2017
Ua Faaauau Pea le Taua
April 2017


Ua Faaauau Pea le Taua

O le taua sa amatalia i le lagi o loo faaauau pea i le aso. O le mea moni, o loo vevela le taua a o sauniuni le Au Paia mo le toe afio mai o le Faaola.

Ata
clouds

Ata na pueina e Katarina Stefanovic © iStock/Getty Images; Taimi/Getty Images

Soo se tasi e mulimuli i talafou faavaomalo e ioe ua tatou ola i se taimi o “taua ma tala o taua” (MF&F 45:26). O le mea e lelei ai, o tagata uma i le lalolagi o fitafita ua foi mai i le taua. O loo tatou tauivi ma le au a le tiapolo i se taua faifai pea lea na amataina i le muai olaga ae tatou te lei fananau mai.

Ona tatou te lei mauaina ni tino faaletino, sa tatou tau le taua i le lagi e aunoa ma ni pelu, fana, po o ni pomu. Ae o le taua sa maoae lava e pei o soo se taua o aso nei, ma sa i ai le faitau piliona o e na manunua ma maliliu.

Sa tauina le taua i le muai olaga i upu, manatu, finauga, ma le faatauanau (tagai Faaaliga 12:7–9, 11). O le metotia a Satani o le faafefe o tagata. Sa ia iloaina o le fefe o le auala sili lea e faaumatia ai le faatuatua. Atonu na ia faaaogaina ni finauga e pei o nei: “E faigata tele.” “E le mafai ona toe foi atu ma le mama.” “E tele naua le lamatia.” “E faapefea ona e iloa e mafai ona e faalagolago ia Iesu Keriso?” Sa matuai lotoleaga o ia i le Faaola.

O le mea e faafetai ai, na manumalo le fuafuaga a le Atua i pepelo a Satani. O le fuafuaga a le Atua na aafia ai le filifiliga saoloto mo tagata ma se osigataulaga tele. Na ofo fua atu e Ieova, ua lauiloa ia i tatou o Iesu Keriso, e avea ma lena taulaga—ina ia puapuagatia mo a tatou agasala uma. Sa naunau o Ia e ofoina atu Lona soifua mo Ona uso ma tuafafine ina ia mafai e i latou o e salamo ona mafai ona toe foi mai ma le mama ma iu lava ina avea e faapei o lo latou Tama Faalelagi. (Tagai i le Mose 4:1–4; Aperaamo 3:27.)

O le isi avanoa sa fesoasoani ia Ieova ia manumalo ai i loto o fanau a le Atua o molimau mamana na tuuina mai e Ana au, na taitaia e Mekaeli, le agelu sili (tagai i le Faaaliga 12:7, 11; MF&F 107:54). I le muai olaga, sa taʼua ai Atamu o Mekaeli, ma sa valaauina Satani o Lusifelo, o lona uiga o “le e tauaveina le malamalama.”1 Atonu e foliga pei o se igoa tulaga ese mo le perenise o le pogisa (tagai i le Mose 7:26), ae o loo aoao mai tusitusiga paia faapea o Satani sa avea “o se agelu a le Atua o le sa i ai le pule i le afioaga o le Atua” a o lei pau o ia (tagai i le MF&F 76: 25–28).

E mafai faapefea ona pau atu se agaga e iai le malamalama ma le poto masani tele? O le pogai ona o lona faamaualuga. Sa fouvale Lusifelo e faasaga i lo tatou Tama oi le Lagi ona sa ia manao i le malo o le Atua mo ia lava.

I lana lauga “Ia Faaeteete i le Faamaualuga”, sa aoaoina ai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) faapea o Lusifelo na “manao ina ia faamamaluina o ia i luga ae o isi uma” ma, “o lona manao faamaualuga o le aveesea mai o le Atua mai Lona nofoalii.”2 Ua outou faalogo na manao foi Satani e faaumatia le faitalia a le tagata, ae sa le na o le pau lena o le mafuaaga na le toe taliaina ai o ia [e le Atua]. Sa tuliesea o ia mai le lagi ona o le fouvale e faasaga i le Tama ma le Alo (tagai i le MF&F 76:25; Mose 4:3).

