi afeʻi taʻu ʻo e kuohilí lolotonga ʻa e moʻui ʻi he maama fakalaumālié, ʻa ia naʻe angatuʻu ai ʻa Sētane ʻo ne “feinga ke fakaʻauha ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa e tangatá” (Mōsese 4:3).

Naʻe ʻulungia ʻa Sētane ʻi he taú pea “naʻe lī ia ki tuʻa ʻi he fonuá” (Fakahā 12:9), ʻa ia ʻokú ne kei hoko atu ai ʻene fakafetaú ʻo aʻu ki he ʻahó ni. ʻI he māmaní “ʻokú ne tauʻi ʻa e kau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, mo ne kāpui takatakai ʻa kinautolu” (T&F 76:29) ʻaki ʻa e loí, kakaá, mo e ngaahi ʻahiʻahí.

ʻOkú ne tauʻi ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻOkú ne tauʻi ʻa e fono ʻo e angamaʻá mo e toputapu ʻo e nofo-malí. ʻOkú ne tauʻi ʻa e fāmilí mo e temipalé. ʻOkú ne tauʻi ʻa e meʻa ʻoku leleí, māʻoniʻoní, mo toputapú.

Te tau tauʻi fēfē ha fili pehē? Te tau tauʻi fēfē ʻa e fili ʻokú ne fakafonu ʻa e māmaní? Ko e hā hotau teunga taú? Ko hai hotau kaungātaú?

Ko e Mālohi ʻo e Lamí

Naʻe akonaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku maʻu pē ʻe Sētane ʻa e mālohi ke ne ikunaʻi kitautolú ʻi heʻetau fakangofua iá.3

ʻI he mamata ʻa Nīfai ki hotau kuongá naʻá ne “vakai ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi” (1 Nīfai 14:14; toki tānaki ʻa e fakamamafá).

Te tau fakamahafu fēfē kitautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní mo e mālohí? Ko ʻetau tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni mo fakaʻapaʻapa ki he lakanga fakataulaʻeikí. Ko ʻetau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú, ngāue ki heʻetau hisitōlia fakafāmilí, pea ʻalu ki he temipalé. Ko ʻetau feinga maʻu pē ke fakatomala pea kole ki he ʻEikí ke “ngāue ʻaki ʻa e taʻataʻa fakalelei ʻo Kalaisí koeʻuhi ke [tau] lava ʻo maʻu ha fakamolemole ʻo [ʻetau] ngaahi angahalá” (Mōsaia 4:2). Ko ʻetau lotu mo ngāue mo fakamoʻoni mo fakamālohia ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau maluʻi foki kitautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní mo e mālohí ʻi heʻetau “mataʻikoloa ʻaki maʻu ai pē ʻi [hotau] ʻatamaí ʻa e ngaahi folofola ʻo e moʻuí” (T&F 84:85). ʻOku tau mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi folofola ko iá ʻaki ʻetau ako fakamātoato ʻa e ngaahi folofola toputapú pea mo e ngaahi lea ʻa e niʻihi kuo fili ʻe he ʻEikí ke hoko ko ʻEne kau tamaioʻeikí, ʻa ia te nau vahevahe Hono finangaló, fakakaukaú, mo e leʻó (vakai, T&F 68:4) lolotonga e konifelenisi lahi ʻo e māhina ka hoko maí.

ʻI heʻetau tauʻi ʻa e filí, ʻoku totonu ke tau manatu maʻu pē ʻoku tau maʻu ʻa e tokoni mei he niʻihi ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí. Ko ʻetau faʻahí ʻoku kau ai ʻa e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku toe kau foki ʻi heʻetau faʻahí ʻa e ngaahi kau tau taʻe hā mai ʻo e langí. Naʻe talaange ʻe ʻIlaisa ki ha tangata kei talavou naʻe ilifia “ʻOua naʻá ke manavahē,” ʻi heʻena fehangahangai mo ha kau tau ʻa e filí, “he ko kinautolu ʻoku kau mai kiate kitauá ʻoku tokolahi hake ʻiate kinautolu ʻoku kau kiate kinautolú” (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 6:15–16).

ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau manavahē. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene Kāingalotú. He ʻikai ʻaupito te Ne teitei liʻaki kitautolu.

ʻOku ou ʻiloʻi kuo tali ʻe he ʻOtuá ʻeku tangí, ke fakahaofi au mei he koví. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ke fakapapauʻi kiate kitautolu ʻe he tokoni ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní, mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe foaki kiate kitautolu ha mālohi feʻunga ke tau matuʻuaki ha faʻahinga ʻahiʻahi pē te tau fehangahangai mo iá.

ʻOku ou fakatauange te tau maluʻi maʻu pē kitautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní koeʻuhí kae lava ke tau loto-falala te tau maʻu ʻa e ikuna taupotu tahá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Correlation Brings Blessings,” Relief Society Magazine, Apr. 1967, 247.

  2. “ʻE ʻOtua Māfimafi ʻAfio Mai,” Ngaahi Himí, fika 152.

  3. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 245.