Aisea na ta tau ai faasaga i le tiapolo? Na ta tau ona o le faamaoni. Sa ta alolofa ma lagolagoina lo tatou Tama oi le Lagi. Sa ta mananao ia pei o Ia. Sa ese le sini a Lusifelo. Sa manao o ia e suitulaga i le Tama (tagai i le Isaia 14:12–14; 2 Nifae 24:12–14). Vaai faalemafaufau i auala e faatiga ai le faalata a Satani i o tatou Matua Faalelagi. I tusitusiga paia, tatou te faitau ai e faapea “na tutulu le lagi ona o ia” (MF&F 76:26).

Ina ua mavae se faalauiloaga vevela, na manumalo Mekaeli ma ana au. Na filifili le lua-vae tolu o ʼau o le lagi e mulimuli atu i le Tama (tagai i le MF&F 29:36). Na lafo ifo Satani ma ana au mai le lagi, ae lei auina atu sao i latou i le pogisa i fafo. Muamua, na auina mai i latou i lenei lalolagi (tagai i le Faaaliga 12:7–9), lea o le a fanau mai ai Iesu Keriso ma faataunuuina ai Lana taulaga togiola.

Aisea na faatagaina ai au a Satani e o mai i le lalolagi? Sa latou o mai e tuuina atu le faafeagai mo i latou o e o loo tofotofoina iinei (tagai i le 2 Nifae 2:11). Pe o le a iu lava ina lafoina i latou i le pogisa i fafo? Ioe. Pe a mavae le Meleniuma, o le a tuliesea loa Satani ma ana au i fafo e faavavau.

Ua iloa e Satani, ua faitaulia ona aso. O le a noatia Satani ma ana agelu mo le 1,00 tausaga, i le Afio Mai Faalua o Iesu (tagai i le o le Faaaliga 20:1–3; 1 Nifae 22:26; MF&F 101: 28). O loo tau malosi au a le tiapolo, ia pueina le tele o agaga latou te mafaia a o latalata atu i lena aso mulimuli.

Sa faaalia ia Ioane le Talifaaaliga le Taua i le Lagi i le avea ai ma se vaega o se faaaliga vaaia maoae. Sa faaalia ia te ia pe na faapefea ona tulieseina Satani i lalo i le fogaeleele e faaosooso i tagata. O le tali lea a Ioane: “O i talofa ia te outou o e nonofo i fanua ma le sami! aua ua alu ifo ia te outou le tiapolo ua lotoa tele, aua ua na iloa ua saasaa ona po” (Faaaliga 12:12.).

E faapefea la ona faaaogaina e Satani ona aso, i le iloaina ua leai sona taimi e maimau? Na tusia e le Aposetolo o Peteru faapea, “o le tiapolo lea, o loo fealualuai o ia e pei o se leona tagi, ua saili se tasi e aina e ia” (1 Peteru 5:8.).

Ata
family kneeling in prayer

O le a le mea ua faaosofia ai Satani? O le a le maua lava e ia se tino, o le a ia le maua lava se ava po o se aiga, ma o le a ia le mauaina lava se atoatoaga o le olioli, o lea e manao ai o ia i alii ma tamaitai uma “ia pagatia tagata uma e pei o ia lava” (2 Nifae 2:27).

O le tiapolo na te mataituina tagata uma, ae maise lava i latou o e ua sili ona agavaa mo le fiafia e faavavau. Ua manino lava Lona lotoleaga i soo se tasi o le ua i luga o le ala i le faaeaga. Ua aoao mai tusitusiga paia faapea o Satani “ua sii taua ai o ia i le au paia a le Atua, ma siʼo faataamilo i latou” (MF&F 76:29).

O le taua sa amatalia i le lagi o loo faaauau pea i le aso. O le mea moni lava, o loo faateteleina le taua a o sauniuni le Au Paia mo le toe afio mai o le Faaola.

Na valoia e Peresitene Polika Iaga (1801–77), “o le Ekalesia o le a salalau atu, manuia, tuputupu ae ma oo atu, ma e tusa ai ma le salalau atu o le Talalelei i totonu o atunuu o le lalolagi, o le a faapena le tuputupu ae o le mana o Satani.”3

Ou te manatu o le a tatou malilie uma ina ua faataunuuina le valoaga lenei a o tatou matamata i leaga o loo ofi atu i atunuu o le lalolagi. Na aoao mai Peresitene Iaga faapea e tatau ona tatou suesue i togafiti a le fili ina ia mafai ona faatoilaloina o ia. Ou te faasoa atu le fa o fuafuaga faamaonia a Satani ma nisi o manatu i le ala e tetee atu ai i ai.

O Fuafuaga a Satani

1. Faaosoosoga. O le tiapolo e toa pe a tuuina ni manatu leaga i o tatou mafaufau. Ua aoao mai le Tusi a Mamona e musumusu mai e Satani ni mafaufauga le mama ma le le alofa ma totoina ni mafaufauga o le le mautonu. Na te faatauanau i tatou e galulue i uunaiga ua fai ma vaisu ma e faafiafia ai le manatu faapito ma le faaloloto. E le manao o ia tatou te iloa po o fea e o mai ai nei manatu, o lea na te musumusu mai ai, “E lē o aʼu o se tiapolo, ona e leai se tiapolo” (2 Nifae 28:22).

E mafai faapefea ona tatou tetee atu i lenei faaosoosoga tuusao? O se tasi o meafaigaluega sili ona aoga o le na o le tuliese lava o Satani. O le mea lena o le a faia e Iesu.

E aoga le tala i le Feagaiga Fou e uiga i le Faaola i luga o le mauga o faaosoosoga. Ina ua uma faaosoosoga taitasi na tuuina atu e le tiapolo ia te Ia, na faaaoga ai e Iesu se auala e puipuia ai e lua-laasaga: muamua, sa Ia faatonuina Satani e alu ese; ona Ia sii maia lea o se mau.

Sei ou avatua se faataitaiga: “Alu ese ia oe, Satani,” na poloai atu ai Iesu, “aua ua tusia, e te ifo atu i le Alii lou Atua, ua na o ia e te auauna i ai” (Mataio 4:10). Sa faamaumauina i le fuaiupu e sosoo ai, “Ona tuua ai lea o ia e le tiapolo, faauta foi, ua o mai agelu ma auauna mai ia te ia” (Mataio 4:11). Na matuai aoga lava le puipuiga a le Faaola!

Ua tuuina mai e le talaaga o Peresitene Heber J. Grant (1856–1945) se vaaiga manino i le auala na teena ai e Peresitene Grant le tiapolo, ao avea ma se alii talavou. Ina ua iloa e Peresitene Grant faapea o Satani sa musumusu atu ia te ia, ma taumafai e totoina le masalosalo i lona loto, sa ia fai atu ma le leotele, “Lau Susuga le Tiapolo, tapuni lou gutu.”4

E i ai le aia tatau e tau atu ai ia Satani e alu ese pe a e feagai ma faaosoosoga. Na aoao mai e tusitusiga paia, “Tetee atu i le tiapolo, ona sola ese ai lea o ia ia te outou” (Iakopo 4:7).

O le isi vaega o le puipuiga a le Faaola o le sii mai o se mau. E i ai se mana tele i le taulotoina o mau, e pei ona faia e Iesu. O mau faatusi paia e mafai ona avea o se auupega o pulufana faaleagaga.

Pe a tofotofo oe, e mafai ona e taulotoina poloaiga e pei o le “Ia e manatua le aso Sapati e te faapaiaina,” “Ia alofa atu i e o fai outou mo latou fili”, po o “Ia tuu le amiomama e teuteuina ai ou mafaufauga e le aunoa” (Esoto 20:8; Luka 6:27; MF&F 121: 45). O le mana o tusitusiga paia e le gata ina faafefe ai Satani, ae na te aumaia foi le Agaga i totonu o lou loto, faamautinoa mai ia te oe, ma faamalosia oe e tetee atu i faaosoosoga.

2. O pepelo ma le taufaasese. Ua faaalia mai i tusitusiga paia o Satani o le “ tama o pepelo uma” (2 Nifae 9:9). Aua le talitonu ia te ia pe a ia musumusu mai ni savali e pei o le “E te le faia lava se mea sao,” “Ua e agasala tele e le faamagaloina ai oe,” “O le a e le suia lava,” “E leai se tasi e popole e uiga ia te oe” ma le “E leai ni au taleni.”

O nisi o ana pepelo e faaaogaina soo o lenei: “E tatau ona e tofo i mea uma e le itiiti ifo ma le faatasi—tau lava ina ia maua ai le poto masani. O le faatasi lava e te le afaina ai.” O le tamai mea lilo palapala na te le manao ia e iloaina e faapea o le agasala o se mausa.

O se isi pepelo mataalia o le a taumafai e Satani ia te oe o lenei: “O loo faia e tagata uma. E le Afaina.” E leai se le afaina! O lea tau atu i le tiapolo, e te le manao e alu i le malo telesitila—e tusa lava pe o tagata uma lava o le a o i ai.

Ata
father teaching his family

E ui lava o Satani o le a pepelo ia te oe, e mafai ona e talitonu i le Agaga e tau atu ia te oe le mea moni. O le mafuaaga lena e matuai taua ai lava le meaalofa o le Agaga Paia.

Na taua le tiapolo “o le taufaasese maoae.”5 E taumafai o ia e faaseseina mataupu faavae moni uma e tuuina mai e le Alii.

Ia manatua, o mea taufaasese e le tutusa ma mea faafeagai. O le faafeagai o le paepae o le lanu uliuli, ae o se taufaasese mo le papae e mafai ona avea ma paepae-vaivai po o le efuefu. O mea taufaasese e tuuina atu se faafoliga i le mea moni ina ia mafai ona faasese tagata e lei masalosalo i ai. O i latou o se faafoliga milosia o se mea lelei, ma e pei lava o tupe taufaasese, e leai se aoga. Se’i ou faamalamalamaina atu.

O se tasi o mea taufaasese a Satani mo le faatuatua o mea faataulaitu. O lana taufaasese mo le alofa o le tuinanau. Ua ia taufaaseseina le perisitua e ala i le faailoaina mai o le faafaitaulaga pepelo, ma na te faataitaia vavega a le Atua i aafiaga faataulaitu.

O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua, ae o le faaipoipoga o le itupa e tasi ua na o se taufaasese. Na te aumaia le leai o ni fanau po o le faaeaga. E ui lava o ana faafoliga e faaseseina ai le tele o tagata, ae e le o ni mea moni. E le mafai ona aumaia ai le fiafia tumau.

Na lapataia i tatou e le Atua e uiga i mea taufaasese i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Sa Ia fetalai mai, “O le mea ua le faagaeetia ua le mai le Atua, ma o le pouliuli” (MF&F 50:23).

3. Finauga. O Satani o le Tama o finauga. Ua aoao mai le Faaola, “Ua faaoso e ia loto o tagata ia fefinauai ma le ita, o le tasi i le isi” (3 Nifae 11:29).

Ua aoaoina le tiapolo mai le tele o seneturi e faapea o le mea e i ai le finauga, o le a alu ese ai le Agaga o le Alii. Talu mai lava le taimi na ia uunaia ai Kaino ia fasioti Apelu, ua uunaia e Satani uso ma tuafafine e fefinauai. Na te faaoso foi faafitauli i faaipoipoga, i totonu o tagata o le uarota, ma i va o soa faifeautalai. E fiafia o ia i le vaai atu i ni tagata lelei o finau. E taumafai o ia e amata ni finauga i le aiga i le taimi tonu lava toeitiiti amata le lotu i le Aso Sa, ae toeitiiti amata le afiafi faaleaiga i le po o le Aso Gafua, ma soo se taimi lava e fuafua ai se ulugalii e auai i se sauniga o le malumalu. O lana taimi e mafai lava ona iloa atu.

Pe a i ai finauga i lou fale po o se nofoaga o galuega, ia taofi loa lava soo se mea o loo e faia ma saili le faatupuina o le filemu. E le afaina po o ai na amata ai.

O le finauga e masani ona amata i le saili masei. Ua aoao mai Iosefa Samita, “o le tiapolo e faaseeina i tatou, tatou te amiotonu tele, pe a ua fafagaina i tatou i sese o isi.”6 Pe a e mafaufau i ai, o le faafiaamiotonu ua na o se taufaasese mo le amiotonu moni.

E fiafia Satani e faasalalau atu le finauga i le Ekalesia. E faapitoa o ia i le faailoa atu o sese o taitai o le Ekalesia. Sa lapatai e Iosefa Samita le Au Paia o le laasaga amata o le liliuese o le leai lea o se talitonuga i taitai o le Ekalesia.7

E toeitiiti lava o tusi uma e tetee i Mamona e faaautu i pepelo e uiga i le tagata o Iosefa Samita. E galue malosi le fili e faaleaga Iosefa aua o le savali o le Toefuataiga e faalagolago lea i le tala a le Perofeta i le mea na tupu i le Vao Paia. Ua galue malosi i le taimi nei nai lo se isi lava taimi muamua le tiapolo e faaoso tagata o le Ekalesia e fesiligia a latou molimau o le Toefuataiga.

I le popofou o lo tatou tisipenisione, o le toatele o le usoga perisitua, i lo latou salamo, sa lei tumau faamaoni i le Perofeta. O se tasi o i latou o Lyman E. Johnson, o le sa tapeina le igoa mo amioga le amioletonu. Mulimuli ane, na ia aue i le tuua o le Ekalesia: “Ou te tuuina atu lou lima taumatau e vavae ese, pe a mafai ona ou toe talitonu i ai. Ona tumu ai lea o au i le olioli ma le fiafia. Sa manaia au miti. Pe a ou ala ae i le taeao sa fiafia lou agaga. Sa ou fiafia i le ao ma le po, e tumu i le filemu ma le olioli ma le faafetai. Ae o lenei ua pogisa, tiga, faanoanoa, ma pagatia e le gata mai. Ou te lei toe vaai lava talu mai lena taimi i se taimi fiafia.”8

Mafaufau i na upu. Latou te tutu e avea ma se lapataiga i tagata uma o le Ekalesia.

O a’u o se tagata liliu mai i le Ekalesia. Sa papatisoina au ina ua 23 ou tausaga o se talavou nofofua matua i le aoga faafomai i Arisona, ISA. Ou te iloaina e au lava ia e galue Satani i tagata sailiili e fenumiai i latou ma faalotovaivai i latou pe a latou sailia le upumoni.

I taimi uma o lou talavou, sa ou vaavaai ai i faataitaiga a uo o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa faagaeetia au i le auala latou te faatautaia ai o latou olaga. Sa ou faia le faaiuga ina ia aoao atili e uiga i le Ekalesia, ae sa ou le manao e tau atu i soo se tasi sa ou suesueina le faa-Mamona. Ina ia aloese mai le uunai malosi mai a au uo, sa ou filifili ai e faia lau sailiga o se suesuega patino.

O le tele lea o tausaga ao lei i ai le Initoneti, o lea na ou alu ai i le Faletusi a le malo. Sa ou maua ai se kopi o le Tusi a Mamona ma se tusi e taua o Le Galuega Taua ma le Ofoofogia, a Elder LeGrand Richards (1886–1983) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Sa amata ona ou faitau i nei tusi ma le naunau tele, ma na ou iloaina lo la musuia.

A o moomoo lou Agaga ina ia malamalama atili, na amata ona musumusu mai Satani i lou taliga. Na ia tau mai ia te au e faapea ina ia mafai ona atoatoa le sao, ou te manaomia e faitau mea na tusia foi e le au faitio o le Ekalesia. Sa ou toe foi i le Faletusi ma amata ona tilotilo solo. E sao lava, sa ou maua ai se tusi o loo tauseseina le Perofeta o Iosefa Samita.

O le faitauina o lenei tusi e tetee i Mamona na ou le mautonu ai. Sa ou le toe mauaina lena agaga matagofie ma le uunaiga lea na taialaina lau suesuega. Sa ou le fiafia ma sa toetoe a lafoai lau sailiga mo le upumoni. Sa ou tatalo mo se tali ao faitauina na tusiga e tetee i Mamona!

I lou tei tele, sa ou maua se telefoni mai se uo i le aoga maualuga o le sa auai i le Iunivesite o Polika Iaga. Sa ia valaauliaina au ou te sau e asia o ia i Iuta, ma folafola mai o le a ou fiafia i le malaga maimoa taamilo. Na te lei iloaina sa ou suesue faalilolilo e uiga i lana Ekalesia.

Sa ou taliaina lana valaaulia. Na fautua mai lau uo ma te o i le aai o Sate Leki e asiasi i le Lotoa o le Malumalu. Sa faateia o ia i lau tali naunautai. Na te lei iloa lou gauai e aoao le meamoni e uiga ia Iosefa Samita ma le Toefuataiga.

O tamaitai faifeautalai i le Lotoa o le Malumalu, sa matuai fesoasoani lava. E aunoa ma le iloaina, na la taliina le tele o au fesili. Na uunaia au e a la molimau ia “masalosalo i [ou] masalosaloga,”9 ma na amata ona tuputupu ae lou faatuatua. E le mafai ona soona maualuga le mana o se molimau mai le loto.

Na faasoa mai foi e lau uo lana molimau ia te au ma valaaulia au ou te tatalo ma ole atu i le Atua pe moni le Ekalesia. I le tietiega umi i le toe foi atu i Arizona, sa amata ona ou tatalo ma le faatuatua—mo le taimi muamua “ma le loto faamaoni, ma le manatu moni i ai” (Moronae 10:4). I se tasi taimi i lena malaga, sa foliga mai ua susulu atoa lau taavale i le malamalama. Sa ou aoaoina mo au lava ia faapea e mafai ona tuliese e le malamalama le pogisa.

Ina ua uma ona ou filifili ia papatisoina, na toe tuuina mai e le tiapolo se taua faaiu. Sa ia galue i lou aiga, o e na faia mea uma i lo latou malosi e faalotovaivai ai au, ma sa latou mumusu e auai i lou papatisoga.

Sa ou papatiso lava, ma na faasolosolo malie ona faamaluluina o latou loto. Sa amata ona latou fesoasoani ia te au i le sailia o lau talafaasolopito o aiga. I ni nai tausaga mulimuli ane, sa ou papatisoina ai lou uso laitiiti. O le uo lea na valaauliaina au e asiasi atu ia te ia i Iuta ua avea nei ma ou toalua.

4. Lotovaivai. E faaaoga ma le mataalia e Satani lenei meafaigaluega i le Au Paia e aupito sili ona faamaoni pe a ua le manuia isi mea uma. Mo au, pe a amata ona ou lagona le lotovaivai, e fesoasoani ia te au le tau lava o le iloaina po o ai lea o loo taumafai e aumai au i lalo. O lenei mea e lava ai lou ita e faafiafia ai au lava—tau lava o le faaita o le tiapolo.

I ni nai tausaga ua mavae, na tuuina mai ai e Peresitene Benson se lauga e taua “Aua le Faavaivai.” I lena lauga manino, na ia lapatai mai, “Ua faateleina foi le taumafai o Satani e faatoilalo le Au Paia ia loto vaivai, atuatuvale, faavaivai, ma faanoanoa.”10 Na uunaia e Peresitene Benson tagata o le Ekalesia ina ia mataala, ma na ia tuuina mai fautuaga talafeagai e 12 mo le taua ma le lotovaivai.

Ata
family walking on Boston Massachusetts Temple grounds

O ana fautuaga e aofia ai le auauna atu i isi; galue malosi ma aloese mai le faapaie; faatinoina o uiga lelei o le soifua maloloina, e aofia ai le faamalositino ma le taumafa i meaai i lo latou tulaga faalenatura; sailia o se faamanuiaga o le perisitua; faalogologo i musika musuia; faitauina o ou faamanuiaga; ma faatutuina ni sini. Ma i mea uma, e pei ona aoao mai tusitusiga paia, e tatau ona tatou tatalo e le aunoa ina ia mafai ona tatou manumalo ia Satani (tagai i le MF&F 10:5).11

Sa tetemu Satani pe a ia vaaia

Le Au Paia e sili ona vaivai i ona tulivae.12

E taua le iloa o loo i ai ni tapulaa i le mana o le tiapolo. Ua faatulagaina e le Aigaatua na tapulaa, ma e le faatagaina Satani e sopo ai. Mo se faataitaiga, na faamautinoa mai e tusitusiga paia ia i tatou, “ua le tuuina atu ia Satani le mana e faaosooso ai tamaiti laiti” (MF&F 29:47).

O se isi tapulaa taua e faapea e le iloa e Satani o tatou mafaufauga vagana ua tatou tau atu ia te ia. Na ta’u mai e le Alii, “E leai lava se tasi ae ua na o le Atua ua ia silafia ou mafaufauga ma faamoemoega o lou loto.” (MF&F 6:16).

Atonu o mafuaaga ia ua tuuina mai ai e le Alii ia i tatou poloaiga e pei o le “Aua e te muimui” (MF&F 9:6) ma le “Aua e te tautala leaga e uiga i le lua te tuaoi” (MF&F 42: 27). Afai e mafai ona e aoao e pulea lou laulaufaiva (tagai Iakopo 1:26), o le a e le iu ina tuuina atu le tele naua o faamatalaga i le tiapolo. Pe a ia faalogoina le muimui, faitio, ma le faipona, na te tusia ma le faaeteete na faamatalaga. O au upu le lelei e faailoa atu ai ou vaivaiga i le fili.

O loo ia te au se tala fiafia mo oe. E tele atu le autau a le Atua nai lo le autau a Lusifelo. Atonu e te vaavaai solo ma mafaufau ia te oe lava, “Ua faateleina ma faateleina le amioleaga o le lalolagi. Masalo o loo manumalo Satani i le taua.” Aua le faaseseina oe. O le mea moni lava, e toatele atu i tatou nai lo le fili. Manatua, o le lua-vae tolu o fanau a le Atua na filifilia le fuafuaga a le Tama.

Uso e ma tuafafine, ia mautinoa o loo e tau i le itu a le Alii. Ia mautinoa o loo e tauaveina le pelu o le Agaga.

O lau tatalo e faapea i le faaiuga o o outou olaga, e mafai ona outou faapea mai faatasi ma le Aposetolo o Paulo, “Ua ou tau le taua lelei, ua iu ia te au le tausinioga, ua ou taofi i le upu o le faatuatua” (2 Timoteo 4:7). ◼

Faamatalaga

  1. Taiala i Tusitusiga Paia, “Lusifelo,”scriptures.lds.org.

  2. Ezra Taft Benson, “Faaeteete i le Faamaualuga,” Liahona, Iulai 1989, 4.

  3. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), (1954), 72.

  4. Tagai Francis M. Gibbons, Heber J. Grant: Man of Steel, Prophet of God (1979), 35–36.

  5. Tagai, mo se faataitaiga, Dieter F. Uchtdorf, “E Taua Oe ia te Ia,” Liahona, Nov. 2011, 20; Gordon B. Hinckley, “O Taimi o loo Tatou Ola ai,” Liahona, Ian. 2002, 86.

  6. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 480.

  7. Tagai Aoaoga: Iosefa Samita, 318.

  8. Lyman E. Johnson, i le Brigham Young, Deseret News, 15 Aok., 1877, 484.

  9. Dieter F. Uchtdorf, “Sau, Auai Faatasi ma i Matou,” Liahona, Nov. 2013, 23.

  10. Ezra Taft Benson, “Aua le Faavaivai,” Ensign, Mat. 1987, 2.

  11. Tagai i le Ezra Taft Benson, “Aua le Faavaivai,” 2–7.

  12. William Cowper, i Robert Andrews, comp., The Concise Columbia Dictionary of Quotations (1987), 78.